Približavanje ljeta, završne pripreme za turističku sezonu i masovni dolazak stranih turista već je nagovijestio porast broja stranih radnika u Hrvatskoj.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), u svibnju je, sukladno Zakonu o strancima, ukupno izdano 83.252 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, najviše u turizmu i ugostiteljstvu – 27.841, zatim u graditeljstvu – 25.000, industriji – 10.632, prometu i vezama – 6124 i u trgovini – 4279, piše N1.

Od toga je u svibnju 48.904 dozvola izdano novozaposlenima, 26.894 dozvola je produljeno, dok ih je 7454 izdano sezonskim radnicima, najviše onima u turizmu i ugostiteljstvu.

Azijske zemlje postale bazen radne snage za Hrvatsku

Više od 90 posto radnih dozvola i dozvola za boravak izdano je državljanima ovih deset država: Nepal – 17.166, Bosna i Hercegovina – 15.029, Srbija – 11.337, Filipini – 8242, Indija – 8000, Sjeverna Makedonija – 5715, Egipat – 2767, Kosovo – 2761, Uzbekistan – 2588 i Bangladeš – 1658.

Gotovo polovina ih je iz pet azijskih zemalja koje postaju bazen radne snage za Hrvatsku – Nepala, Filipina, Indije, Uzbekistana i Bangladeša.

Najviše stranih radnika u Zagrebu, a najmanje u Požeško-slavonskoj županiji

Najviše je stranih radnika u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (20.196) te u Istri (13.520).

Slijede još četiri jadranske županije u kojima počinje ljetna turistička sezona – Splitsko-dalmatinska (8337 stranih radnika), Primorsko-goranska (8016), Dubrovačko-neretvanska (6522) i Zadarska (4813).

Nakon Zagreba i Zagrebačke županije, u kontinentalnom dijelu Hrvatske najviše stranih radnika u svibnju je bilo u Varaždinskoj županiji (2557), a najmanje u Požeško-slavonskoj, njih tek 338.

Odgovor na iseljavanje Hrvata

Intenzivniji priljev stranih radnika s približavanjem turističke sezone, ali i sezone radova u graditeljstvu, vidi se i po tome što je koncem siječnja ukupno bilo izdano 17.168 dozvola za boravak i rad, što znači da se u sljedeća četiri mjeseca, do konca svibnja, broj izdanih radnih i boravišnih dozvola stranim radnicima povećao za više od 66.000.
U siječnju, kad je u turizmu i graditeljstvu mrtva sezona, u te je dvije djelatnosti bilo zaposleno nešto manje od 10.000 stranih radnika, a koncem svibnja već ih je bilo više od 52.000.

Odgovor na iseljavanje domaćeg radno aktivnog stanovništva, a time i na veće potrebe u gospodarstvu, pogotovo u ključnim granama poput turizma, graditeljstva i trgovine, bilo je prilagođavanje potrebama tržišta rada i uspostava labavijih uvjeta za uvoz strane radne snage. U tom smislu prekretnički je bio Zakon o strancima, usvojen 2020. godine, a stupio je na snagu 2021. godine. Njime su ukinute kvote za zapošljavanje stranih radnika iz trećih zemalja, dok je postupak izdavanja dozvola postao brži i fleksibilniji. Zakon je proljetos izmijenjen i dopunjen, među ostalim i strožim pravilima za poslodavce, što govori o stalnim novim potrebama.

Lani izdano više  od 206.000 dozvola za boravak i rad stranaca

Broj stranih radnika u Hrvatskoj raste iz godine u godinu. Primjerice, 2022. izdano im je više od 124.000 dozvola za rad i boravak. Godinu kasnije broj izdanih dozvola već se popeo na 172.000, a lani je premašio 200.000.

Posve konkretno, lani je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, onih koji nisu državljani država članica Europskog gospodarskog prostora (EEA).

Među njima je, već po tradiciji, najviše bilo državljana BiH (38.100), no sustižu ih državljani Nepala kojih je lani na privremenom radu u Hrvatskoj bilo 35.635, piše N1.

PEČALBA Rast doznaka potvrđuje da hrvatski radnici odlaze, a stranci dolaze