Neki se kunu u njega, drugi upozoravaju na zdravstvene rizike i štetu od klimatskih promjena. Je li mlijeko doista štetno ili se o njemu samo loše govori? 

Mlijeko je polarizirajuća tema. Mnogi ga rado piju, dok ga drugi demoniziraju. Riječ je o zdravstvenim, etičkim i ekološkim aspektima. U svijetu u kojem održiva prehrana, dobrobit životinja i zaštita klime postaju sve važniji, nekadašnja pozitivna slika o mlijeku je poljuljana. Javni imidž i promocija prodaje mliječnih proizvoda su u padu, piše DW.

Prošle godine je u Njemačkoj konzumirano 46 kilograma mlijeka po glavi stanovnika, gotovo deset kilograma manje nego prije deset godina, što je pad od 18 posto. Dok su ljudi konzumirali nešto više prirodnog jogurta, konzumirali su mnogo manje voćnog jogurta i nešto manje vrhnja. Potrošnja maslaca ostala je otprilike konstantna, dok je prodaja sira blago porasla.

Prednosti mlijeka

Ono što konzumiramo kao kravlje mlijeko zapravo je prirodna hrana za telad. U mljekari se sirovo mlijeko prerađuje u mlijeko za piće, sir, vrhnje, maslac, jogurt i još mnogo toga. Kravlje mlijeko razlikuje se od ljudskog majčinog mlijeka i, poput njega, sadrži mnoge vrijedne komponente.

Proizvodi od kravljeg mlijeka su prikladan izvor hranjivih tvari za djecu i odrasle. U svom izvještaju iz prosinca 2024. Njemačko društvo za prehranu (DGE) preporučuje konzumiranje dvije porcije mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno. Za odrasle bi to bila, na primjer, čaša mlijeka, šalica prirodnog jogurta ili kriška sira.

Mary Skrynnikova on unsplash

Drugačija perspektiva

Marco Springmann profesor je zaštite okoliša na Sveučilištu Oxford. Mlijeko, a posebno usporedba mlijeka s biljnim alternativama, jedno je od njegovih istraživačkih područja. Uključen je i u razvoj Planetarne zdravstvene prehrane. Riječ je o prehrambenom planu koji uzima u obzir i ljudsko zdravlje i okoliš. Zagovara prehranu koja smanjuje udio mliječnih proizvoda u korist biljnih opcija.

“Ako pogledamo ekološki otisak mlijeka po jedinici težine, on nije osobito visok. Ali budući da konzumiramo toliko mlijeka, mlijeko je odmah iza govedine, ovisno o tome kako ga mjerite”, rekao je za DW.

Hrana životinjskog podrijetla potiče globalno zatopljenje

Studija “Smanjenje utjecaja hrane na okoliš“, u kojoj je sudjelovao Marco Springmann, ispitala je globalne utjecaje proizvodnje hrane na okoliš i pokazala značajne razlike između različitih prehrambenih proizvoda. U osnovi, proizvodnja hrane čini otprilike jednu četvrtinu globalnih emisija stakleničkih plinova. Ona zahtijeva više od 70 posto slatke vode i najveći je pokretač gubitka bioraznolikosti i promjena u korištenju zemljišta.

Utjecaji na okoliš variraju. Životinjski proizvodi, posebno govedina, imaju znatno veći ekološki otisak od hrane biljnog podrijetla. Studija također pokazuje da čak i ekološki najprihvatljiviji životinjski proizvodi, poput jaja i mlijeka, i dalje uzrokuju veće razine onečišćenja od većine alternativa biljnog podrijetla.

Marko Picek/PIXSELL

Prelazak na prehranu koja se više temelji na biljnim namirnicama mogao bi smanjiti emisije stakleničkih plinova iz hrane do 73 posto i korištenje zemljišta do 76 posto. “Proizvodnja hrane životinjskog podrijetla povezana je sa značajnim utjecajima na okoliš. U prosjeku, alternative mlijeku na biljnoj bazi imaju niže emisije stakleničkih plinova, potrošnju vode i korištenje zemljišta u usporedbi s kravljim mlijekom”, piše DGE u svom dokumentu.

Masovna proizvodnja mlijeka mijenja klimu, ali i krave pate. U studiji Instituta za poljoprivredne i hortikulturne znanosti na berlinskom Sveučilištu Humboldt istraživači zaključuju da krave muzare uzgajane konvencionalno imaju još gori život od druge stoke u tvorničkom uzgoju.

To je jedan od razloga zašto se sve više ljudi okreće alternativama poput sojinog ili bademovog mlijeka. One sada čine oko deset posto ukupnog tržišta mlijeka. Marco Springmann smatra alternative na biljnoj bazi dobrim izborom. Kaže da pružaju jednako toliko hranjivih tvari kao i kravlje mlijeko. Jer ono što prirodno nedostaje u zobenom, sojinom, rižinom ili bademovom mlijeku, poput kalcija ili određenih vitamina, dodaju proizvođači.

Oko 75 posto svih ljudi širom svijeta i 30 posto Europljana ne podnosi laktozu: njima nedostaje enzim koji pomaže tijelu u preradi laktoze. Konzumacija mlijeka tada može dovesti do bolova u trbuhu, nadutosti i vjetrova. U obiteljima s većom predispozicijom za razvoj alergijskih bolesti (atopije), kravlje mlijeko može povećati rizik od alergijskih bolesti.

Debby Hudson on Unsplash

Koliko su dobre alternative mlijeku?

Njemačko društvo za prehranu (DGE) ističe vrijedne sastojke kravljeg mlijeka i njihove pozitivne učinke na zdravlje. Biljni mliječni proizvodi “preporučuju se” ljudima koji žele izbjegavati kravlje mlijeko ili proizvode od kravljeg mlijeka ili konzumiraju više nego što je preporučeno. Važno je da su alternative mlijeku na biljnoj bazi obogaćene esencijalnim hranjivim tvarima. Općenite tvrdnje o vrijednosti proizvoda od zobi, soje i badema teško je dati jer se alternative mlijeku uvelike razlikuju. “Većina zamjenskih proizvoda pokušava otprilike replicirati nutritivni profil”, kaže Marco Springmann sa Oxforda.

Pozitivna stvar je, kaže on, što proizvodi na biljnoj bazi imaju manje zasićenih masnih kiselina: “To je dobro za vaše zdravlje“. Stoga Springmann ne uključuje nužno kravlje mlijeko u svoju prehranu. On kaže da hranjive tvari – posebno kalcij – možemo lako dobiti iz drugih namirnica. Za ljude na vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani, vitamin B2 i vitamin B12 također su relevantni, a mogu se preporučiti i dodaci prehrani, piše DW.