Davor Gjenero, politički analitičar za N1 je govorio o odnosu predsjednika i premijera u kontekstu članstva u NATO savezu kao i stanju u pravosudnoj vlasti.

“Ova priča s obranom se neko vrijeme dobro razvija, vjerojatno od trenutka kada je održana sjednica Vijeća za obranu. Uspostavljen je generalni konsenzus i to je izrazito važno u ovim strateškim uvjetima”, govori Davor Gjenero pa napominje:

“Daleko smo od toga da postoji generalni konsenzus između nosioca reprezentativne vlasti i izvršne vlasti. Postoji velika razlika između Vlade i predsjednika RH kad je riječ o razumijevanju obaveza koje proizlaze iz članstva u NATO savezu”, rekao je.

Glavnim problemom smatra sljedeće:

“Kada je u pitanju strateški odnos prema globalnim procesima imamo atlantističku izvršnu vlast i kvazi-suverenističkog predsjednika Republike. To je golemi problem koji će se povremeno ponovno otvarati”, upozorava Gjenero.

“Već kod izbora veleposlanika pri NATO savezu, koji će što prije morati zamjeniti gospodina Nobila koji je napustio poziciju kako će se taj konsenzus provesti, bit će ključno za odnose Hrvatske i NATO saveza“, govori za N1.

OSVETA S PANTOVČAKA ‘Milanović bi zbog Artuković Kunšt mogao HDZ-u otežati izbor novih ustavnih sudaca’

Izbor predsjednika vrhovnog suda

Što se tiče izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, analitičar komentira:

“Mene čudi da se u javnosti ne govori o jednoj činjenici. 2000. godine je Zakon o načinu izbora predsjednika Vrhovnog suda promijenjen kad smo bili u izrazito neugodnoj poziciji nakon lustracije koja je provedena u pravosuđu. Tadašnji ministar pravosuđa je pokušao naći zakonski način uređivanja sudske uprave u Vrhovnom sudu”, podsjeća.

“Tada je odlučeno da netko tko nije sudac Vrhovnog suda može biti izabran za predsjednika. Nikad prije se nije dogodilo ono što je Milanović nametnuo s imenovanjem pokojnog suca Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda – da je netko s građanskom karijerom postao sudac prvostupanjskog suda biva izabran za predsjednika Vrhovnog. Iza Dobronića je ostao mandat koji ni po čemu nije bio upečatljiv – nikakvih poteza velikih tu nije bilo, napretka pravosudne vlasti nije bilo”, smatra on.

TRIPUT JE TRIPUT Sabor odbio Artuković Kunšt za predsjednicu Vrhovnog suda

“Šteta načelima autonomije Vrhovnog suda”

“Milanović sad ponovno pokušava napraviti to da imenuje osobu koja je građanskom karijerom došla od drugostupanjskog suda. Ostaju još dvije razine koje dijele do pozicije sutkinje Vrhovnog suda. To je nešto što izrazito šteti načelu autonomije suda, načelima kompetencije….”, tvrdi analitičar. Dodaje da je “druga stvar kad se za predsjednika Vrhovnog suda bira nekog izrazito prepoznatljivog iz akademske zajednice”.

Napominje da je “vrlo problematično sucima Vrhovnog suda politički nametnuti za predsjednika suda osobu koja je građanskom karijerom nije mogla postati članom tog foruma kojim treba predsjedati.”