POVOLJNI KREDIT Hrvatskoj 1,7 milijardi eura za jačanje obrane

Autor:

Ukrainian soldiers are seen being trained in an undisclosed in Poland in this file photo taken on 04 April, 2024. The EU has suggested the creation of an EU fund to send between €20 and €40 billion worth of military aid to Ukraine, including 2 million ammunition rounds, based on voluntary participation. Photo: Jaap Arriens/SIPA USA

Jaap Arriens/SIPA USA

Europska komisija je u utorak objavila okvirnu raspodjelu sredstava iz kreditnog programa za obranu SAFE vrijednog 150 milijardi eura, od kojih bi Hrvatska trebala dobiti milijardu i 700 milijuna eura.

Novi financijski instrument nazvan Sigurnosna akcija za Europu (SAFE) namijenjen je za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, kroz zajedničku nabavu. Ukupno 19 država članica izrazilo je interes za korištenje povoljnih zajmova.

Komisija će prikupljati na tržištima kapitala i na zahtjev isplaćivati zainteresiranim državama članicama na temelju njihovih planova ulaganja u europsku obrambenu industriju.

Države članice koje su iskazale interes za korištenje zajma sad imaju rok do kraja studenoga da podnesu svoje nacionalne planove o tome u što namjeravaju uložiti alocirana sredstva. Nakon toga Komisija će ocijeniti te planove, a prve isplate mogu se očekivati početkom sljedeće godine.

Najveće iznose su zatražile i dobile Poljska (43,7 milijardi), Rumunjska (16,7 milijardi), Francuska i Mađarska (16,2 milijarde), Italija (14,9 milijardi).

POTROŠNJA ZA OBRANU Samo tri članice već ostvaruju novi cilj NATO-a. Evo koje

Projekti koji će se moći financirati iz SAFE-a podijeljeni su u dvije kategorije. U prvu spadaju proizvodnja streljiva i raketa, topnički sustavi, oprema za kopneno ratovanje, uključujući opremu za vojnike, zaštitu kritične infrastrukture, opremu za kibernetičku sigurnost i poboljšanje vojne mobilnosti.

Druga kategorija za koju će važiti nešto stroži uvjeti, uključuje sustave protuzračne i raketne obrane, pomorske sposobnosti, bespilotne letjelice i protudronske sustave, kao i svemirske sposobnosti i usluge, uključujući njihovu zaštitu. Druga kategorija uključuje, između ostalog, umjetnu inteligenciju i opremu za elektroničko ratovanje.

Za obje kategorije, trošak komponenti koje ne potječu iz EU, Ukrajine, Norveške, Islanda i Lihtenštajna bit će ograničen na maksimalno 35 posto od procijenjenog troška konačnog proizvoda.

Države članice kojima se odobre krediti moći će odmah dobiti predujam od 15 posto od ukupne vrijednosti projekta. Dva puta godišnje morat će izvješćivati o napretku provedbe pri podnošenju zahtjeva za plaćanje.

DUBROVNIK FORUM Anušić: Nije poanta da samo trošimo, moramo razvijati…

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Nera

prije 4 tjedna

Pitam se što će Hrvatskoj obrana uopće kad je unutarnja politika takva da profitiraju u Hrvatskoj samo stranci i kriminalci.Da zarati oni će svi prvi zbrisati iz Hrvatske,Z generacija baš nije vična fizičkim naporima,a i manjak je radnosposobnog stanovništva.Baš me zanima tko će upravljati tim svom dilnim barjaktarima,hovkijima i ostalim vojnim igračkama.