Zbog Jelene Milić, nove ravnateljice hrvatske drame HNK-a u Rijeci, mijenjao se Pravilnik kojim se omogućilo njezino imenovanje. Sve se događalo prije lokalnih izbora pa upućuje na ‘političku kuhinju’ zato što je ona supruga Renata Stankovića, kandidata Možemo! za zamjenika gradonačelnika Rijeke

Do ožujka 2025. u Pravilniku o radu HNK-a Ivana pl. Zajca stajalo je da ravnatelj Hrvatske drame mora imati završen neki od diplomskih studija na Akademiji dramske umjetnosti, komparativnu književnost ili teatrologiju. Tražilo se i najmanje pet godina radnog iskustva na području dramske kazališne umjetnosti, da je osoba afirmirana u oblasti dramske umjetnosti ili da je dramski umjetnik. Iz javno dostupnog dokumenta Izmjene pravilnika o radu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka vidljivo je da su uvjeti naknadno znatno olakšani. U kategoriju „potrebno stručno ili umjetničko usmjerenje“ dodani su kulturalni studiji, a kada je riječ o radnom iskustvu, traži se „najmanje 5 godina radnog iskustva u sektoru kulture“.

Upravo u te nove kriterije, i što se tiče obrazovanja i radnog iskustva, savršeno se uklapa Jelena Milić, supruga Renata Stankovića, kandidata stranke Možemo! za zamjenika gradonačelnika Rijeke na proljetos održanim lokalnim izborima. Upravo ona je nedavno izabrana za ravnateljicu Hrvatske drame HNK-a Zajc, a 22. srpnja predstavila je s intendanticom HNK-a Ivana pl. Zajca Dubravkom Vrgoč, ravnateljem Opere Valentinom Egelom, ravnateljem Baleta Leonardom Jakovinom i ravnateljem Talijanske drame Mirkom Soldanom, program za sljedeću kazališnu sezonu. Kratak komentar Jelene Milić o novoj kazališnoj sezoni ujedno je i jedini dosadašnji javni istup nove ravnateljice Hrvatske drame.

Iz njezine biografije razvidno je da ima iskustvo u sektoru kulture, ali ne i dramske umjetnosti. Jelena Milić rođena je 1988. u Karlovcu, a u Rijeci je na Filozofskom fakultetu završila kulturalne studije. Bila je članica organizacijskog tima Kastav Film Festivala, radila je kao voditeljica promidžbe i producentica Kastafskog kulturnog leta te na projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Tijekom rada na EPK-u sudjelovala je u projektima od kojih se ističu Festival Tobogan, izložba 51000 Balthazargrad, Ljeto u prijestolnici i Otvorenje Europske prijestolnice kulture. Od 2021. do 2023. radila je kao producentica u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci. Zaposlila se 2023. kao programska voditeljica Javne ustanove u kulturi Kuća halubajskega zvončara, gdje je kreirala programske smjernice za djelovanje ustanove i provodila brojne kulturno-umjetničke programe.

Intendantica Dubravka Vrgoč nije željela komentirati promjene Pravilnika i odgovoriti na pitanje je li Jelena Milić adekvatna osoba za poziciju ravnateljice Hrvatske drame

Kontaktirali smo Jelenu Milić na službeni telefon na radnom mjestu i na e-mail, ali na telefon se nije nitko javio, a na e-mail nitko nije odgovorio. Na broj mobitela i telefona na poslu nije se javila ni Milena Jerneić iz PR službe HNK-a Ivana pl. Zajca, a intendanticu Dubravku Vrgoč nazvali smo dok je bila na godišnjem odmoru i nije željela komentirati promjene Pravilnika niti odgovoriti na pitanje je li Jelena Milić adekvatna osoba za poziciju ravnateljice Hrvatske drame u tom kazalištu. Iz Ministarstva kulture i medija RH također nismo dobili odgovore na pitanja.

Razgovarali smo o toj temi s intendantom HNK-a Ivana pl. Zajca u dvama mandatima, profesorom i znanstvenikom u području teatrologije i izvedbenih studija Marinom Blaževićem, kojem je krajem prošle godine završio drugi mandat u Rijeci, a danas režira operne predstave uglavnom u inozemstvu, piše o kazališnim temama te radi u Ljubljani, u Slovenskom narodnom kazalištu, kao jedan od ravnatelja zadužen za međunarodne i razvojne programe. Objasnio je da nije sporno to što Jelena Milić nije izabrana na natječaju jer po novom Zakonu o kazalištima iz ožujka 2023. intendant može sam birati ravnatelje, bez natječaja i suglasnosti Kazališnog vijeća. Po prijašnjem zakonu također nije bio potreban natječaj, barem u riječkom HNK-u, ali je bila potrebna suglasnost Kazališnog vijeća. Poznato mu je da Jelena Milić nije ispunjavala uvjete za ravnateljicu Hrvatske drame prema donedavno važećem pravilniku i sistematizaciji radnih mjesta, a rekao je i ovo:

„Prije stupanja na dužnost intendantice, Dubravka Vrgoč u nekoliko je navrata od mene tražila da pokrenem postupak izmjene Pravilnika i prilagodim uvjete za radno mjesto ravnatelja Hrvatske drame onim kvalifikacijama koje bi ispunila Jelena Milić. Složio sam se da je potrebno proširiti kriterije koji se odnose na formalno obrazovanje i dodati kulturalne studije, pa i neka druga humanistička i umjetnička usmjerenja, ali nisam htio pristati da se ukloni uvjet koji se odnosio na minimalno pet godina radnog iskustva u području dramskog kazališta i afirmiranost u području dramske umjetnosti. Već i to je bio doista skroman broj godina radnog iskustva za nekoga tko ima ambiciju postati, odnosno, koga se želi imenovati – ravnateljicom. U prvim mjesecima svojeg mandata Dubravka Vrgoč očito je uspjela putem Kazališnog vijeća – dakle, i uz suglasnost gradske uprave – isposlovati promjenu Pravilnika. Intendantica ima pravo odabrati najbliže suradnike jer ravnateljice dolaze i odlaze s intendantom. U tome nije ništa sporno, ali sporno je kad ravnateljicom Hrvatske drame postane osoba koja nema ni pune dvije godine radnog iskustva u području dramskog kazališta.“

Dubravka Vrgoč, intendantica HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci, i Jelena Milić (u sredini), ravnateljica Hrvatske drame. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Kako je rekao, čudi ga šlampavost, da ne upotrijebi goru riječ, kojom su kolegica Vrgoč i kolege iz Kazališnog vijeća, predvođeni ni više ni manje nego donedavnim dekanom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Aleksandrom Mijatovićem, odigrali taj „manevar“.

„Prilikom degradacije uvjeta za ravnatelja Hrvatske drame – dakle, prilagođavanja uvjeta Jeleni Milić – istovremeno nisu revidirani i uvjeti za druge ravnateljice odnosno ravnatelje u riječkom HNK-u. Tako je za ravnatelje Baleta i Opere ostavljeno minimalno pet godina radnog iskustva u području opere odnosno baletne ili plesne umjetnosti, kao i kriterij afirmiranosti upravo u tim područjima, a ne samo krajnje općenito u ‘sektoru kulture’, gdje se uspjela afirmirati i Jelena Milić. Nevjerojatno, ali istinito – nisu mijenjani ni uvjeti za ravnatelja Talijanske drame. Za to radno mjesto i dalje je potrebno pet godina radnog iskustva u području dramskog kazališta, kao i afirmiranost upravo u tom ‘sektoru’, kako je donedavno bilo neophodno i za Hrvatsku dramu. Da se slikovito izrazim – sada se možete baviti slikarstvom barem pet godina, afirmirati u ‘sektoru kulture’ s nekoliko izložbi, pa i tako već ispuniti uvjete za ravnatelja Hrvatske drame, ali ne i Talijanske drame gdje se, naravno, i dalje očekuje radno iskustvo od pet godina u specifičnom i jedinom relevantnom području, onom dramske umjetnosti“, objasnio je Blažević.

Naglasio je da je Jelena Milić vrlo sposobna producentica te da ju je upravo on zaposlio u riječkom kazalištu kao producenticu Hrvatske drame, kada je, kaže, i stekla tih, koliko se sjeća, otprilike godinu i pol radnog iskustva u dramskom kazalištu. Blažević nastavlja: “Znajući za njezine ambicije, kao i ulogu u pokušajima svrgavanja tadašnje ravnateljice Hrvatske drame Renate Carole Gatice, svojedobno sam čak Jelenu Milić taktički i retorički pitao, kad je najavila odlazak s mjesta producentice, bi li možda ona sama htjela biti ravnateljica. Odgovor je glasio: ‘Sada je za to prekasno.’ Dakle, nije odgovorila ‘prerano’, nego ‘prekasno’!?“

Marinu Blaževiću je krajem prošle godine završio drugi mandat intendanta HNK-a u Rijeci. FOTO: Nel Pavletic/PIXSELL

Istaknuo je da poslovi umjetničke ravnateljice podrazumijevaju i poznavanje, djelomično obavljanje, a svakako i upravljanje poslovima produkcije, ali i značajno više od toga te da umjetnički ravnatelji nisu samo realizatori, nego i kreatori programa, a taj aspekt posla podrazumijeva i umjetnički senzibilitet i refleksiju. Također, po njemu nije moguće da je netko umjetnički ravnatelj ili ravnateljica, a da nema svoju mrežu kontakata u kazališnoj zajednici.

„Uostalom, tu se radi o nacionalnom kazalištu, a ne domu za kulturu ili kazališnoj kući nekog malog grada. Ravnateljice umjetničkih ansambala i organizacijskih cjelina u sklopu nacionalnih kazališta reprezentiraju svoje ustanove u javnosti i u domeni struke, lokalno i internacionalno, a to ne čine samo svojim radom nego i svojim statusom u kazališnoj zajednici, svojim stručnim referencama i svojim ugledom. Ma što mislili o njezinom karakteru i metodama, pa i njezinim stvarnim rezultatima, naravno da Dubravka Vrgoč ima pregršt iskustva i staža u dramskom kazalištu. Njoj možda i nije potrebna iskusna ravnateljica, nego samo netko tko provodi njezine programske odluke. No biti ravnateljicom Drame, Opere ili Baleta u nacionalnom kazalištu, moralo bi podrazumijevati i naročito simboličko značenje. Gledajte, prethodnice Jelene Milić u riječkom HNK-u bile su višestruko nagrađivana kazališna redateljica i producentica Renata Carola Gatica s preko 20 godina radnog iskustva u dramskom kazalištu te diplomom magistre kazališne umjetnosti na sveučilištu u argentinskoj Cordobi, a potom Ana Vilenica, glumica i producentica, opet s preko 20 godina radnog iskustva u dramskoj umjetnosti te dvostrukom diplomom Master of Arts, od kojih je druga s Royal Central School of Speech and Drama u Londonu. U Zagrebu, redom, Ivica Buljan pa Nenni Delmestre i sada Tena Štivičić. U Splitu – Ivan Plazibat pa Ivan Penović. Ravnateljica dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara je – Senka Bulić. Kako uopće tome nizu dodati, bez nevjerice i nelagode, izbor Jelene Milić?“ zapitao se naš sugovornik.

On podcrtava da se degradacijom uvjeta za mjesto ravnateljice Hrvatske drame, i to samo Hrvatske drame, nije samo pogodovalo Jeleni Milić, nego se i degradiralo Hrvatsku dramu nacionalnog kazališta u Rijeci te posljedično, premda srećom lokalizirano, i dramsku umjetnost u Hrvatskoj.

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, nije odgovorila na pitanja o ‘Zajcu’. FOTO: Josip Mikacic/PIXSELL

Zanimljivo mu je da se o tom potezu, koliko mu je poznato, nije oglasila nijedna strukovna udruga, recimo, Hrvatsko društvo dramskih umjetnika ili SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela, ili Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa. „Evo, vidim da u sljedećoj sezoni za Hrvatsku dramu rade, primjerice, istaknuta redateljica Anica Tomić i dramaturginja Jelena Kovačić, pa me zanima što one misle o tome da je ravnateljica osoba koja nema ni dvije godine bilo kakvog radnog iskustva u dramskom kazalištu. Pa koliko imamo mladih dramaturginja i redateljica koje iza sebe imaju barem pet ili čak 10 i više godina radnog iskustva i uspjeha u dramskoj umjetnosti?“

A na pitanje je li u spornu odluku bila upletena i politika, odgovorio je sljedeće: „Dovoljno sam dugo živio i radio u Rijeci da su mi poznate političke pozicije i stranačke relacije odnosno veze brojnih osoba, no smatram da bi u ovom, kao i u svakom sličnom slučaju, one bile sporedne da je Dubravka Vrgoč odabrala kvalificiranu osobu koja je višegodišnjim radom dokazala svoje kompetencije u području dramske umjetnosti. Cijela ova ‘kuhinja’ zapravo podsjeća na inverziju zapleta u Nušićevoj ‘Gospođi ministarki’. Kad već izvjesni riječki Sima Popović nije uspio postati dogradonačelnik, neka je barem Živka postala ravnateljica Hrvatske drame! Neće dugo trebati da doznamo je li u pozadini svega uspjela ili propala politička trgovina u koju se uplela intendantica. Budući da je cijeli manevar izveden prije lokalnih izbora, bit će interesantno promatrati hoće li na taj eklatantan slučaj pogodovanja i degradiranja nacionalnog kazališta u Rijeci, reagirati nova gradonačelnica Iva Rinčić. Hoće li ona tražiti da se uvjeti za ravnatelja Hrvatske drame vrate na prethodnu razinu, koja se, dakle, i dalje očekuje od ravnatelja Talijanske drame, Opere i Baleta, ili će možda zatražiti da se svi uvjeti za ravnateljska mjesta spuste na razinu Hrvatske drame ne bi li se otvorila vrata za pretendente iz njezine političke družbe?“

‘Interesantno će biti promatrati hoće li na ovo pogodovanje i degradiranje nacionalnog kazališta u Rijeci, reagirati gradonačelnica Iva Rinčić’, pita se Marin Blažević

A o mogućem političkom utjecaju na riječki HNK pisalo se u siječnju prošle godine, kada je tadašnji gradonačelnik Marko Filipović birajući između dvoje kandidata, Dražena Siriščevića i Dubravke Vrgoč, odlučio da će buduća intendantica HNK-a Ivana pl. Zajca biti Dubravka Vrgoč, nekadašnja intendantica zagrebačkog HNK-a. Stupila je na dužnost u siječnju ove godine, a kada je izabrana, u medijima je odjeknuo istup Branka Mijića, novinara i nekadašnjeg glavnog urednika Novog lista, koji je podnio ostavku na mjesto člana Kazališnog vijeća riječkog HNK-a jer je smatrao da je Kazališno vijeće poslužilo kao paravan za unaprijed određenu političku odluku o Dubravki Vrgoč kao novoj intendantici. Na početku su članovi Kazališnog vijeća odlučivali između Dubravke Vrgoč, Dražena Siriščevića i Ane Vilenice. Na jednoj su sjednici Branko Mijić i još jedan kolega iz Vijeća dali glas Draženu Siriščeviću, dvoje Ani Vilenici, a predsjednik Vijeća Aleksandar Mijatović, konzultiran telefonski, nikome nije dao glas. Po tome su kandidati s jednakim brojem glasova, Dražen Siriščević i Ana Vilenica, trebali biti pozvani na intervju s članovima KV-a.

Potom su se, kako je rekao Branko Mijić u opširnom intervjuu za ArtKvart, intenzivirali politički pritisci. Zamjenica tadašnjeg gradonačelnika Sandra Krpan pozvala je članove Vijeća na razgovor kako bi ih, rekao je Mijić, „upoznala s mišljenjem osnivača o izboru intendanta“. Mijić je čuo da im je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević dostavio neke bitne informacije o tome da se oko Dražena Siriščevića vodi sudski spor zbog navodnih financijskih malverzacija dok je bio ravnatelj Lisinskog. Nije mu bilo jasno kako u Gradu mogu ocjenjivati i vrednovati kandidate budući da nisu vidjeli programe ili ih, barem u to vrijeme, nisu smjeli vidjeti jer su oni bili dostupni samo članovima KV-a. Također nije razumio kako su to navodne financijske malverzacije učinile Dražena Siriščevića nepodobnim kandidatom za intendanta, a nikome nisu smetale kada je imenovan ravnateljem Opere u tom istom kazalištu. Nakon toga se na sljedećoj sjednici Kazališnog vijeća opet glasalo i rezultat je bio posve drukčiji. Ana Vilenica tada nije dobila nijedan glas, Dražen Siriščević dobio je dva glasa, a isto toliko Dubravka Vrgoč. Dražen Siriščević smatra da je natječaj bio namješten i zbog toga je, što nam je telefonski potvrdio, tužio Grad Rijeku, a epilog te tužbe se čeka.