Broj vikendica i drugih nekretnina u Istri, najčešće u vlasništvu stranaca, raste iz godine u godinu.
U njima nitko ne boravi za stalno, niti su u dugoročnom najmu, već se često i iznajmljuju na crno.
Njihovi vlasnici tako ne plaćaju ni davanja poput legalnih iznajmljivača. Zato su se priobalni gradovi u Istri odlučili na veće stope poreza na nekretnine, objavio je u nedjelju HRT.
Računaju na veći broj poreznih platiša
Porez na nekretnine u Puli plaćat će se pet eura po četvornom metru, koliko i do sad. No, odsad 20 posto tog prihoda ide županiji.
“Pod pretpostavkom istog broja pretplatnika, došlo bi nam manje novca, ali mi računamo na veći broj platitelja poreza i da ćemo tu kompenzirati tih 20 posto od prikupljenih sredstava“, rekao je Aldo Rojnić, pročelnik za financije Grada Pule.
Iznajmljuju ‘rodbini i prijateljima’ na crno
Novi je zakon precizniji i obuhvaća baš sve nekretnine u kojima nitko ne živi niti su u dugoročnom najmu, a pogodne su za stanovanje.
U priobalnim gradovima takve su vikendice, stanovi i kuće najčešće u vlasništvu stranaca, a često se iznajmljuju na crno. U Poreču su odlučili porez na njih povećati na 6,25 eura.
“To je u postotku tri posto više nego prošle godine, a što se tiče registriranih noćenja, sedam posto manje“, naglasio je Nenad Velenik, direktor TZ-a Poreč.
I dosad su dolazili, ali nisu se prijavljivali
U Umagu je u tom nekomercijalnom smještaju, koji nije kategoriziran za legalno iznajmljivanje, čak 20.000 kreveta. Koliko ljudi u njima boravi, teško je procijeniti, ali su se u vrijeme pandemije morali prijavljivati radi potvrde pri povratku u svoju zemlju.
U TZ Umaga tvrde da se i tad vidio rast prijavljenih ljudi za više od 50 posto te da to nisu novi gosti, već oni koji su i ranije dolazili, ali se nisu prijavljivali. Stoga su u Umagu odlučili porez povećati na maksimalnih osam eura po kvadratu.
Problemi su se gomilali desetljećima
Tko god plaća komunalnu naknadu, neće pobjeći sustavu ako mu je nekretnina prazna. No, ne plaćaju je svi.
“Imamo veliki broj nekretnina koje nemaju uporabnu dozvolu, one se nalaze na tržištu, turisti, odnosno, kako ih nazivaju, članovi obitelji, se mijenjaju kroz sezonu i nisu evidentirani nigdje“, upozorio je Aljoša Vitasović, redoviti profesor Fakulteta ekonomije i turizma.
Ipak, kaže Vitasović, barem se odnekud krenulo. Problemi su se gomilali desetljećima pa je logično očekivati da će i za njihovo rješavanje trebati koja godina.
‘Malo ljudi mora prijaviti porez na nekretnine’
Porezni savjetnik Ivan Čevizović o tome je u nedjelju govorio u središnjem Dnevniku HTV-a. Kazao je kako vrlo mali broj građana mora prijaviti porez na nekretnine.
“Oni koji moraju prijaviti su oni koji imaju određene situacije kojima ne raspolaže Porezna uprava. Primjerice, nemaju ispravno prijavljenu adresu prema mjestu gdje doista žive ili ostvaruju neko od oslobođenja za koje mogu biti oslobođeni plaćanja poreza, a o tome podatke nema porezno tijelo nadležno za obračun poreza“, pojasnio je.
Čevizović kaže kako je dio povećanja zbog činjenice da je postao obvezni porez.
“Mnoge jedinice lokalne samouprave nisu prethodno uvele porez na kuće za odmor pa, prema tome, sad imaju tehnički povećanje od nula do 60 centi. Jedan dio ih povećava zbog raspodjele poreznog prihoda, koji se sad dijeli između gradova, općina i županija. Dobar dio povećanja u Istri može se vidjeti da odgovara upravo tom povećanju, koje nadomješta taj dio kojeg će općina ili grad izgubiti“, kazao je.
‘Obračun poreza prema vrijednosti nekretnine bio bi pravedniji’
Mnogi smatraju da bi se porez na nekretnine trebao obračunavati prema vrijednosti nekretnine, a ne prema kvadraturi.
No, Čevizović komentira kako se prvi pokušaj uvođenja poreza na nekretnine i zasnivao na takvoj ideji da se oporezuje nekretnina prema njezinoj vrijednosti.
“Zasigurno je to nešto što je bolje. Naravno, to zahtijeva puno određenih pretpostavki, treba procijeniti vrijednost svih nekretnina, ali zasigurno je nešto što valja očekivati da će se u budućnosti razmotriti kao model jer, ako sve bazirate na površini, možete imati dvije susjedne nekretnine koje su po površini jednake, ali su po svojoj vrijednosti i poprilično različite“, pojasnio je.
“Obračun poreza po vrijednosti je vjerojatno nešto što bi bilo pravednije u odnosu na obračun prema površini“, naglasio je.
Teško do priuštivog stanovanja
Cilj poreza na nekretnine je da se poveća priuštivost stanovanja i da se nekretnine, od kojih su mnoge prazne, stave u funkciju. Na pitanje hoće li se to dogoditi, odgovara – teško.
“Vrlo je veliki broj nekretnina koje su prazne i nisu u najmu, ali lokacijski se ne nalaze u interesantnim područjima, u većim urbanim sredinama, čiji vlasnici možda bi ih htjeli iznajmiti, ali je pitanje imaju li kome ih iznajmiti. Bit će pogođeni ovim porezom, iako možda su stvarno htjeli iznajmiti takve nekretnine, to je s jedne strane. I s druge strane, imate veliki broj nekretnina, posebno u velikim gradovima koje su prazne. I sad se nameće pitanje, ako ste vlasnik takve nekretnine i niste je do sad stavili na tržište, zašto to niste učinili? Propustili ste ostvariti određeni prihod“, zaključio je Čevizović za HRT.
Komentari