“Buduća suradnja između hrvatskih IT tvrtki i američkih kompanija bit će složenija, ali ne nužno i manje intenzivna, samo drugačije strukturirana. Iako carine i regulatorne barijere mogu otežati izvoz i povećati troškove suradnje, hrvatske IT tvrtke i dalje bi ostale atraktivni partneri zbog stručnosti, konkurentnih cijena i kvalitete rada”, izjavila je u razgovoru za Business&Banking voditeljica Odjela za industriju Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić.

Carine koje je uveo američki predsjednik Donalda Trump pa nekoliko dana kasnije i odluka o moratoriju od 90 dana, unijeli su veliku neizvjesnost na svjetska gospodarska tržišta, a pogođene su i hrvatske tvrtke. O tome kako će uvođenje carina i nestabilnosti na svjetskim tržištima utjecati prije svega na hrvatske IT tvrtke te kako im u prilagodbi na nove okolnosti može pomoći HGK, za Business&Banking govori voditeljica Odjela za industriju HGK-a Tajana Kesić Šapić.

B&B: Smatrate li da će carine koje je uveo SAD utjecati na IT industriju u Hrvatskoj i mislite li da su te promjene dugoročne ili privremene?

Hrvatski IT sektor ostvaruje značajan izvoz u SAD, govorimo o vrijednosti većoj od 200 milijuna dolara godišnje. Svaki oblik trgovinskih napetosti, osobito ako se prošire na digitalne usluge ili regulaciju podatkovnih tokova, može otežati suradnju i smanjiti potražnju za IT rješenjima iz Hrvatske. Dodatno, postoji rizik od poskupljenja cloud usluga i softverskih licenci ako EU uvede protumjere prema američkim tehnološkim divovima. Hrvatski IT sektor u narednom periodu mora biti još fleksibilniji i spreman na brzo prilagođavanje promjenama u globalnim odnosima kako bi ostao konkurentan. Naše Udruženje za IT HGK-a član je vodećeg udruženja za industrije iz sfere digitalne tranzicije u Europi Digital Europe, koje je također izrazilo zabrinutost. Naglasili su da se radi o dodatnom porezu na ključne proizvode poput naprednih strojeva, mrežnih tehnologija i telekom opreme – koji su temelj digitalne ekonomije. Poručili su da u vremenu kada bi transatlantsko partnerstvo trebalo jačati suradnju na području sigurnosti i novih tehnologija, uvođenje carina šalje pogrešnu poruku.

B&B: Kako hrvatske IT tvrtke mogu prilagoditi svoje poslovne strategije u svjetlu promjena u trgovinskim politikama?
Hrvatske IT tvrtke trebaju strateški diversificirati svoja izvozna tržišta, smanjiti ovisnost o SAD-u i ojačati prisutnost na tržištima Europske unije i trećih zemalja. Paralelno, važno je razvijati lokalna partnerstva i modele poslovanja koji omogućuju fleksibilniji pristup tržištima. Pratiti regulatorne promjene i uključiti geopolitičke rizike u strateško planiranje postaje ključno, posebno u sektorima kao što su AI, obrana i kibernetička sigurnost. Tu bi europske inicijative poput ReArm Europe mogle otvoriti nove prilike za rast i ulaganja.

B&B: Može li se očekivati da će se zbog carina promijeniti i potrebe i zahtjevi korisnika i kako će to utjecati na razvoj proizvoda i usluga?
Uvođenje carina može značajno utjecati na potrebe i zahtjeve korisnika što će se nužno odraziti i na razvoj proizvoda i usluga. Korisnici, osobito poslovni, mogli bi tražiti povoljnije alternative, lokalizirana rješenja ili proizvode koji ne ovise o komponentama iz zemalja pogođenih carinama. To znači da će IT tvrtke morati brže prilagođavati svoje ponude, pojednostaviti proizvode, optimizirati troškove ili razvijati varijante koje su manje osjetljive na promjene u globalnim lancima opskrbe. Također, može doći do veće potražnje za rješenjima poput oblaka, AI-a i kibernetičke sigurnosti, gdje će kupci preferirati rješenja iz pouzdanih jurisdikcija. Primjerice, unutar EU-a. U praksi to znači da će razvojni timovi morati ugraditi više fleksibilnosti, a poslovne strategije uključivati brze iteracije i lokalne prilagodbe. Ukratko, carine mogu pokrenuti promjenu korisničkih očekivanja, a time i smjer razvoja cijelog IT portfelja.

B&B: Utječe li cijela ta situacija na konkurentnost hrvatskih IT tvrtki u odnosu na međunarodne igrače, posebno iz SAD-a i EU-a?
Ako SAD uvede dodatne trgovinske barijere ili favorizira domaće tvrtke kroz protekcionističke mjere, hrvatske, tj. IT firme iz EU-a riskiraju dio tržišnog udjela zbog otežanog pristupa i skupljeg izvoza. S druge strane, to također može otvoriti prostor unutar EU-a za jačanje regionalne konkurentnosti, jer će europske kompanije – uključujući hrvatske – imati prednost u projektima koji favoriziraju lokalne ili europske tehnologije. Međutim, konkurentnost će prije svega ovisiti o sposobnosti hrvatskih tvrtki da brzo odgovore na promjene. To može biti stvar prilagodbe cijena, usklađenosti s regulativom EU-a ili ulaganja u inovacije i sigurnost. Iako s manje resursa u usporedbi s velikim međunarodnim igračima, hrvatske tvrtke mogu konkurirati fleksibilnošću, specijaliziranim znanjem i blizinom europskim korisnicima. Kao i obično, promjene donose i izazove i prilike – pitanje je tko će ih brže iskoristiti.

‘Hrvatske IT tvrtke i dalje bi ostale atraktivni partneri američkim tvrtkama zbog stručnosti i konkurentnih cijena’

B&B: Hoće li sve navedeno utjecati na investicije u IT sektor i postoje li već neke najave da će se inovacije usporiti zbog povećanih troškova?
Iako se kod američkih carina primarno govori o fizičkim proizvodima, njihov potencijalni posredni utjecaj na IT sektor, uključujući hrvatske tvrtke, nije zanemariv. Povećanje troškova tehnoloških komponenti i usluga velikih američkih kompanija, poput Googlea, Amazona i Mete, može utjecati na marže i otežati daljnja ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Trgovinske napetosti također mogu smanjiti potrošnju i ograničiti budžete za marketing i digitalne projekte, što dodatno usporava dinamiku razvoja novih rješenja. Iako zasad nema konkretnih najava o odgađanju inovacija, može se očekivati da će tvrtke postati opreznije u planiranju investicija i razvoja proizvoda

B&B: Kako vidite buduću suradnju između hrvatskih IT tvrtki i američkih kompanija u svjetlu trenutačne trgovinske politike?
Buduća suradnja između hrvatskih IT tvrtki i američkih kompanija bit će složenija, ali ne nužno i manje intenzivna, samo drugačije strukturirana. Iako carine i regulatorne barijere mogu otežati izvoz i povećati troškove suradnje, hrvatske IT tvrtke i dalje bi ostali atraktivni partneri zbog stručnosti, konkurentnih cijena i kvalitete rada. Suradnja će se u tom slučaju vjerojatno više temeljiti na outsourcingu visokokvalificiranih usluga, zajedničkom razvoju softverskih rješenja te na otvaranju predstavništava u SAD-u. Moguće je jačanje interesa za partnerstva u projektima koji podupiru stratešku autonomiju, primjerice, u obrambenom IT-u, kibernetičkoj sigurnosti i AI tehnologijama. Ključ uspjeha bit će u tome da hrvatske tvrtke budu proaktivne, pravovremeno prate regulatorne promjene i traže modele suradnje koji minimiziraju rizike, ali zadržavaju tržišni potencijal. Ukratko, suradnja neće nestati, već će tražiti novu dinamiku i veću prilagodljivost s obje strane.

‘Digitalizacija omogućuje i brži izlazak na nova tržišta putem e-trgovine, digitalnog marketinga i virtualnih usluga, a na strateškoj razini digitalna transformacija jača konkurentnost’, kaže Tajana Kesić Šapić Foto: Saša Zinaja

B&B: Koliko je zapravo teško u cijeloj situaciji uskladiti poslovanje s novim pravilima i carinama?
Najviše će to ovisiti o veličini tvrtke, razini međunarodne izloženosti i fleksibilnosti unutar poslovnog modela. Za manje i srednje IT firme prilagodba znači dodatno administrativno i financijsko opterećenje – potrebno je pratiti promjene u zakonodavstvu, angažirati pravne i porezne savjetnike, prilagoditi ugovore, modele licenci i logistiku. Kod većih tvrtki s postojećim međunarodnim iskustvom i resursima, proces je lakši, ali i dalje traži brzo djelovanje i stratešku reorganizaciju. Osim carina, posebno je izazovno pratiti i uskladiti se s novom regulativom EU-a poput AI Acta, NIS2 direktive ili Cyber Resilience Acta, uz paralelnu reakciju na mjere koje mogu zahvaćati korištenje određenih tehnologija, cloud servisa ili prijenos podataka. Svakako, tvrtke koje na vrijeme investiraju u pravnu i stratešku prilagodbu, digitalnu suverenost i diversifikaciju tržišta, moći će ne samo opstati već i iskoristiti situaciju kao priliku za pozicioniranje u novim okolnostima.

B&B: Kako digitalizacija može pomoći hrvatskim tvrtkama da premoste izazove koje donosi trgovinska politika?
Digitalizacija može igrati ključnu ulogu u tome da hrvatske tvrtke, osobito one u IT i industrijskim sektorima, uspješno premoste izazove koje donosi promjenjiva trgovinska politika. Digitalni alati omogućuju tvrtkama bržu prilagodbu tržišnim promjenama, bilo kroz fleksibilnije upravljanje lancima opskrbe, učinkovitije planiranje resursa (ERP sustavi) ili preciznije praćenje troškova i marži. Uz to, digitalna rješenja pomažu u automatizaciji administrativnih procesa. To uključuje i usklađivanje s carinskim, poreznim i regulatornim zahtjevima, čime se smanjuju troškovi usklađivanja i rizik od pogrešaka. Digitalizacija omogućuje i brži izlazak na nova tržišta, putem e-trgovine, digitalnog marketinga i virtualnih usluga. Na strateškoj razini, digitalna transformacija jača konkurentnost jer omogućuje brže inovacije, pametno upravljanje podacima i prilagodbu lokalnim i međunarodnim zahtjevima. U uvjetima geopolitičkih neizvjesnosti, to nije važan alat samo za preživljavanje već i za rast.

‘Carine mogu pokrenuti promjenu korisničkih očekivanja, a time i smjer razvoja cijelog IT portfelja’

B&B: S druge strane, obrambena industrija mogla bi profitirati u cijeloj toj priči, može li Hrvatska tu naći svoje mjesto na globalnom tržištu?
U svjetlu aktualnih globalnih događanja, poput sukoba u Ukrajini i promjena u američko-europskim odnosima, hrvatska obrambena industrija suočava se s novim izazovima i prilikama. Tvrtke poput HS Produkta i Šestan-Buscha, koje su već etablirane na međunarodnom tržištu, mogle bi iskoristiti povećanu potražnju za konvencionalnom vojnom opremom. Manje, specijalizirane kompanije poput Orqe, koje razvijaju FPV upravljačke sustave za bespilotne letjelice, imaju priliku za rast s obzirom na sve veću važnost bespilotnih sustava u modernom ratovanju. Treba spomenuti i DOK-ING, tvrtku specijaliziranu za napredne robotske sustave za razminiranje. Hrvatske tvrtke specijalizirane za kibernetičku sigurnost mogu pružiti ključne usluge zaštite povjerljivih podataka i informacijskih sustava, što se već i pokazuje njihovim prisustvom kroz NATO-ove natječaje. I veliki proizvođači kao i manje specijalizirane tvrtke u Hrvatskoj imaju potencijal za rast u trenutačnom geopolitičkom kontekstu. Ključ uspjeha leži u prilagodbi tržišnim zahtjevima, inovacijama i aktivnom sudjelovanju u međunarodnim inicijativama i projektima. S obzirom na situaciju oko američkih carina, svakako ćemo pomno pratiti situaciju u kontekstu onih tvrtki obrambene industrije koje su prisutne na američkom tržištu.

B&B: Kako HGK pomaže tvrtkama u IT sektoru, a kako onima u obrambenom?
U HGK-u im pružamo institucionalnu, promotivnu i stručnu pomoć u skladu s potrebama svakog sektora. Prije godinu dana pokrenuli smo Akademiju kibernetičke sigurnosti i AI akademiju, kroz koje je do sada prošlo gotovo 1500 sudionika. U fokusu su implementacije NIS2 direktive, Zakona i Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti, edukacija članica te povezivanje IT tvrtki s drugim industrijama. Organiziramo odlazne delegacije i otvaramo nova tržišta, sudjelujemo u radnim skupinama za izradu zakonskih i regulatornih okvira. Trenutačno naše Udruženje za IT broji 440 članica. U Zajednici obrambene industrije HGK-a, koja postoji već 22 godine, trenutačno su 54 tvrtke koje bilježe kontinuirani rast. HGK u sklopu Vladinog projekta “Hrvatsko gospodarstvo i NATO” informira poduzetnike o svim poslovnim mogućnostima koje im pruža članstvo, izdajemo stručna mišljenja za tvrtke koje se žele javiti na natječaje NATO-a. Radimo na promociji tvrtki iz obrambenog sektora kroz Katalog obrambene industrije, organiziranjem odlaznih delegacija, nastupa na sajmovima, industrijskih dana. Posljednji je bio početkom ožujka u Bruxellesu gdje su se naše tvrtke predstavile NATO-ovim agencijama i brojnim vojnim izaslanstvima. Nedavni primjer je vojna izložba Asda u Zagrebu. Usko surađujemo s Ministarstvom obrane, Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, posebno na temu plana ReArm Europe – želimo omogućiti svojim tvrtkama da pokažu svoju snagu i kvalitetu u sklopu najavljenih europskih sredstava.

B&B: Priprema li HGK neke programe za članove kako bi im olakšao poslovanje u ovom nestabilnom poslovnom okruženju?
HGK će i dalje pomagati tvrtkama da se lakše nose s posljedicama globalnih poremećaja, nedostatkom stručne radne snage i sve strožim regulatornim zahtjevima. Fokus je na jačanju njihove otpornosti i međunarodne konkurentnosti kroz edukacije, podršku u usklađivanju s regulativom EU-a te povezivanje s potencijalnim partnerima i kupcima, posebno u javnom sektoru i industriji. HGK također planira dodatno ojačati podršku domaćim softverskim rješenjima u sklopu digitalne i kibernetičke transformacije gospodarstva. Što se tiče obrambene industrije, Zajednica obrambene industrije HGK-a već je dostavila nadležnim ministarstvima svoje prijedloge za olakšavanje poslovanja i ubrzanje procedura kako bi se program ReArm Europe mogao uspješno provesti. To nam je sad ključan zadatak. Nastavljamo s promocijom obrambene industrije kroz organizaciju nekoliko Industrijskih dana ove godine na kojima ćemo povezivati domaće tvrtke s kupcima, ali i s većim europskim tvrtkama radi suradnje na budućim projektima. U suradnji s Ministarstvom obrane i Ministarstvom gospodarstva i dalje ćemo jačati međunarodnu prisutnost domaće obrambene industrije na najvećim svjetskim sajmovima u naredne dvije godine.