U jeku priprema za masovni koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu, sociolog Krešimir Krolo s Odsjeka za filozofiju Sveučilišta u Zadru upozorava na društvene i infrastrukturne izazove koje ovakvi događaji donose.
Gostujući u emisiji Novi dan na N1, Krolo je govorio o odgovornosti organizatora prilikom pripreme velikih događanja te o utjecaju koji takvi koncerti imaju na funkcioniranje grada i svakodnevicu njegovih stanovnika. Posebno se osvrnuo na one građane koji ne idu na koncert, ali svejedno osjećaju njegove posljedice.
“Treba imati razumijevanja prema građanima kojima ta manifestacija nije zanimljiva, kako će sve funkcionirati taj dan. Ne nužno da im smeta taj događaj iz neke vrijednosne razine, nego imaju brige oko toga što ako dođe do hitnih slučajeva, ako trebaju obaviti stvari… To je razumljiva reakcija”, rekao je Krolo.
‘Pozvati pola milijun ljudi više u grad je pomalo… hrabro’
Upozorava da događaji ovakvih razmjera značajno zadiru u svakodnevnu rutinu na koju je lokalna zajednica naviknuta. Dodatni pritisak stvara i činjenica da je menadžer izvođača pozvao publiku da u Zagreb dođe čak dva dana ranije, što je izazvalo zabrinutost, primjerice, u dječjim vrtićima koji su roditelje zamolili da, ako mogu, u petak ne šalju djecu.
“Namjera menadžera bila je u dobroj namjeri, ali dodatno otvarate dan ekstra pritiska. Pozvati pola milijun ljudi više u grad je pomalo… hrabro“, ocjenjuje Krolo.
DOLAZAK HRVATA Thompsonov menadžer apelirao na posjetitelje: Krenite već danas…
Naglašava kako bi sigurnost morala biti na samom vrhu prioriteta, a organizacija događanja takvog tipa zahtijeva ozbiljno promišljanje o upravljanju rizicima.
“Postoje društva rizika i društva koja znaju upravljati rizicima. Društva koja su refleksivna, koja razumiju što bi taj rizik mogao pretpostavljati što bi on mogao značiti za jednu jedinku društva, rade sve da se taj rizik reducira”, objasnio je.
‘Imamo potrebu isticati da smo najbolji u nekim stvarima, koje dugoročno, nemaju jasan benefit za razvoj društva’
Smatra da se u nekim sredinama naglasak previše stavlja na identitetsko isticanje, dok institucionalna organizacija ostaje u pozadini.
“Ako to ignorirate, to može proizvesti probleme”, kaže Krolo, dodajući: “Imamo potrebu isticati da smo najbolji u nekim stvarima, koje kad ih dugoročno gledate, nemaju jasan benefit za razvoj društva.”
SIGURNOST NA HIPODROMU Cvrtila: ‘Vjerojatnost da netko umre na koncertu je deset puta manja…’
Pojedina društva, kaže, takve potrebe rješavaju raspodjelom događanja na više dana ili stavljanjem naglaska na druge, životno važnije parametre, kako se sve ne bi svelo na jedan, emocionalno nabijen spektakl.
‘Jednodnevni koncert pretvorio se u trodnevni događaj, što dodatno otežava funkcioniranje grada’
Na pitanje kako razviti društvo koje razmišlja dugoročno i refleksivno, Krolo odgovara: “Morate graditi i i održavati institucije koje su važne za moderna društva. Koje su bitne za promišljanje pojedinca i zajednica, ali i interes javnog. Tu mislim na institucije obrazovanja, kulture, vezane uz temeljne stvari, a koje pomažu u promišljanju o društvu. Treba graditi tu svijest i to promišljanje.”
Zaključno, sociolog za N1 upozorava da se jednodnevni koncert u međuvremenu pretvorio u trodnevni događaj, što dodatno otežava logistiku i funkcioniranje grada.
Komentari