Suvlasnici višestambenih zgrada ovih se dana suočavaju s drastičnim povećanjem izdataka.

Riječ je o troškovima za “godišnji redovni pregled zgrada” koji se, otkako je na snagu stupio novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, više ne može izbjegavati, jer suvlasnicima i njihovim upraviteljima u suprotnom prijete kazne, piše Jutarnji.

Trećina pričuve samo za pregled zgrade

Kako bi izbjegli takvu mogućnost, mnogi su upravitelji suvlasnicima počeli slati obavijesti o ovoj obvezi, kao i ponudu za obavljanje godišnjeg pregleda ugovorenu s vanjskim tvrtkama, a koje u nekim slučajevima dosežu i trećinu ukupne godišnje pričuve zgrade.

Jutarnjem su se tako javili suvlasnici koji su od upravitelja, tvrtke Maksimus, dobili obavijest o obaveznom godišnjem pregledu zgrade, ugovorenom s tvrtkom Di plan, a koji će, s obzirom na površinu od 323 četvorna metra, prema ponudi iznositi oko 730 eura, trećinu od 2200 eura, koliko zgrada na ime pričuve uprihodi godišnje.

“Ne znam što bih rekao, pa to je suludo. Dakle, 730 eura za pregled zgrade, i to pregled koji ćemo morati raditi svake godine. Mislim da je ovo opet neki propis koji za cilj ima da netko namlati lovu, a ne da zgrade budu sigurnije”, požalio se sugovornik Jutarnjeg.

Pregledom se utvrđuje u kakvom je stanju zgrada

U dopisu koji im je poslala tvrtka Maksimus pojašnjava se kako ugovaranje termina za obavezne godišnje preglede kreću od ožujka 2025. godine. Predmet pregleda, pojašnjava se dalje, zajednički su konstruktivni dijelovi zgrade, a njime se želi utvrditi u kakvom je stanju zgrada i koji su radovi potrebni u njihovom održavanju, te se sve u konačnici bilježi u godišnjem izvješću o stanju zgrade.

Kako je pojasnio voditelj kvalitete i obnove zgrada u tvrtki Maksimus Dubravko Murgić, godišnji pregledi zgrada bili su propisani i prijašnjih godina, ali su suvlasnici štedjeli na tom trošku, jer nije bilo nadzora, a što se novim zakonom mijenja.

Kažu da su im cijene ‘socijalno osjetljive’

“Upravitelji, logično, kod sebe nemaju takve zaposlenike, pa koriste vanjske usluge, a ona koju mi nudimo suvlasnicima zgrada je socijalno osjetljiva i za 30 posto niža od stvarne prosječne tržišne cijene takve usluge jer se obračunava po korisnoj površini zgrade, a ne po građevinskoj bruto površini zgrade kako bi trebalo”, kazao je Murgić.

“Fiksni troškovi su neizbježni, a u vrijeme potresa smo jako dobro vidjeli u kakvom su stanju bile zgrade koje su izbjegavale ulaganja. Budući iznosi pričuve temeljit će se na godišnjem i višegodišnjem planu održavanja, a koji će uključivati i trošak godišnjeg pregleda objekta”, istakao je Murgić.

Usluga godišnjeg pregleda, stoji u njihovom dopisu, uključuje pripremu za pregled i sam pregled objekta, izradu izvješća u kojem se navode osnovni podaci o zgradi, rezultati pregleda te preporučene mjere održavanja, a uključeni su i razni administrativni poslovi.

Plaća se i izlazak inženjera na teren

Za zgrade do 500 četvornih metara korisne površine cijena iznosi 585 eura plus PDV, od 500 do 1500 četvornih metara to je 915 eura plus PDV, a za zgrade preko te veličine cijena će iznositi 1685 eura plus PDV.

Dalje se navodi da izlazak inženjera na teren uključuje trošak odlaska na lokaciju te trošak prijevoza po kilometru od 0,50 eura, zatim troškove eventualnih cestarina, mostarina ili trajekata, a obračun se radi po četvornom metru korisne površine cijele stambene zgrade, umjesto bruto površine koja je, navodi se, za 30 posto viša.

Zgrade će biti na gubitku

“Radili smo simulaciju za našu zgradu, i kad uračunamo ovaj novi trošak – a pričuva nam iznosi iznad zakonskog minimuma – bit ćemo na godišnjoj razini u gubitku oko 230 eura, što znači da ćemo zbog godišnjeg pregleda zgrade morati podizati pričuvu. A gdje je tu novac za investicije i neke konkretne radove?”, požalio se neimenovani  sugovornik Jutarnjeg.

Domagoj Šešok iz udruge Upravitelj pojasnio je kako je usluga godišnjeg pregleda zgrade tržišna usluga, te da svi oni suvlasnici koji nisu zadovoljni ponudom imaju pravo promijeniti upravitelja ili sami potražiti tvrtku koja će im za povoljniji novac obaviti posao godišnjeg pregleda zgrade.

“Neki upravitelji sami obavljaju te preglede i to ne naplaćuju, a neki koji nemaju adekvatne struke angažiraju vanjske usluge. Također, bitno je znati da postoji razlika između običnog godišnjeg pregleda zgrade, koji predviđa vizualni pregled zgrade, te generalnog pregleda koji se radi svakih deset godina, a podrazumijeva pregled konstrukcije zgrade te detaljni elaborat”, zaključio je Šešok za Jutarnji.

OD NOVE GODINE Vlasnike stanova čekaju brojne promjene. Ovo su najvažnije