Aleksandra Jozić-Ileković, koja se na čelu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa zamjerila Marku Miliću i Gordanu Jandrokoviću, upozorila je Sabor na sporne poteze dvoje članova Povjerenstva zbog kojih prijeti obustava rada tog važnog antikorupcijskog tijela

„Smatram da jedno etično tijelo i njegovi članovi, koji trebaju služiti kao primjer drugim obveznicima Zakona o sprečavanju sukoba interesa (ZSSI), nikako ne bi smjeli otklanjati od sebe rad na predmetima, jer im se ne sviđa što se u predmetu nalazi, sudjelovati u sudskom postupku radi osporavanja većinske odluke tijela u kojem obnašaju dužnost, suzdržavati se od glasanja kako se odluke ne bi donosile, nepostupanja po sudskim presudama, jer im se ne sviđa stav Visokog upravnog suda. Smatram da se takvim postupanjem, a koje imenovani članovi prakticiraju u svakodnevnom radu, narušava ugled tijela, a s obzirom da ZSSI ne nudi alate kojima bih ja kao predsjednica tijela mogla navedene članove spriječiti u daljnjem neetičnom postupanju, smatram kako ne mogu odgovarati za daljnji rad ovog tijela kao što to, ukoliko se ništa ne poduzme, neće moći niti budući predsjednici Povjerenstva.“

Ove rečenice samo su zaključni dio šokantnog dopisa kojim se predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Aleksandra Jozić-Ileković krajem veljače obratila Hrvatskom saboru, odnosno Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove, u kojem upozorava da dvoje članova tog povjerenstva – Nike Nodilo Lakoš i Igor Lukač – podrivaju rad tog važnog tijela za borbu protiv korupcije i onemogućavaju provođenje postupaka i odluka uperenih protiv visokih dužnosnika, i to ne samo onih povezanih s HDZ-om. U pismu Saboru predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa upozorava na unutarnje pritiske kojima je izložena i opisuje različite situacije u kojima Nike Nodilo Lakoš i Igor Lukač odbijaju ili opstruiraju rad na predmetima te njihovo postupanje naziva neetičnim i neprofesionalnim.

Doznao je to Nacional od izvora bliskog Saboru koji nam je omogućio uvid u navedeni dopis, a iste informacije potvrdio je i izvor blizak Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa koji je rekao da je situacija još dramatičnija nego što je to opisano u pismu.

Aleksandra Jozić-Ileković u pismu saborskom Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove upozorava da dvoje članova Povjerenstva – Nike Nodilo Lakoš i Igor Lukač – podrivaju rad tog tijela; PHOTO: Tomislav Miletić/PIXSELL

Izvor blizak Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa tvrdi da se njegova predsjednica Aleksandra Jozić-Ileković zapravo našla na udaru dvoje članova Povjerenstva zbog dvaju vrlo važnih predmeta. U prvom je imala suprotno mišljenje u izuzetno eksponiranom predmetu postupka protiv glasnogovornika Vlade Marka Milića, a u drugom je upravo ona inicirala i otvorila postupak protiv predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, a tijekom tog postupka počela je sumnjati da su neke interne informacije iz rada Povjerenstva nekako dospjele i do Jandrokovića.

U predmetu Marka Milića jedino je Aleksandra Jozić-Ileković smatrala da bi Milić trebao odgovarati nakon što su objavljene poruke koje je on slao tadašnjem predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma Krunoslavu Jakupčiću, iz kojih je proizlazilo da je pokušao utjecati na zapošljavanje svog prijatelja Nike Dujmovića. Većina članova Povjerenstva utvrdila je tada da Milić nije slao poruke s tom namjerom, a izvjestitelj u tom predmetu bio je upravo Igor Lukač. Suprotno stavu većine, Aleksandra Jozić-Ileković na javnoj je sjednici iznijela protuprijedlog i ustanovila da je Marko Milić povrijedio odredbe zakona, da je morao biti svjestan da je to što je napravio nedopušteno te je tražila da ga se kazni s 2500 eura.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković prozvao je Aleksandru Jozić-Ileković kad je odlučila protiv njega otvoriti predmet zbog toga što je lani Vladinim avionom na nogometnu utakmicu u Berlin poveo i sina; Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću Aleksandra Jozić-Ileković zamjerila se kad je protiv njega u lipnju prošle godine pokrenut postupak zbog toga što je tijekom Europskog prvenstva na utakmicu hrvatske nogometne reprezentacije protiv Španjolske, na koju je u Berlin putovao Vladinim zrakoplovom, poveo i maloljetnog sina. Povjerenstvo je na kraju jednoglasno odlučilo da u tom slučaju „ne postoje pretpostavke za pokretanje postupka vezano za moguću povredu odredbi ZSSI-a“. Odluka je donesena 24. listopada 2024., a u detaljnom obrazloženju navedeno je da niti jednim pravnim aktom, odlukom i drugim dokumentom nije propisano ili određeno tko može biti član izaslanstva predsjednika Hrvatskoga sabora u slučajevima kada putuje u inozemstvo temeljem službenog poziva, odnosno nije propisano koga predsjednik Hrvatskoga sabora tom prigodom smije ili ne smije odrediti kao člana svog izaslanstva, kao i da je praksa da na takva događanja „uz najviše državne dužnosnike (predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatskoga Sabora) putuju i članovi njihovih obitelji“. Također je ustanovljeno da je Jandroković sam platio troškove smještaja svog sina.

„Povjerenstvo je iz dostavljene dokumentacije utvrdilo da je ukupan trošak predmetnoga leta iznosio 16.602,62 eura, a koji je trošak podmiren iz državnog proračuna, kao i trošak smještaja predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, dok je hotelski smještaj za svog sina podmirio Gordan Jandroković“, stoji u odluci u kojoj se navodi da zrakoplov ima kapacitet prijevoza 12 osoba, a da je na letu za Berlin bilo osam osoba te da putovanjem Jandrokovićeva sina nisu nastali nikakvi dodatni troškovi.

Jandroković je, međutim, još u vrijeme pokretanja postupka krajem lipnja prošle godine pozvao predsjednicu Povjerenstva Aleksandru Jozić-Ileković da javno odgovori kako je moguće da otvara postupak protiv jednog dužnosnika koji je postupio identično kao i drugi prije njega, a protiv kojih nisu otvoreni postupci.

„Znači li to da će sada, nakon što je otvoren postupak protiv mene, biti otvoreni postupci i protiv drugih i koja je to logika da ako je to do jučer bilo u redu, danas više nije i kako se jedan standard primjenjuje na predsjednika Sabora, a drugi na predsjednika Vlade i Republike, iako je riječ o identičnom ponašanju?“ rekao je Jandroković, kako je prenio HRT.

Neposredno nakon toga, s razmakom od točno tjedan dana, Povjerenstvo je na temelju novinarskih upita zbog gotovo identične stvari otvorilo i slučaj protiv predsjednika Republike Zorana Milanovića – i to zato što je suprugu poveo na nogometnu utakmicu reprezentacija Hrvatske i Italije na Europskom prvenstvu u Leipzigu.

U pismu Saboru spominje se da članica Povjerenstva Nike Nodilo Lakoš već osam mjeseci ne radi ništa na predmetu putovanja predsjednika Zorana Milanovića na utakmicu sa suprugom, a taj je predmet otvoren tjedan dana nakon što je Jandroković prozvao Aleksandru Jozić-Ileković Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Međutim, predsjednica Povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković sada je upozorila Sabor da članica Nike Nodilo Lakoš, kojoj je dodijeljen taj predmet, već osam mjeseci nije poduzela nikakve radnje u predmetu vezanom za Milanovićev let sa suprugom – i to zato što je iz spisa tog predmeta željela izbaciti sadržaj pojedinih novinarskih upita u kojima su se nalazile i informacije o tom putovanju.

Aleksandra Jozić-Ileković, kako tvrde Nacionalovi izvori, smatra da nekim političkim grupacijama ne odgovara da ona ostane na čelu Povjerenstva jer se pokazalo da nije nikakva ‘HDZ-ova igračica’

U dopisu predsjednice Povjerenstva Saboru stoji:

„Ja sam kao predsjednica Povjerenstva, koja upravlja radom tijela, na radnom sastanku donijela odluku da se predmetni upit neće izdvajati budući da se iz istog stječu određena saznanja te da je praksa tijela kako u ovom tako i u ranijim sazivima Povjerenstva bila da se sve zaprimljene prijave, upiti, dokumentacija iz koje proistječu određena saznanja prikupljaju u spisima i da se po njima postupa. Članica Nike Nodilo Lakoš je 8. srpnja 2024., dostavila službenu bilješku kojom odbija rad na predmetu zato što je predsjednica Povjerenstva odlučila zadržati novinarski upit. Izvjestiteljica u svojoj službenoj bilješci od dana 8. srpnja 2024. nije navela razloge za svoje izuzeće u tom predmetu već je zatražila da se isti predmet presignira predsjednici Povjerenstva. Osobno smatram da otklanjanje rada na predmetu bilo kojeg, pogotovo visokih političkih dužnosnika i obveznika ZSSI-a ukazuje na činjenicu da pojedini članovi Povjerenstva ne obavljaju dužnosti za koje su izabrani što ne samo da stvara probleme u radu Povjerenstva već utječe i na ravnomjernu raspodjelu poslova. Takvim postupanjem svaki od članova bi mogao, kada mu se u predmetu ne svidi određeni podatak, odlučivati da se isti iz predmeta izdvoji, a ako predsjednik tijela isto ne dopusti da se onda predmet presignira drugom izvjestitelju čiji se broj predmeta u referadi onda povećava.“

Aleksandra Jozić-Ileković u dopisu ističe da osim toga postoji i opasnost da nitko od članova ne želi raditi određeni predmet, pa se postavlja pitanje što učiniti u takvim slučajevima.

„Naime, članovi Povjerenstva prihvaćanjem obnašanja ove dužnosti, a koja nije nimalo zahvalna, moraju shvatiti kako je obavljanje ovog posla upravo njihova dužnost, a ne slobodan odabir kojim temama i zadacima se žele, a kojima ne žele baviti. Na žalost članica Nike Nodilo Lakoš ne prihvaća navedeno i odbija rad na predmetu i nakon nekoliko upozorenja koja sam joj uputila. Naime, imenovana do trenutka pisanja ovoga dopisa nije poduzela niti jednu radnju u predmetu, pa se na predmetu ne radi sad već osam mjeseci od otvaranja predmeta“, navela je.

Međutim, slučaj Nike Nodilo Lakoš, kako ističe izvor blizak Saboru i Povjerenstvu, tek je vrh „ledenog brijega“.

Aleksandra Jozić-Ileković u pismu Saboru apostrofira i slučaj člana Povjerenstva Igora Lukača koji je imao izdvojeno mišljenje i bio protiv kažnjavanja HDZ-ove državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa Vedrane Šimundža Nikolić zbog korištenja prevelikog državnog stana, ali je u njezinoj zaštiti išao toliko daleko da se htio uključiti kao svjedok u sudskom postupku koji je ona pokrenula protiv Povjerenstva.

Prema navodima iz pisma Aleksandre Jozić-Ileković, državna tajnica podnijela je protiv Povjerenstva tužbu, a kad je ono odgovorilo, dostavila je podnesak koji se u cijelosti temelji na izdvojenom mišljenju Igora Lukača te je zatražila i njegovo svjedočenje, ali je sud odbio i njegovo svjedočenje, a potom i tužbu.

Iz onoga što je Aleksandra Jozić-Ileković napisala Saboru, može se propitivati je li Igor Lukač pritom bio u dogovoru s državnom tajnicom jer je predsjednica Povjerenstva navela sljedeće:

„Konteksta radi, smatram potrebnim istaknuti da je sam član Igor Lukač od tajnika tijela nekoliko dana prije podneska obveznice zatražio da se nazove sud i provjeri je li i njegovo izdvojeno mišljenje dostavljeno Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zajedno sa spisom predmeta te je provjereno kako se navedeno nalazi u spisu predmeta, što je i uobičajena praksa.“

Aleksandra Jozić-Ileković navela je da je postupak Igora Lukača posve neuobičajen te da je to prvi put da bi jedan član Povjerenstva želio sudjelovati u sudskom sporu kako bi branio svoje izdvojeno mišljenje u odnosu na većinsku odluku kolektivnog tijela, da je pritom Igor Lukač zahtjev za sudjelovanjem u sporu podnio na službenom memorandumu i o tome nikoga od članova ili nju kao predsjednicu nije obavijestio te da je krivnju za odluku koja ide na štetu državne tajnice pokušao svaliti na nju kao predsjednicu.

„Smatram da se radi o opasnoj i neetičnoj praksi i postupku člana koje je u potpunosti nespojivo sa svrhom i smislom zbog kojeg smo izabrani i opasno utječe na rad ovog tijela (nedostatak povjerenja i komunikacije), ali i na percepciju javnosti. Naime, ukoliko ovo tijelo služi za rješavanje osobnih sukoba i samo je sebi svrha, postavlja se pitanje tko se bavi sukobom interesa i koruptivnim ponašanjima obveznika“, upozorila je Aleksandra Jozić-Ileković članove saborskog Odbora.

Ona je također upozorila da su upravo Igor Lukač i Nike Nodilo Lakoš odbili donijeti odluke u nekim „čistim“ situacijama kad nije bilo prisutno svih pet članova Povjerenstva, unatoč tome što je postojala potrebna većina i što nije bila riječ o spornim predmetima, a u nekim situacijama su pak odbili provesti sudske odluke.

„Navedeni članovi odbijaju postupiti sukladno presudi Visokog upravnog suda u predmetu Ante Žigman (…) u kojoj je sud dao jasnu uputu Povjerenstvu  kakvu odluku mora donijeti u ponovljenom postupku odnosno koje mjerodavno pravo treba primijeniti“, upozorila je predsjednica i navela da je to dvoje članova izjavilo kako nisu dužni poštovati odluke tog suda – čime stvaraju „svoju praksu“, a Povjerenstvo „postaje tijelo koje ne poštuje odluke suda“.

Dodatno, Nacional je doznao da su protiv Igora Lukača Povjerenstvu podnesene dvije neanonimne prijave upravo zbog njegove umiješanosti u postupak protiv HDZ-ove državne tajnice pa će zapravo Povjerenstvo morati donijeti odluku u njegovu predmetu i utvrditi je li Lukač kao član Povjerenstva bio u sukobu interesa. On će morati biti izuzet od odlučivanja.

Član povjerenstva Igor Lukač htio se uključiti u sudski proces protiv Povjerenstva na strani HDZ-ove državne tajnice, a zbog toga su protiv njega stigle i dvije prijave pa će Povjerenstvo morati otvoriti i predmet protiv njega Photo: Neva Zganec/PIXSELL

Igor Lukač je pravnik s položenim pravnim ispitom, prije rada u Povjerenstvu bio je voditelj pravne službe u Zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba, neko vrijeme radio je i u zagrebačkom gradskom poglavarstvu, a prije toga i u pravnoj službi Zagrebačke banke te kao savjetnik na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

Nike Nodilo Lakoš radila je ranije u Ministarstvu financija, u kabinetu ministra, zatim u Zagrebačkom holdingu kao članica Uprave, a u Povjerenstvo je došla s mjesta savjetnice Uprave Gradske plinare.

Aleksandra Jozić-Ileković je u Povjerenstvo došla 2018. iz Ministarstva uprave, najprije kao članica, a prije toga je osam godina bila potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva i deset godina savjetnica i zamjenica predstojnika Ureda za zakonodavstvo Vlade RH. Za predsjednicu Povjerenstva izabrana je 2023., a protukandidatkinje su joj bile Nike Nodilo Lakoš, Ines Pavlačić i bivša predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković.

Na slučaj Igora Lukača upozorio je nedavno i GONG. Prve naznake da nešto u Povjerenstvu ozbiljno „ne štima“ pojavile su se kad je GONG, nevladina organizacija koja prati izborne i druge političke procese i zalaže se za borbu protiv korupcije, na svojim internetskim stranicama 3. veljače ove godine objavio članak pod naslovom „Sporan potez člana Povjerenstva: htio pomoći HDZ-ovoj državnoj tajnici pa doveo u pitanje integritet tog tijela“. U tom se članku problematizira upravo potez člana Povjerenstva Igora Lukača u vezi HDZ-ove državne tajnice Vedrane Šimundža Nikolić, a GONG je naveo da taj slučaj može izazvati sumnju u nepristranost člana jednog od najvažnijih antikorupcijskih tijela u Hrvatskoj. Taj slučaj problematizirala je i Slobodna Dalmacija u članku pod naslovom: “Tko je tu lud? Član Povjerenstva htio svjedočiti – protiv Povjerenstva!; Bivša predsjednica: ‘To je tijelo razoreno‘“.

I GONG je na svojim web stranicama objavio članak u kojem se problematizira upravo potez člana Povjerenstva Igora Lukača u vezi HDZ-ove državne tajnice Vedrane Šimundža Nikolić te su naveli da taj slučaj može izazvati sumnju u nepristranost člana jednog od najvažnijih antikorupcijskih tijela u Hrvatskoj Photo: Josip Mikačić/PIXSELL

Međutim, visoki pravosudni izvori bliski Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa ističu da predsjednica tog povjerenstva Aleksandra Jozić-Ileković već duže vremena sumnja da Igor Lukač namjerno proizvodi takve i slične situacije kako bi nju kao predsjednicu doveo do točke pucanja, odnosno neizravno ju natjerao da podnese ostavku prije isteka novog četverogodišnjeg mandata.

Kako ističu izvori bliski Povjerenstvu, Aleksandra Jozić-Ileković smatra da ju Igor Lukač namjerno provocira i da na nju vrši „horizontalni mobing“, ali i da način njegove komunikacije prelazi sve granice normalnog ponašanja. Pa joj je tako jednom prilikom, nakon što je ona njega upozorila da će biti prisiljena podnijeti ostavku ako se nastavi opstrukcija rada Povjerenstva, on njoj povišenim glasom rekao: „Daj ostavku, sramoto!“, što su prisutni članovi Povjerenstva poslije prepričavali.

Također smatra da je Lukač u nekim situacijama iskoristio ili utjecao i na Nike Nodilo Lakoš, koja je inače bila njezina protukandidatkinja za mjesto predsjednice Povjerenstva. Nije joj jasno jedino je li Lukač svjestan da svojim ponašanjem ruši temelje Povjerenstva te radi li to namjerno i po nečijem nalogu – ili je naprosto nesvjestan posljedica svojih postupaka.

Naime, Aleksandra Jozić-Ileković, kako tvrde Nacionalovi izvori, smatra da nekim političkim grupacijama ne odgovara da ona ostane na čelu Povjerenstva jer se i temeljem njezinih odluka pokazalo da ona nije nikakva „HDZ-ova igračica“, kakvom su je pokušali prikazati prije nego što je 2023. prvi put bila izabrana na funkciju predsjednice Povjerenstva. Upravo suprotno, izgleda da se pokazuje da HDZ u Povjerenstvu ima neke druge „spavače“ i da nekome itekako odgovara da Povjerenstvo na osnovu prividno „unutarnjih sukoba“ izgubi svoj integritet, a time i status institucije koja predstavlja kičmu borbe protiv korupcije – ili barem prvi i nekad najvažniji korak u toj borbi. Jer Povjerenstvo može kazniti čak i one dužnosnike kod kojih postoji evidentni sukob interesa pa i sumnja na korupciju, a protiv kojih USKOK nikada nije i neće podići optužnice. Pa je nekad u takvim slučajevima itekako važna poruka javnosti da je takvo ponašanje političara i zakonski i moralno nedozvoljeno.