Razmjena Njemačke s Rusijom uporno pada tako da su je već prestigle i Hrvatska i Srbija. Što se tiče Hrvatske, bilježi se značajan rast, ali stručnjaci procjenjuju kako Hrvatska neće moći držati korak, piše Deutsche Welle.

Rusija je Njemačkoj bila jedna od najvažnijih trgovinskih partnera, ali od njenog napada na Ukrajinu i sankcija EU ta razmjena uporno pada.

U prvom polugodištu ove godine uvoz iz Rusije nije dostigao niti 670 milijuna eura – najvećim dijelom umjetnog gnojiva i metala, a izvoz je pao na nešto preko 3,5 milijardi eura, uglavnom za lijekove, medicinsku opremu i humanitarnu pomoć što ne podliježe međunarodnim sankcijama.

Time je Rusija pala na duboko 48. mjesto na ljestvici najvažnijih partnera Njemačke, barem što se tiče službenih podataka. Postoje izvještaji o prikrivenom izvozu njemačkih proizvoda u Rusiju preko trećih zemalja, čine se zaobilaze sankcije, ali tu nema pouzdanih i konkretnih podataka.

Što se legalnog izvoza tiče, nakon pada ruskog tržišta njemačkoj privredi su sve važnije postale zemlje istoka Europe.

Tako je nakon SAD, Kine, Nizozemske i Francuske onda i Poljska postala već 5. partner po važnosti s ukupnom razmjenom od preko 90 milijardi eura. A kako je i među zemljama istočne Europe Rusija sad na 12. mjestu, prestigle su je i Hrvatska i Srbija, objavljuje Povjerenstvo za Istok njemačkog gospodarstva.

Ozbiljni gospodarski rizik za potrošnjom pokretano hrvatsko gospodarstvo i dalje ostaje inflacija, koja se zadržava na visokoj razini, piše njemački stručnjak.

U svibnju 2025. godišnja stopa poskupljenja popela se na 3,5 posto, a harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) čak na 4,3 posto. To je 2,4 postotna boda iznad prosjeka područja eura. Najviše su porasle cijene usluga i prehrambenih proizvoda.

Još veći gospodarski rizik nosi kretanje cijena usluga. Snažna domaća potražnja nailazi na iscrpljeno tržište rada i osjetno podiže plaće kao najvažniji troškovni čimbenik.

SLIJEPA ULICA Novotny upozorava: Hrvatski turizam došao do zida i više ne može rasti

U svibnju su cijene usluga bile 6,2 posto više nego godinu ranije. Očekuje se da će turistička sezona donijeti nova poskupljenja. U turističkom se sektoru stoga povećava zabrinutost za konkurentnost odredišta.

Smanjenje broja posjetitelja u svibnju upućuje na to da je dosegnuta granica tolerancije mnogih gostiju, procjenjuje stručnjak GTAI.

Prisilna promjena u robnoj razmjeni

Trgovina robom s Njemačkom u 2025. razvija se pozitivno, ali zaostaje za općim rastom hrvatske vanjskotrgovinske razmjene, posebno kod isporuka roba iz Njemačke.

U Hrvatskoj je posljednje vrijeme oslabila potražnja za njemačkim strojevima i prijevoznim sredstvima, tradicionalno najvažnijim robnim skupinama.

Za hrvatski izvoz u Njemačku Silva Stipić Kobali iz Gospodarske komore HGK očekuje stabilan, ali usporen rast. Kao razloge navodi američki trgovinski sukob i vjerojatno slabiju potražnju na njemačkom tržištu, objavljuje portal za poticanje njemačkog gospodarstva.

Hrvatska s Njemačkom i dalje ima veliki trgovinski deficit – u Njemačku je izvezeno robe i usluga u vrijednosti od 220 milijuna eura, a iz nje je uvezeno za gotovo 485 milijuna, a dobar dio rasta je zasluga hrvatske farmaceutske industrije.

Hrvatska nije osobito pogođena “Trumpovim carinama” jer joj je tržište SAD gotovo nevažan čimbenik, ali jest za njenu farmaceutsku industriju tako da je i ovaj rast svojevrsno pomicanje prioriteta u tom sektoru.

No njemački stručnjak procjenjuje kako se on dogodio i da se više neće mnogo mijenjati, piše Deutsche Welle.

KOTARSKI: Sve što jača poziciju Rusije, Trumpu počinje predstavljati problem