Ivić Pašalić, svojedobno najmračniji i najutjecajniji savjetnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana za unutarnju politiku, preko bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Josipa Dabre pokušava srušiti hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s vlasti.

Potvrdio je to za Nacional visoki politički izvor blizak vrhu Vlade, navodeći kako Pašalić to pokušava učiniti kako bi zaštitio svoje poslovne interese u drvno-prerađivačkoj industriji koji su dovedeni u pitanje zaokretom u upravljanju Hrvatskim šumama, koje posljednjih mjeseci provodi HDZ-ov šef te tvrtke Nediljko Dujić.

Upravo na njegovoj bezuvjetnoj smjeni Dabro insistira i zasad ruši ionako tanku saborsku većinu na kojoj počiva povjerenje i ostanak na vlasti Andreja Plenkovića.

Koncem proteklog tjedna Nacional je dobio na uvid interne podatke o zbrinjavanju šumske građe vrijedne čak tri stotine milijuna eura, koji se nalaze u središtu interesnog sukoba koji se promeće u ključnu prepreku za opstanak aktualne vlade.

Upravo ti javnosti dosad nepoznati elementi pokušaja grabeži šumske građe u pozadini su otvorene prijetnje donedavnog ministra poljoprivrede Josipa Dabre da će uskratiti podršku Vladi Andreja Plenkovića ako ne smijeni predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Nediljka Dujića.

Ivić Pašalić, kako tvrdi visoki politički izvor blizak Vladi, želi zaštititi interese koje je poremetio šef Hrvatskih šuma Nediljko Dujić i zato Josip Dabro, presudni 76. glas parlamentarne većine, inzistira na Dujićevoj smjeni. FOTO: Slavko Midzor, Marko Prpic/PIXSELL

To je pak zasad dovelo i do odgode glasovanja u Saboru o imenovanju novog ministra Davida Vlajčića jer je upravo Dabro presudni 76. glas parlamentarne većine.

Suštinski, iza svega zapravo stoji namjera interesne grupacije iz miljea drvne industrije predvođene Ivićem Pašalićem da – osim što želi preuzeti potpunu kontrolu nad šumskim sektorom – upozori premijera Plenkovića da je u stanju izravno ugroziti njegovu političku poziciju i ostanak na vlasti. ‘’Pašalić preko Dabre zapravo ruši Plenkovića’’, opisao je to jedan od više sugovornika Nacionala koji vidi da se u ovom slučaju radi o ‘’ekstenziji Pašalićeva poslovnog interesa’’.

‘’On to čini zbog svojih poslovnih interesa koji se u upućenim krugovima katkad otvoreno opisuju i kao doslovna pohlepa’’, tvrdi ovaj sugovornik.

Nacional je još u proteklim tjednima i mjesecima citirao visoke izvore iz HDZ-a bliske vodstvu Hrvatskih šuma koji su naveli da se unutar dijela ove stranke sumnja da je interesna hobotnica s Pašalićem na čeku financirala dolazak ministra Dabre na vlast i njegov politički uspon, da s njime dijele desni politički svjetonazor te da su od njega još ljetos zatražili protuuslugu, odnosno da spriječi Nediljka Dujića u promjeni modela prodaje trupaca unutar Hrvatskih šuma.

Te su ambicije prilično neuvijeno artikulirali i na sastanku održanom 18. srpnja, kada se tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro, u nazočnosti državnog tajnika Mladena Pavića i ravnateljice Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renate Ojurović, sastao s predstavnicima Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Izvor blizak vrhu HDZ-a i Upravi Hrvatskih šuma ovako je tada opisao neke detalje s tog sastanka:

‘’Na tom sastanku Dabro je izjavio da mu nije jasno kako Spačvi u Vinkovcima propada roba. Ivić Pašalić na to mu je mrtav hladan rekao da smijeni Upravu Hrvatskih šuma. Međutim, ta roba ne propada. Štoviše, ista ta interesna hobotnica predlagala je da im Hrvatske šume prepuste trupce na čuvanje te da im to čuvanje dodatno plate. A oni iste te trupce švercaju i preprodaju. Dujić je sve to otkrio i prijavio na najvišoj razini. Tu je počeo njegov problem.’’

Nacional je tijekom proteklog tjedna došao do internih podataka Hrvatskih šuma koji pojašnjavaju sukus bitke za dominaciju nad tom državnom tvrtkom i kontrolu nad tržištem vrijednim više stotina milijuna eura godišnje. Iz tih podataka, ali i iz razgovora sa sugovornicima vrlo bliskim vodstvu Hrvatskih šuma, Nacional je doznao kompletnu kronologiju postupanja s posljedicama katastrofalnog olujnog nevremena iz srpnja 2023. godine, koje je svojim vjetroizvalama i vjetrolomima u šumama pod upravljanjem HŠ-a proizvelo slobodnu drvnu masu čija je vrijednost službeno procijenjena na čak 300 milijuna eura.

‘’Ukupna šteta na državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume od olujnog nevremena u srpnju 2023. na području cijele Hrvatske iznosila je oko 4,4 milijuna kubnih metara bruto, odnosno 3,3 milijuna kubnih metara neto drvne mase, što je procijenjeno na više od 300 milijuna eura. Od toga je na području Uprave Šuma Podružnice Vinkovci nastala šteta od 2,8 milijuna kubnih metara bruto drvne mase, odnosno 2,1 milijun kubnih metara neto drvne mase, što je procijenjeno na 195 milijuna eura. Sanitarnom sječom do sada je na području UŠP-a Vinkovci do sad sanirano 1,9 milijuna kubnih metara bruto drvne mase, od čega je proizvedeno 1,54 milijuna kubnih metara neto drvnih sortimenata, što je procijenjeno na 143 milijuna eura. Do sada je prodano 1,025 milijuna kubnih metara neto drvnih sortimenata u vrijednosti 156,3 milijuna eura – od čega se 467.599 kubika odnosi na trupce hrasta lužnjaka u vrijednosti od 132,5 milijuna eura, a na ostale drvne sortimente 557.622 kubika u vrijednosti od 23,7 milijuna eura’’, objasnio je za Nacional sugovornik vrlo dobro upućen u ovu temu.

Premijer Andrej Plenković informiran je da je šef Hrvatskih šuma Nediljko Dujić odbio dati dodatne popuste predstavnicima prerađivačke industrije na trupce i da je uveo kontrolu reklamacija. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

On objašnjava da je, od dosad saniranog, za prodaju ostalo 514.779 kubnih metara neto drvnih sortimenata procijenjenih na 31 milijun eura, što se uglavnom odnosi na oblovinu slabije kvalitete i prostorno drvo.

Po njegovim riječima, na ovom području za sanaciju je ostalo procijenjenih 900.000 kubnih metara bruto, odnosno 700.000 kubnih metara neto drvne mase procijenjene na 61 milijun eura. Od početka sanacije, dodaje, javnim nadmetanjem prodano je 145.884 kubika, a ostalim načinima 879.116 kubika, a sanacija se po pravilima obavljala tako da je prvo sanirana kvalitetnija drvna masa. Za usporedbu, na prostoru pod upravom vinkovačke podružnice Hrvatskih šuma godišnja prodaja prije 2023. kretala se od 400 do 450 tisuća kubnih metara neto drvne mase.

Ovi konkretni brojčani pokazatelji iznimno su bitni za razumijevanje svih aspekata i dimenzija spomenutog katastrofalnog nevremena 2023., ali i bitke za prevlast nad sustavom Hrvatskim šuma koja se zbog svoje vrijednosti prelila i u političku sferu: samo jedna odluka, jedan nalog ili jedna proceduralna odluka zainteresiranim stranama ovdje može donijeti korist u desecima, pa i stotinama milijuna eura.

Važan igrač ovdje je Ivić Pašalić, kojega sugovornici opisuju kao ‘’organizatora i predvodnika kartela u drvoprerađivačkoj industriji’’: on je još prošlog ljeta preko Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore (HGK) te preko pokušaja utjecaja na bivšeg ministra poljoprivrede Josipa Dabru, pokušavao agresivno utjecati na odluke Hrvatskih šuma kako bi, na štetu državnog proračuna, milijunske iznose usmjerio u korist tržišno slabijih, ali politički umreženih i zaštićenih drvoprerađivača, među kojima je Mundus Viridis, tvrtka Pašalićeve obitelji. U srpnju prošle godine, naime, na prvome sastanku ministra Dabre s predstavnicima Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) donesen je zaključak kako će biti osnovana Radna skupina za praćenje i unapređenje nacionalnih politika u drvnoj industriji i šumarstvu, a već dva tjedna kasnije Dabro se sastao s članovima te skupine te razgovarao o ‘’stanju u Upravi šuma Vinkovci’’.

Javnost nije bila obaviještena o tom sastanku, ni o kasnijim konkretnim prijedlozima Pašalićeve interesne skupine oko golemih i vrijednih količina drvne mase koje je proizvelo nevrijeme iz srpnja 2023. ‘’Temeljem navoda predstavnika H.Š. d.o.o. te informacija dobivenih na sastanku održanom 26. srpnja 2024. godine u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, na pomoćnim i drugim stovarištima u Upravi šuma Vinkovci nalazi se oko 200.000 m3 trupaca hrasta, a proces izvlačenja oborene robe nije dovršen. Kako je do havarije došlo prije godinu dana, a temeljem informacija od niza naših kolega, velika većina te robe nije upotrebljiva za našu redovnu proizvodnju (građa, parketi, lijepljene ploče, namještaj…). Ona je bitno snižene kvalitete, te je treba ponuditi svim kupcima uz bitno sniženu cijenu kako bi se pokušalo umanjiti već nastalu štetu. Ako neku količinu te robe kupe kupci sa okvirnim i godišnjim ugovorima, tada te količine trupaca ne ulaze u redovne ugovorne količine. Redovnim kupcima H.Š. d.o.o., ova roba niti na koji način ne može i ne smije biti prodavana pod bilo kakvim pritiscima’’, stajalo je u pisanim prijedlozima ove radne skupine.

Drugim riječima, oni su izravno s bivšim ministrom Dabrom i mimo Hrvatskih šuma, pa tako i predsjednika Uprave te tvrtke Nediljka Dujića, pokušali dogovoriti znatno povoljnije i labavije uvjete postupanja s iznimno vrijednim državnim resursima vrijednim više stotina milijuna eura. Evidentno su željeli zadržati labav pristup, lobirali su da im se odobre znatno povoljniji uvjeti i rabati za izvlačenje drvne građe, a indicije pokazuju i da su postojale makinacije oko reklamacije navodno nepogodnih trupaca. Nacionalovi sugovornici bliski aktualnom vodstvu Hrvatskih šuma detaljno su opisali kronologiju postupanja nakon nevremena u srpnju 2023.

Na bezuvjetnoj smjeni predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Nediljka Dujića Dabro insistira i zasad ruši ionako tanku saborsku većinu na kojoj počiva povjerenje i ostanak na vlasti Andreja Plenkovića. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

‘’Do sredine kolovoza te godine djelatnici i vozila te strojevi Hrvatskih šuma pomagali su oko uklanjanja posljedica nevremena na prometnicama i javnim objektima te infrastrukturi, nakon čega se krenulo s raščišćavanjem šumskih prometnica te doznačavanjem i evidentiranjem vjetrom izvaljenih i polomljenih stabala te sanacijom oštećenih sastojina – bez tih predradnji nije bilo moguće ući u sastojinu niti, laički rečeno, ispiliti ijedno, bilo ono oštećeno ili ne. Već koncem tog mjeseca Vlada donosi Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, a Ministarstvo poljoprivrede promptno je isti dan donijelo Naredbu o zabrani radova gospodarenja u određenim odsjecima kojima istječe šumskogospodarski plan, kako se ne bi bespotrebno sjeklo svježa stabla i spriječilo veće štete i probleme. Hrvatske šume su temeljem te naredbe i stanja na terenu napravile rebalans plana proizvodnje drvnih sortimenata za 2023. i pokrenule hitnu doznaku i evidentiranje stabala oštećenih vjetrolomom i vjetroizvalama. Danas se u javnosti pojavljuju različite informacije kako je HŠ i dalje sjekao sastojine koje nisu zahvaćene vjetroizvalom, ali to naprosto nije istina – nakon vjetroizvale na tom području praktički sve je stalo i sve snage i aktivnosti su usmjerene ka aktivnom rješavanju novonastale situacije. Paralelno je krenula i hitna sanacija, odnosno sječa i izrada drvnih sortimenata pomoću vlastitih kapaciteta te kapaciteta poduzetnika putem ugovora na temelju provedenih postupaka javne nabave’’, stoji u kronologiji događanja u koju je Nacional imao uvid.

U paralelnom slijedu događanja tadašnji ministar poljoprivrede Josip Dabro – koji se u svom mandatu doslovce nijednom nije fizički pojavio u sjedištu Hrvatskih šuma – zaobilazi vodstvo ove državne tvrtke i uglavnom mimo javnosti s predstavnicima zainteresiranih tvrtki dogovara drugačije postupanje s vrijednom drvnom masom.

Spomenuti sastanak Radne skupine za praćenje i unapređenje nacionalnih politika u drvnoj industriji i šumarstvu, po e-mailu u koji je Nacional imao uvid, inicirao je upravo on.

Na sastanku Josipa Dabre i predstavnika drvne industrije bila je i Renata Ojurović, šefica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

‘’Ovim putem Vas pozivamo na 1. sastanak Radne skupine za praćenje i unapređenje nacionalnih politika u drvnoj industriji i šumarstvu, koji će se održati u petak, 26. srpnja 2024. u 10:00 sati, u Ministarstvu poljoprivrede, Vukovarska 78, 10 000 Zagreb’’, stoji u tom e-mailu. Na tom sastanku, prvi i jedini put, prisustvovali su predstavnici Hrvatskih šuma.

‘’Ondje su prezentirane sve aktivnosti Hrvatskih šuma na području koje je pogođeno vjetroizvalama i vjetrolomima te situacija na tržištu drvnih sirovina i sortimenata u RH i u zemljama u okruženju. HŠ je ukazao na činjenicu da se sanacija područja odvija po planu te da je HŠ, nakon raspisivanja javnog natječaja kroz Dinamički sustav javne nabave u kojem su evidentirane sve tvrtke registrirane za sječu i izvlačenje drvnih sortimenata, aktivirao sve raspoložive resurse kako bi se sanacija što prije provela i kako bi se spasili najvrjedniji drvni sortimenti. Ukazano je i na činjenicu da je evidentna kriza na tržištu drvnih proizvoda u EU-u, posebice u Njemačkoj, te da je Egipat kao jedno od najvećih tržišta za bukove proizvode, nakon devalvacije svoje valute, usporio s plaćanjem prema kupcima HŠ-a. Ukazano je na činjenicu da značajan broj kupaca HŠ-a nije mogao uredno izmirivati obveze prema HŠ-u za isporučenu robu i da HŠ mora strogo voditi računa o pravovremenoj naplati svojih potraživanja te da se dnevno u spačvanskom bazenu proizvede oko 5000 m³ robe, a sva raspoloživa vozila HŠ-a, kupaca i kooperanata mogu izvesti dnevno maksimalno 2500 m³’’, opisuje jedan sugovornik vrlo dobro upućen u sadržaj spomenutog sastanka.

O njemu se na web stranicama Dabrina ministarstva nije pojavila ni riječ, a spomenuta radna skupina se više nikada nije sastala. ‘’Možda i zato što su Hrvatske šume ukazale da sukladno zaključku Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja ne bi trebale na takav način komunicirati sa svojim kupcima, ali uvažavajući činjenicu da je ministar kao Skupština tvrtke HŠ tražio da predstavnici tvrtke budu nazočni, njihovi predstavnici došli su na sastanak. U međuvremenu su se pojavile ideje da se roba da kupcima ‘na čuvanje’ uz obvezu HŠ-a da to ‘čuvanje’ plate svojim kupcima. Upravo Ivić Pašalić je tražio da se zbog krize na tržištima u EU-u i okruženju umanje cijene, da se dodijele dodatne količine robe pojedinim kupcima i slično’’, opisuje jedan od Nacionalovih sugovornika.

Još u ljeto prošle godine razotkrilo se da je tvrdnja o ‘’robi koja propada u šumi Spačve’’ neistinita, nego da se radilo o navodnom argumentu interesne hobotnice okupljene oko Ivića Pašalića u pokušaju da joj Hrvatske šume trupce prepuste na čuvanje te da to čuvanje dodatno plate – dok oni te trupce u isto vrijeme švercaju i preprodaju.

Nediljko Dujić je, kako su tada otkrili njemu bliski izvori, sve to otkrio i prijavio na najvišoj razini. Istu tvrdnju o Hrvatskim šumama kao ‘’leglu kriminala’’ te o ‘’propadanju i nestajanju sirovine vrijedne 150 milijuna eura’’, neposredno nakon svoje ostavke izrekao je donedavni ministar Josip Dabro.

‘’Hrvatske šume kontinuirano prate cijene drvnih sortimenata u zemljama u okruženju, analiziraju poslovanje svih svojih kupaca i dobavljača i vrlo dobro poznaju način poslovanja i funkcioniranja kupaca koji su kao osiguranje za naplatu robe kupljene od HŠ-a dali samo zadužnice jer nisu mogli ishoditi bankarske garancije. Kada govorimo o kooperantima koji su registrirani za poslove sječe i izvlačenja drvnih sortimenata, važno je ukazati da postoji nekoliko stotina tvrtki u RH koje su koncentrirane na svojim mikrolokacijama i gdje se, nakon objavljenih javnih natječaja kroz dinamički sustav javne nabave, ‘bore’ i snižavaju cijene kako bi dobili posao. Nakon nevremena iz srpnja 2023. u najkraćem roku raspisan je natječaj s ciljem što bržeg saniranja štete, na koji se javio iznimno veliki broj kooperantskih tvrtki koje se nisu morale ‘boriti’ i skidati cijene jer su bile svjesne da za sve ima jako puno posla. Dokaz tome je činjenica da su i neke tvrtke iz Europske unije došle raditi u Hrvatsku, dok su Hrvatske šume sve svoje raspoložive kapacitete poslale na teren. Učinjeno je sve što se moglo, koliko god različiti lobiji i njihovi zaštitnici bili nezadovoljni’’, zaključuje jedan od sugovornika Nacionala.