Iran bi mogao premjestiti svoje zalihe obogaćenog uranija u drugu zemlju u slučaju sporazuma sa SAD-om o iranskom nuklearnom programu, rekao je u subotu iranski veleposlanik pri UN-u Amir-Saeid Iravani, prema portalu Al-Monitor.

Prijenos obogaćenog uranija od 20 do 60 posto ne bi bila crvena linija za Teheran, rekao je Iravani, dodavši da bi materijal također mogao ostati u Iranu pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Traže ukidanje sankcija

Međutim, naglasio je da se Iran ne bi odrekao svoga prava na domaću proizvodnju uranija, što je uvjet koji Washington žestoko odbacuje.

Iravani je također isključio bilo kakva ograničenja iranskog programa proizvodnje balističkih projektila te je ponovio da bi novi sporazum ovisio, među ostalim uvjetima, o ukidanju međunarodnih sankcija.

Iranski šef diplomacije pozvao Trumpa da ublaži ton

Njegove izjave dolaze nekoliko sati nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči napisao na X-u da je Iran spreman nastaviti pregovore o nuklearnom programu sa SAD-om, iako je pozvao američkog predsjednika Donalda Trumpa da ublaži svoj ton.

“Ako je predsjednik Trump iskren o postizanju sporazuma, trebao bi ostaviti po strani uvredljiv i neprihvatljiv ton prema iranskom vrhovnom vođi velikom ajatolahu Aliju Hamneiju te prestati vrijeđati milijune njegovih iskrenih sljedbenika”, rekao je Arakči.

The complexity and tenacity of Iranians is famously known in our magnificent carpets, woven through countless hours of hard work and patience. But as a people, our basic premise is very simple and straightforward: we know our worth, value our independence, and never allow anyone…

— Seyed Abbas Araghchi (@araghchi) June 27, 2025

“Iz dobre volje rađa se dobro, iz poštovanja rađa se poštovanje”, upozorio je.

Iran suspendirao suradnju s IAEA-om

Trump je nedavno rekao da će se novi pregovori s Iranom održati “sljedećeg tjedna”, iako nije otkrio druge detalje. Nekoliko prethodnih rundi pregovora između Washingtona i Teherana nisu urodile sporazumom.

Ranije ovog mjeseca tenzije su naglo eskalirale kad je Izrael, optuživši Iran da se približava točki bez povratka u svome cilju postizanja nuklearnog oružja, izveo napade na nuklearna postrojenja, obrambene pozicije, gradove i energetsku infrastrukturu tijekom 12-dnevnog rata.

Ubijeno je više od 20 visoko pozicioniranih iranskih dužnosnika, neki u svojim domovima. SAD je također intervenirao napadima na iranska nuklearna postrojenja.

Trump je kasnije rekao da su napadi unazadili iranski nuklearni program za nekoliko godina, a na pitanje bi li napao ponovno ako Iran nastavi obogaćivanje uranija, odgovorio je potvrdno, inzistirajući da Iran ne smije doći do nuklearnog oružja.

Kao odgovor na napade, iranski parlament izglasao je ovog tjedna zakona kojim se suspendira suradnja s IAEA-om. Međutim, Teheran nije službeno obavijestio agenciju, a stručnjaci kažu da se pregovori ne mogu nastaviti bez tehničkog nadzora IAEA-e.

Iran i dalje tvrdi da svoj nuklearni program razvija isključivo u civilne svrhe.

IAEA vjeruje da je Iran uspio proizvesti 400 kilograma uranija čistoće od 60 posto.

Stručnjaci smatraju da se to može iskoristiti za proizvodnju nekoliko nuklearnih bombi ako se materijal dalje obogati do 90 posto. Nije jasno što se dogodilo sa zalihama nakon američkih i izraelskih napada.

POLITIČKA TRGOVINA Zbog zbližavanja Putina i Trumpa padaju proruski režimi na Bliskom istoku