Vrsta vuka koja je izumrla prije otprilike 12.500 godina ponovno živi! Znanstvenici su stvorili tri mladunca strašnog vuka koristeći drevnu DNK, tehnologiju kloniranja i uređivanja gena kako bi promijenili gene sivog vuka, najbližeg živućeg rođaka pretpovijesnog strašnog vuka, objavila je tvrtka u ponedjeljak. Rezultat je u biti hibridna vrsta koja je izgledom slična svojoj izumrloj preteči.

Strašni vuk, Aenocyon dirus, koji je bio inspiracija za strahovuka prikazanog u TV seriji “Igra prijestolja”, bio je vrhunski predator koji je nekoć lutao Sjevernom Amerikom. Strašni vukovi bili su veći od sivih vukova i “imali su nešto širu glavu, svijetlo gusto krzno i ​​jaču čeljust”, objavila je tvrtka Colossal koja radi i na oživljavanju mamuta, dodoa i tasmanskog tigra od 2021. godine.

“Ova golema prekretnica prvi je od brojnih primjera koji pokazuju da naš skup tehnologija za uklanjanje izumiranja od kraja do kraja funkcionira”, rekao je Ben Lamm, suosnivač i izvršni direktor Colossala. “Naš tim uzeo je DNK iz zuba starog 13.000 godina i lubanje stare 72.000 godine i napravio zdrave štence strašnog vuka.”

Tri strašna vuka žive na lokaciji od 2000 hektara na nepoznatoj lokaciji ograđenoj tri metra visokom ogradom “zoološkog vrta”, gdje ih nadzire sigurnosno osoblje, dronovi i kamere uživo, piše CNN.

SOUND ON. You’re hearing the first howl of a dire wolf in over 10,000 years. Meet Romulus and Remus—the world’s first de-extinct animals, born on October 1, 2024.

The dire wolf has been extinct for over 10,000 years. These two wolves were brought back from extinction using… pic.twitter.com/wY4rdOVFRH

— Colossal Biosciences® (@colossal) April 7, 2025

Fosili strašnih vukova i drevni DNK

DNK su uzeli iz komadića zuba strašnog vuka iz špilje Sheriden, fosilne jame iz kasnog ledenog doba u Ohiju, star oko trinaest tisuća godina. Drugi dio slagalice bila je gotovo kompletna lubanja iz Idaha, pronađena u akumulaciji American Falls. Procijenjeno je da je lubanja stara više od sedamdeset tisuća godina, ali je sadržavala netaknutu kamenu kost – unutarnju ušnu kost čije su stanice gusto zbijene, raspored koji sprječava ulazak gljivica i mikroorganizama koji uništavaju DNK.

Koristeći te DNK Colossalovi znanstvenici i suradnici rekli su da su uspjeli sastaviti dva visokokvalitetna genoma Aenocyon dirus, ili kompletan skup genetskih informacija. Tim je usporedio genome s genomima živih sisavaca kao što su vukovi, šakali i lisice kako bi identificirali genetske varijante za osobine specifične za strašne vukove, poput bijele dlake i dužeg, gustog krzna.

Tvrtka je potom upotrijebila informacije iz genetske analize za promjenu stanica sivog vuka, napravivši 20 izmjena u 14 gena prije nego što je klonirala stanične linije koje najviše obećavaju i prenijela ih u jajašca donora, navodi se u priopćenju za javnost.

“Zdravi embriji u razvoju potom su prebačeni u surogate za međuvrstsku trudnoću,” s tri trudnoće koje su dovele do rođenja prve izumrle vrste, otkrio je Colossal u svojoj izjavi. Tvrtka je za CNN potvrdila da je koristila domaće pse – posebno velike, mješance – kao surogate.

Dva muška mladunčeta strašnog vuka rođena su 1. listopada 2024. godine. Riječ je o blizancima Romulusu i Remusu. Treće štene, dodali su, je ženka rođena 30. siječnja ove godine.

Meet Romulus and Remus—the first animals ever resurrected from extinction. The dire wolf, lost to history over 10,000 years ago, has returned. Reborn on October 1, 2024, these remarkable pups were brought back to life using ancient DNA extracted from fossilized remains.

Watch… pic.twitter.com/XwPz0DFoP5

— Colossal Biosciences® (@colossal) April 7, 2025

Uređivanje gena za de-izumiranje

Kako bi postigla svoj cilj, tvrtka je u biti stvorila hibridni genom koristeći CRISPR tehnologiju kako bi izrezala određene varijante gena sivog vuka i zamijenila ih osobinama koje se povezuju s strašnim vukovima, rekla je Love Dalén, profesorica evolucijske genomike sa sjedištem u Centru za paleogenetiku na Sveučilištu u Stockholmu i savjetnica Colossala.

“Nema tajne da je u cijelom genomu ovo 99,9% sivi vuk. U znanstvenoj će se zajednici raspravljati o tome koliko gena treba promijeniti da bi se napravio strašni vuk, ali ovo je zapravo filozofsko pitanje“, rekla je Dalén.

“Nosi gene strašnog vuka, a ti geni čine da više sliči strašnom vuku nego bilo čemu što smo vidjeli u posljednjih 13.000 godina. I to je jako cool”, poručila je.

Dalén nije osobno upoznala mladunce strašnih vukova niti je bila uključena u proces uređivanja gena ili kloniranja, rekla je da je rad znanstvenika “veliki korak” u odnosu na sve što je u prošlosti učinjeno na terenu. “Način na koji ja to vidim je da su uskrsnuli fenotip strašnog vuka (vidljive osobine vrste) i znamo iz genoma da su vjerojatno pomalo nalikovali ovim psićima. Za mene, to je strašni vuk u tom smislu”, poručila je.

pic.twitter.com/8thYN2waCI

— Elon Musk (@elonmusk) April 7, 2025

Oživljavanje mamuta

Colossal je prikupio najmanje 435 milijuna dolara otkako su Lamm, serijski poduzetnik, i genetičar sa Sveučilišta Harvard George Church, osnovali tvrtku u rujnu 2021. i prvi put najavili planove za oživljavanje mamuta. Taj je pothvat trajao dulje nego što je Lamm prvotno predviđao, a tvrtka je rekla da je na putu da predstavi prvog vunenog mamuta 2028. godine.

Tvrtka se nada da iste tehnologije koje su stvorile strašnog vuka mogu izravno pomoći i ugroženim životinjama. Colossal je u ponedjeljak priopćio da je proizveo dva legla kloniranih crvenih vukova, najugroženije vrste vukova, koristeći novi, manje invazivni pristup kloniranju razvijen tijekom strašnog istraživanja vukova.

Mnogi kritičari izumiranja tvrde da bi se ogromne svote novca uložene u projekt mogle bolje potrošiti negdje drugdje — i da bi uzgoj i razmnožavanje hibridnih stvorenja moglo ugroziti žive životinje koje se koriste kao surogati. Međutim, Christopher Preston, profesor filozofije okoliša na Sveučilištu Montana, rekao je da se čini da Colossal obraća pozornost na pitanja dobrobiti životinja, ističući veličinu objekta i potporu Američkog humanog društva.

“Colossal je poduzeo promišljene mjere opreza kako bi spriječio bilo kakve neželjene genetske posljedice svojih izmjena, eliminirajući rizične izmjene za koje se zna da su povezane s lošim ishodima”, dodao je.

No, rekao je da je teško zamisliti da strašni vukovi igraju ulogu u ekosustavu, što je rezultat za koji tvrtka kaže da je krajnji cilj njezinih napora da stvori genetski modificirane mamute. “U državama poput Montane trenutno imamo problema s održavanjem zdrave populacije sivih vukova na kopnu usprkos pojačanom političkom protivljenju. Teško je zamisliti da će strašni vukovi ikada biti pušteni i preuzeti ekološku ulogu. Dakle, mislim da je važno zapitati se kakvu će ulogu imati nove životinje“, zaključio je.