POKLAPANJE S BAČIĆEM Opozicija i investitori napali Tomaševića: Usporit će razvoj grada…

Autor:

Davorin Visnjic, Goran Stanzl/PIXSELL

Opozicija u Zagrebu i dio investitorske zajednice napali su Tomaševićev Prijedlog izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana (GUP) Grada Zagreba – kažu da će se zbog 140 urbanističkih planova uređenja zaustaviti izdavanje dozvola

Nacional je proteklog tjedna, nakon što je Vlada vlastima u Zagrebu “poslala na doradu” Konačni prijedlog izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana (GUP), istražio prigovore zagrebačke opozicije i dijela investitorske zajednice na taj dokument. Ustanovio je da se i u formalnom i u sadržajnom dijelu u dobroj mjeri poklapaju s primjedbama koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić te svode na ocjenu da je Prijedlog izmjena i dopuna GUP-a vlasti Tomislava Tomaševića dokument bez strateške težine, koji će umjesto da olakša, uredi i unaprijedi, samo usporiti razvoj Zagreba u graditeljskom i prostornom smislu, a investitorima potencijalno nanijeti milijunske štete.

Nacional je doznao da je iz investitorske zajednice upućen ozbiljan formalni prigovor na proceduru donošenja Konačnog prijedloga izmjena i dopuna GUP-a s tvrdnjom da je zagrebačka gradska vlast prekršila članak 94. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (ZPU) poslavši pogrešan dokument na javnu raspravu. Naime, javna rasprava, prema tim tvrdnjama, nije provedena o Prijedlogu izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba na temelju kojega je izrađen navedeni Konačni prijedlog, kako su to tvrdili iz Grada, nego o “pročišćenom tekstu“ važećeg GUP-a koji se sastoji od, sudeći po dokumentima kojima raspolaže Nacional, teksta važećeg GUP-a s umetnutim i precrtanim tekstovima željenih izmjena i dopuna tog Plana u raznim bojama, a koji “pročišćeni tekst“ ne predstavlja tekst Prijedloga izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba o kojemu se prema ZPU-u mora provesti javna rasprava.

“Takvo postupanje Grada Zagreba u postupku izrade i donošenja željenih izmjena i dopuna GUP-a”, tvrde autori analize koja je u posjedu Nacionala, “u očitoj je protivnosti s više odredbi ZPU-a kojima je uređen postupak izrade i donošenja prostornih planova”. U tom se dokumentu tvrdi da tekst koji je bio na javnoj raspravi nije izrađen prema članku 111. ZPU-a, koji propisuje kako trebaju izgledati prostorni planovi za javnu raspravu: uopće nema članaka, a nedostaje mu i odredba u kojoj je sadržana izreka o donošenju prostornog plana, uključujući i naziv plana, koji su obvezni sadržaj odluke o donošenju prostornog plana, pa “iz teksta objavljenog na javnoj raspravi formalno-pravno nije razvidno koji se prostorni plan mijenja, odnosno, u kojem službenom glasilu je isti objavljen”.

Drugim riječima, “umjesto Prijedloga izmjena i dopuna GUP-a na javnoj raspravi je bio nestručno izrađeni ‘pročišćeni tekst’ GUP-a koji se sastoji od, po svemu sudeći, teksta važećeg GUP-a s umetnutim i/ili precrtanim tekstovima željenih izmjena i dopuna u raznim bojama, a što je protivno i odredbi članka 113. stavka 3. ZPU-a jer se pročišćeni tekst ne donosi nego objavljuje, i to tek nakon što su izmjene i dopune plana donesene i objavljene u službenom glasilu u propisanoj formi. Opisani ‘pročišćeni tekst’ može uz propisno izrađeni Prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana biti pomoćno sredstvo kojim se olakšava snalaženje u predloženim izmjenama i dopunama plana, ali sam za sebe, kako je naprijed objašnjeno, ne predstavlja prijedlog prostornog plana za javnu raspravu i nije podoban za dobivanje propisanih mišljenja i suglasnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine niti za donošenje od strane Gradske skupštine i objavu u službenom glasilu Grada. Navedeni nedostatak ne može se ispraviti naknadnom ‘pretvorbom’ ‘pročišćenog teksta’ u tekst Prijedloga, odnosno Konačnog prijedloga izmjena i dopuna prostornog plana jer tekst Konačnog prijedloga nije bio na javnoj raspravi.”

Tomaševićev Prijedlog izmjena i dopuna GUP-a oštećuje već pokrenute projekte, a u nekim dijelovima destimulira čak i gradnju koja bi Zagreb trebala uskladiti sa zelenim ciljevima vlasti Možemo!. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

U analizi predočenoj Nacionalu tvrdi se i da je spomenuti „pročišćeni tekst“ izmjena i dopuna GUP-a koji je bio na javnoj raspravi, protivan odredbama članaka 51., 52., 53. i 55. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, koja se moraju primjenjivati i u postupcima izrade i donošenja prostornih planova jedinica lokalne i područne samouprave, kao i u postupcima izrade izmjena i dopuna tih planova. Tvrdi se također da je “spomenuta naknadna ‘pretvorba’ ‘pročišćenog teksta’ u tekst Konačnog prijedloga izmjena i dopuna GUP-a dovela u zabludu i nadležno Ministarstvo Branka Bačića, koje je u dopisu kojim od Grada Zagreba traži dopunu Konačnog prijedloga navelo kako valja ponoviti javnu raspravu. No to je, prema tekstu analize, “ promašeno i pogrešno s obzirom na to da se ponovna javna rasprava iz odredbi članka 104. ZPU-a može provoditi samo za prijedloge prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna o kojima je provedena javna rasprava, a što nije slučaj s Prijedlogom izmjena i dopuna GUP-a.”

Nacional je tijekom proteklog tjedna razgovarao s predstavnicima dijela investitorske zajednice u Zagrebu, koji upozoravaju da Prijedlog izmjena i dopuna GUP-a oštećuje već pokrenute projekte, a u nekim dijelovima destimulira čak i gradnju koja bi Zagreb trebala uskladiti sa zelenim ciljevima vlasti Možemo! Primjerice, Prijedlog izmjena i dopuna nije promijenio rješenje iz postojećeg GUP-a prema kojemu se podrumske etaže novogradnji računaju u ukupnu izgrađenost, odnosno, ako investitor izgradi podzemni dio za garažu, u proporcionalnom dijelu se smanjuje nadzemna izgrađenost objekta. Investitori upozoravaju da se time destimulira gradnja podzemnih garaža i, logično, smanjuje prostor za zelenilo. Također, investitori upozoravaju kako bi mogli pretrpjeti milijunske štete ako se dogodi da izmjene GUP-a smanje predviđenu izgrađenost u odnosu na postojeći GUP, što bi one koji su već kupili zemljišta i počeli prostorno-planske pripreme za gradnju prema postojećem GUP-u, prisililo da mijenjaju i smanjuju planove te time nanijelo golemu financijsku štetu.

“Kako gradonačelnik Tomašević misli nadoknaditi štetu investitorima koji su platili zemljišta po postojećem GUP-u i koji će nakon njegove izmjene pretrpjeti ogromnu štetu i, naravno, tužiti Grad Zagreb?” jedno je od pitanja upućenih Nacionalu. Također, tumači se kako predviđeni prijedlog izmjena i dopuna GUP-a stvara uvjete za dugogodišnja produženja izrade dokumentacije za gradnju, što će također, ostvari li se, ugroziti razvojni zamah glavnog grada.

Prigovori zagrebačke opozicije i dijela investitora na prijedlog novog GUP-a poklapaju se s primjedbama koje je iznio Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva

Ivica Lovrić, pročelnik Grada Zagreba za odgoj i obrazovanje u vlasti Milana Bandića, današnji gradski vijećnik i gradonačelnički kandidat stranke Plavi grad, dostavio je Nacionalu svoj komentar na Konačni prijedlog izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba. Odluka o izmjenama GUP-a, podsjetio je Lovrić, donesena je nakon dvije godine mandata Možemo!, u proljeće 2023., “čime je izgubljeno dragocjeno vrijeme i zbog toga nastaje ta velika strka i žurba”, ocjenjuje Lovrić. “Također”, kaže, “treba naglasiti da je potpuno pogrešna odluka da se ide u izmjene i dopune dokumenta koji je dugi niz godina mrcvaren doradama i izmjenama. Osnovna struktura GUP-a koji datira iz početaka dvijetisućitih koncepcijski je promašena jer je primarno usmjerena na provedbu, a nije ono što treba biti: najvažniji strateško-razvojni alat za budući razvoj”. Lovrić tvrdi da “u samom dokumentu ima niz nejasnoća jer se i dalje razmišlja o neposrednoj provedbi, a ne o dugoročnoj strategiji”. Primjerice, “pojavljuje se obaveza izrade, ako sam dobro izbrojio, oko 140 urbanističkih planova uređenja (UPU) koji će za dugi niz godina zaustaviti izdavanje dozvola u gotovo cijelom gradu, osim ako se kao presedan ne prepozna gotovo kriminalni, ali svakako nelegalni postupak ‘rekonstrukcije’ primijenjen na projektu stadiona u Kranjčevićevoj”, tvrdi Lovrić, uz napomenu: “Interesantno je i da se neke načelno hvalevrijedne ideje zelene tranzicije, poglavito otvaranje potoka i štićenje njihovih koridora, zaboravljaju već u prvom koraku pa se, naprimjer, potok Črnomerec kompletno zatvara od Ilice do Baruna Filipovića, kao i u Mandlovoj ulici.”

Lovrić se pita ”koji je rok namijenjen za taj dokument”. “Na prvi pogled čini se da će u sljedećem mandatu biti potrebna ponovna izmjena pa se pitamo zašto tolika žurba, a ne sustavni pristup, izrada kvalitetnih podloga te novi GUP, što bi definitivno bio ispravan put. Dakle ovom prijedlogu najviše nedostaju upravo strategijska misao i bitni elementi koji nisu uopće obrađeni: na primjer, gdje je prometna studija koja razrješava krkljanac? Nema naznaka da se razmišljalo o javnom prometu, metrou, željeznici… Gdje je dugoročna strategija prometa u mirovanju? Nedovoljno i neadekvatno razmatran je i potencijal ‘brownfield’ područja i ekonomski učinak budućeg razvoja. Naznake da se omogućava stanogradnja u zoni Velesajma također pokazuju planersku nemoć i vrludanje. Nema ni strategije kako grad približiti rijeci Savi i kako time dugoročno bitno poboljšati kvalitetu života u Zagrebu”, kazao je Nacionalu Ivica Lovrić, zaključujući da su “ove izmjene i dopune promašen i ishitren dokument koji je s pravom odbijen i poslan na doradu, a ni dorađena verzija neće odgovoriti na bitna pitanja”.

Nacional je predsjedniku zagrebačkog HDZ-a Mislavu Hermanu ponudio prostor da komentira Konačni prijedlog izmjena i dopuna GUP-a glavnog grada, a on je odgovorio ovako: “Tri i pol godine je trebalo da se GUP pošalje u nadležno ministarstvo, a onda se ispostavilo da nije napravljen u skladu sa zakonom. I onda, naravno, ide već uhodani obrazac ove vlasti koja za svoje neuspjehe i nesposobnost ne preuzima odgovornost, nego uvijek je kriv netko drugi.” Vijećnik SDP-a u Gradskoj skupštini Renato Petek vrlo je aktivno proteklih dana komentirao taj prijedlog, naglašavajući kako je “pročitao sve dokumente o GUP-u i javne rasprave te za sve što mi je nejasno ili nepoznato tražio mišljenja stručnjaka”. “Tomašević predbacuje ministru Bačiću da je odgovor Gradu pisao tri mjeseca. A Zagrepčani su od Tomaševića izmjene i dopune starog GUP-a čekali tri i pol godine!” prvo je što je Petek predbacio gradskoj vlasti. On tvrdi da “Grad Zagreb ne donosi novi GUP“, već se radi o izmjenama lošeg i nepopravljivog dokumenta koji svaka vlast prilagođava svojim partikularnim interesima i ciljevima. Onako kako je to radio i Bandić. Te izmjene nemaju za cilj urediti pitanje prometa, ponuditi nova rješenja oko stanovanja, već je glavni cilj ovih izmjena bilo usklađivanje sa zelenim politikama pod nazivom Zagreb zeleniji grad”, ustvrdio je Petek u jednoj od svojih objava na Facebooku kojima je komentirao aktualne događaje oko GUP-a.

Sanjin Strukic/PIXSELL

I Petek je vlasti Možemo! prigovorio na sporosti: “Odluku o izradi izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba donijela je Gradska skupština 27. travnja 2023. godine, skoro dvije godine od ulaska gradonačelnika u ured. Odluka o imenovanju voditelja projekta izrade nacrta prijedloga izmjena i dopuna GUP-a donesena je tek 15. svibnja 2023. godine.” No Petek tvrdi i da su u proceduri sudjelovali nestručni ljudi: “Tomašević je prije slanja dokumenta u Ministarstvo na mjesto voditelja izrade prostornih i urbanističkih planova unutar Ureda za strategijsko planiranje imenovao osobu prometne struke. Reakcija sindikata u rujnu 2024. godine na spomenuto imenovanje završila je u košu za smeće. Znalo se i u drugim uredima i situacijama događati da se za voditelja ili pomoćnika imenuje osoba koja u tom trenutku pristaje potpisati neki dokument ili prijedlog koji odgovorni djelatnici nisu željeli potpisati.“

Petek smatra da Tomaševićeva vlast perpetuira probleme prethodne vlasti Milana Bandića. “Osnovni je problem što ne postoji vizija razvoja i rasta Zagreba, a urbanističko planiranje se opet zloupotrebljava samo za točkastu legalizaciju nasumičnih ideja koje u datom trenutku vlasti donose najviše glasova. Razvoj i budućnost Zagreba ovise o novom GUP-u koji bi viziju grada kakav će biti za 30 ili 50 godina trebao pretočiti u jedinstveni dokument, a ne ga točkasto prilagođavati partikularnim interesima i ciljevima svake vlasti. Kada je 2020. Bandiću pao GUP zbog razlaza s HDZ-om, Tomašević je komentirao da je taj GUP ‘zastario’ te je u kampanji 2021. Zagrepčanima obećao rad na novoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Kad je uz brojna nerealna populistička obećanja uspio ući u ured gradonačelnika, stari GUP odjednom više nije zastario dokument pa ga je zelenim politikama odlučio malo ‘pofriškati’. Ali bez stručnih ljudi puno toga mu proceduralno ne prolazi, jer stručnjake nije okupljao, već ih je ili rastjerao ili degradirao”, ističe Petek.

Ustvrdio je i da “Tomašević na mala vrata pokušava podvaliti gradnju stambenih zgrada unutar kompleksa Velesajma”, navodeći kao primjer za svoju tvrdnju da se “izmjena GUP-a opet zloupotrebljava za legalizaciju nasumičnih ideja koje u datom trenutku vlasti donose glasove ili se zadovoljavaju partikularni interesi”. “Opasno je i podmuklo koristiti superhitnu proceduru za popravak prijedloga GUP-a da bi se u zadnji čas, na mala vrata, podvalio plan gradnje stambenih građevina i na prostoru Zagrebačkog Velesajma, jednog od preostalih prvoklasnih važnih gradskih prostora. Ovo je silovanje procedure jer takve izmjene nisu dio utvrđenih ciljeva ovih izmjena i dopuna GUP-a”, ustvrdio je Petek ocjenjujući da se “procedura izmjena GUP-a pretvorila u bizarnu i neprihvatljivu lakrdiju”, a “urbanističko planiranje u Zagrebu palo na najniže grane”.

‘Kako gradonačelnik Tomašević misli nadoknaditi štetu investitorima koji su platili zemljišta po postojećem GUP-u i koji će nakon njegove izmjene pretrpjeti ogromnu štetu te, naravno, tužiti Grad?’

“Kome se pogoduje? Tko je iskazao interes graditi stambene zgrade na području Velesajma, kako je sad s neba pao prijedlog koji se nije spominjao u prve dvije javne rasprave izmjena GUP-a!?” pitao je Petek u jednoj od svojih objava na Facebooku. “Do sada se nikad nije spominjala gradnja stambenih zgrada unutar kompleksa Velesajma. U dokumentaciji o strateškim gradskim projektima, viziji, razvoju, smjernicama i programima za Zagrebački Velesajam, nikada se nije spominjala opcija izgradnje stambenih kapaciteta! Na temelju čega se u zadnjem mjesecu mandata gura gradnju stambenih zgrada unutar kompleksa Velesajma?” jedna je od zamjerki gradskog vijećnika SDP-a Renata Peteka na izmjene i dopune GUP-a koje je predložila vlast gradonačelnika Tomaševića.

Nacional je u četvrtak, 13. veljače, glasnogovornici Grada Zagreba Dinki Živalj poslao pitanja o izmjenama i dopunama GUP-a. Zanimalo nas je je li točno da javna rasprava nije provedena o Prijedlogu izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba, nego da je na javnoj raspravi bio “pročišćeni tekst“ GUP-a koji se sastoji od teksta važećeg GUP-a s umetnutim i precrtanim tekstovima željenih izmjena i dopuna GUP-a u raznim bojama, i nije Prijedlog izmjena i dopuna GUP-a kakav, prema zakonu, treba biti na javnoj raspravi, te ako je to točno, zašto je bilo tako. Tražili smo i komentar tvrdnji gradskog vijećnika SDP-a Renata Peteka da gradska vlast izmjenama GUP-a u zadnji čas „pokušava podvaliti gradnju stambenih zgrada unutar kompleksa Velesajma“. Zanimao nas je i stav gradske vlasti o Petekovoj tvrdnji da izmjene i dopune GUP-a ne donose novi GUP s vizijom razvoja Zagreba, nego „točkastu legalizaciju nasumičnih ideja koje u datom trenutku vlasti donose najviše glasova“, kao i kako gradska uprava komentira tvrdnje investitora koji su platili zemljišta po postojećem GUP-u, a sada tvrde da će nakon njegove izmjene pretrpjeti ogromnu štetu. Pitali smo ima li, po stavu gradske uprave, takvih investitora i koliko te je li im Grad Zagreb spreman nadoknaditi štetu i po kojem kriteriju. Zanimalo nas je i kako zagrebačka gradska vlast komentira prigovor investitora da u novom prijedlogu nema izmjena odredbe starog GUP-a prema kojoj se smanjuje nadzemna izgrađenost objekta ako investitor izgradi podzemni dio za garažu. Glasnogovornica Živalj odgovorila je u ponedjeljak rano poslije podne, a odgovor glasi ovako: “Što se prvog pitanja tiče, u obje do sada provedene javne rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna GUP-a grada Zagreba javnosti je prijedlog izmjena tekstualnog dijela plana bio predočen na pregledan način tako da je u izvornom tekstu Odluke o donošenju GUP-a posebno bio označen tekst koji se briše, a posebno tekst koji se dodaje. Navedeni način omogućuje svima – a posebno javnosti kojoj ovo nije uža struka – lakše praćenje predloženih izmjena jer se vrlo pregledno i transparentno prikazuju svi prijedlozi izmjena u tekstu. Naime, da je na javnom uvidu bio predstavljen samo nomotehnički tekst prijedloga izmjena istoga ne bi bilo moguće pratiti bez paralelnog uspoređivanja s izvornim tekstom objavljenom u Službenom glasniku, što je izazov i za stručne osobe koje se bave prostornim uređenjem. Ilustrirat ćemo na sljedećem primjeru. Nomotehnički izmjena se mogla predstaviti ovako: „U članku xx brojka 20 zamjenjuje se brojkom 30“. Da bi se razumjela ova rečenica potrebno je pronaći izvorni tekst Odluke i usporediti na što se odnosi izmjena.

Iz Grada su na upit Nacionala odgovorili da nije točna tvrdnja Renata Peteka da se ‘na mala vrata pokušava podvaliti gradnja stambenih zgrada unutar Velesajma’, već tvrde da žele ‘živo gradsko središte’

U duhu načela javnosti i težnje za transparentnošću, u javnim raspravama tekst je bio prikazan na sljedeći način:

“Članak xx. „Najmanji postotak prirodnog terena iznosi 20 30 % površine čestice“. Smatra se da je navedeni način prikaza pregledniji i transparentniji te u skladu s načelom prostornog uređenja koje definira mogućnost sudjelovanja javnosti u postupcima izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja.” Kada je riječ o tvrdnji Renata Peteka da gradska vlast izmjenama GUP-a u zadnji čas „pokušava podvaliti gradnju stambenih zgrada unutar kompleksa Velesajma“, u odgovoru glasnogovornice Živalj stoji: “Navedena tvrdnja nije točna, i vjerojatno proizlazi iz nerazumijevanja i nemogućnosti integralnog sagledavanja ovako složenog dokumenta. Za prostor Zagrebačkog velesajma izrađen je niz stručnih studija, od kojih posebno ističemo dokument “Programske smjernice i program sadržaja strateškog gradskog projekta zagrebački Velesajam” (Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, autor prof. Jukić i suradnici, 2015.). Kada se razmatra budućnost prostora Zagrebačkog Velesajma stručnjaci upozoravaju na opasnosti od monofunkcionalnog prostora te ističu potrebu njegove transformacije iz monofunkcionalnog prostora u živo gradsko središte, odnosno novo središte Novog Zagreba. U prijedlogu izmjena i dopuna GUP-a za prvu javnu raspravu (održana u lipnju 2024.) na prostoru Velesajma planirana je bila mješovita namjena gradskog projekta (Mgp). Ista odredba bila je sadržana i u prijedlogu plana za ponovnu javnu raspravu (rujan 2024.). Budući da je Ministarstvo u svojem očitovanju na konačni prijedlog plana tražilo ukidanje mješovite namjene gradskog projekta (Mgp), u prijedlogu plana za drugu ponovnu javnu raspravu (veljača 2025.) prostor Velesajma prenamijenjen je iz namjene Mgp u poslovnu namjenu (K1) s pratećom mješovitom namjenom (M), uz ograničenje da ta mogućnost može iznositi najviše 15% obuhvata plana. Također, bilo kakva eventualna gradnja na Zagrebačkom velesajmu neće biti moguća bez javne rasprave. Tamo postoje različiti sadržaji, prije svega sajmišni i drugi javni sadržaji, a razmotrit će se i mogućnost sadržaja namijenjenog smještaju studenata. Dakle, u pogledu planiranja mješovite namjene na prostoru Zagrebačkog Velesajma radi se o identičnom planskom stavu i rješenju kakvo je bilo predstavljeno i na prve dvije javne rasprave. Izmjena članka 13. tehničke je prirode te sadržajno ne predstavlja izmjenu u odnosu na prijedlog plana koji je prethodno bio predstavljen na javnim raspravama (lipanj i rujan 2024.).” Dinka Živalj odgovorila je i na Petekovu tvrdnju da da izmjene i dopune GUP-a ne donose novi GUP s vizijom razvoja Zagreba, nego “točkastu legalizaciju nasumičnih ideja koje u datom trenutku vlasti donose najviše glasova”. Odgovor glasi: “Prijedlog izmjena i dopuna GUP-a izrađen je u skladu s Odlukom o izradi izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba koju je usvojila Gradska skupština na 22. sjednici održanoj 27 . travnja 2023. Posebno se napominje da u trenutku donošenja navedene odluke o izradi izmjena i dopuna GUP-a resorno Ministarstvo nije još bilo donijelo Pravilnik o prostornim planovima (koji je na snagu stupio tek 1. siječnja 2024.) te u tom trenutku nisu ni postojale zakonske pretpostavke za izradu novog GUP-a budući da nije postojao pravilnik za izradu planova nove generacije. Zagrebu tek slijedi izrada prostorno-planskih dokumenata nove generacije, u skladu s novim Pravilnikom, a logično je da se pri tom poštuje hijerarhija dokumenata prostornog uređenja te da prvi plan nove generacije bude Prostorni plan Grada Zagreba za što se već obavljaju potrebne predradnje. Vezano na tvrdnju da se izmjene odnose na ‘točkastu legalizaciju nasumičnih ideja koje u datom trenutku vlasti donose najviše glasova’ napominje se da su Odlukom o izradi izmjena i dopuna GUP-a (koju je usvojila Gradska Skupština) definirani detaljni ciljevi i programska polazišta ovih izmjena, a sve su izmjene podrobno opisane u tekstualnom obrazloženju plana (s vezom na pojedine ciljeve iz Odluke o izradi).

Tekstualno obrazloženje plana javno je objavljeno u postupcima provedenih javnih rasprava o prijedlozima izmjena GUP-a.” Na pitanje Nacionala kako gradska uprava komentira tvrdnje investitora koji su platili zemljišta po postojećem GUP-u, a sada tvrde da će nakon njegove izmjene pretrpjeti ogromnu štetu, glasnogovornica Živalj odgovorila je kako “sukladno zakonskim propisima, svi projekti započeti po postojećem GUP-u, po njemu se i završavaju, ukoliko su zahtjevi i dokumentacija uredni.”

UVJETI PRENOŠENJA ČLANAKA: Svi članci objavljeni u izdanjima Nacional News Corporationa njegovo su vlasništvo. Nacional News Corporation dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka iz svojih izdanja u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka isključivo kao kratku vijest od najviše deset redaka (300 znakova) uz obavezno navođenje izvora. Nacional News Corporation tužit će prekršitelje pred sudom u Zagrebu.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.