Saborski zastupnici postavljaju pitanja članovima Vlade.

Zastupnici Hrvatskog sabora vratili su se u sabornicu nakon stanke, nastavljajući sjednicu postavljanjem pitanja članovima Vlade. Nakon što će saborski zastupnici u jutarnjem dijelu sjednice postavljali pitanja predsjedniku Vlade i ministrima, u nastavku dana pred njima su dvije zakonske inicijative – izmjene Zakona o javnobilježničkim pristojbama te dopune Zakona o odvjetništvu.

Prijedlog izmjena Zakona o javnobilježničkim pristojbama odnosi se na sadržaj potvrde Porezne uprave koja je potrebna kako bi se ostvarilo pravo na oslobođenje od plaćanja tih pristojbi. Cilj je jasnije definirati koje informacije potvrda mora sadržavati kako bi se postupci pojednostavili i učinili učinkovitijima.

Dopune Zakona o odvjetništvu usmjerene su na usklađivanje s pravnim instrumentima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Radi se o tehničkim i sadržajnim prilagodbama koje bi hrvatski pravni okvir trebale učiniti kompatibilnijim s međunarodnim standardima u području odvjetničke djelatnosti.

‘Aktualac’ pratite uživo:

‘Bitka’ za Zagreb preselila se u saborske klupe

HDZ-ovci predvođeni njihovim kandidatom za gradonačelnika Zagreba Mislavom Hermanom “udarili” su po Možemo. Sve je počelo raspravom o obnovi metropole pa se čini da su se “bitka” za Zagreb preselila u Sabor.

Božinović: 70 posto osuđenih zbog droge dobilo uvjetnu kaznu, to treba mijenjati

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, govoreći o akcijama policije u suzbijanju kriminaliteta, posebice koji se tiče proizvodnje i prometa droge, temi koju je otvorio HDZ-ov Goran Kaniški, istaknuo je rastući trend kaznenih djela te naglasio problem koji se tiče kažnjavanja.

“EU je uz migracije i terorizam svrstala droge kao jedan od svojih prioriteta, građani EU troše više od 30 milijardi eura godišnje na droge, a to za policiju znači dodatno ekipiranje, usvajanje novih tehnologija i međunarodnu suradnju. Hrvatska policija je kapacitirana, no trend je rastući, za 2024. imamo za šest posto više kaznenih djela, osam posto više prekršaja, 7,6 posto više zapljena i 162 kaznena djela počinjena kroz zločinačka udruženja”, istaknuo je.

Naglasio je da svi u odgovoru na suzbijanje kriminaliteta trebaju dati svoj doprinos. “Kad govorimo o kaznenoj politici, prema podacima DZS-a iz 2023. o kaznenim djelima za neovlaštenu proizvodnju i promet droga, svega 11,5 posto osuđenih dobilo je kaznu zatvora, znači više od 70 posto su dobili uvjetnu kaznu i 17 posto djelomično uvjetnu kaznu i to moramo mijenjati”, poručio je.

HDZ-ova Ivana Radića zanimalo je kako Vlada planira dodatno ubrzati i modernizirati javnu upravu i pravosuđe, a ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan najavio je, između ostalog, uvođenje novih usluga i komunikacijskih alata kroz portal e-Građani

“Od 2014. kada smo uveli e-Građani, danas smo dostigli brojku od 2 milijuna i 85.0000 korisnika i 110 usluga. Uskoro ćemo uvesti životne situacije putem kojih će građani moći na jednostavan način pretraživati informacije koje se tiču određenih životnih situacija, primjerice, rođenja djeteta, a moći ćete na tom mjestu dobiti i cijelu proceduru gdje i na koji način zatražiti zemljišnoknjižni izvadak, građevinsku ili uporabnu dozvolu”, kazao je.

Dodao je i da će uspostaviti i komunikaciju između građana, poduzetnika i tijela javne vlasti kroz korisnički pretinac te omogućiti da se u tu komunikaciju spoje sva tijela državne vlasti. “Što se tiče pravosuđa i digitalizacije, uskoro će biti vani ‘sudreg’ 2 projekt, koji se tiče nadogradnje sudskog registra”, rekao je.

Grmoja pitao Plenkovića o pogodovanju obitelji Dragana Primorca

Mostov Nikola Grmoja uputio je oštro pitanje premijeru Andrej Plenkoviću, prozivajući ga za moguće pogodovanje obitelji Dragana Primorca, potencijalnog predsjedničkog kandidata kojeg HDZ neformalno podržava.

Grmoja je podsjetio da je Grad Metković, kojim upravlja HDZ-ov Dalibor Milan, isplatio 200 tisuća eura za odvjetničke usluge Damiru Primorcu, bratu Dragana Primorca, iako se, kako tvrdi, odvjetnik “nije pojavio ni na jednom ročištu”, dok su podnesci naplaćivani i do 8 tisuća eura po komadu.

“Jeste li vi naredili Daliboru Milanu da se isplati ovoliki novac Primorčevu bratu?”, upitao je Grmoja, aludirajući na političku sprezu i potencijalno financiranje kampanje Dragana Primorca iz javnih sredstava. Plenković je odgovorio u sarkastičnom tonu, tvrdeći da tada nije bio upućen u slučaj, ali da sada “retroaktivno” preuzima odgovornost:

“Malo sam se informirao, nisam znao za ove odvjetničke usluge. Sad sam retroaktivno naredio da se angažira brat od Dragana Primorca 2022. godine. Unazad mu dajem nalog i da smo znali tada da će predsjednički kandidat biti Dragan Primorac”, rekao je Primorac.

Odgovor je bio očigledno ironičan, no ne i konkretan – nije demantirao činjenicu da je Grad Metković angažirao Damira Primorca, niti je ponudio pojašnjenje okolnosti pod kojima su odvjetničke usluge naplaćene.

Ova izjava dodatno rasplamsava priču o povezanosti lokalne vlasti i potencijalne predsjedničke kampanje, te se uklapa u širu opozicijsku tezu o klijentelizmu i zloupotrebi javnog novca u političke svrhe.

Plenković ‘zahvalio’ Daliji Orešković na ‘govoru mržnje’. Jandroković: ‘Dno dna’

Zastupnica Dalija Orešković (DOSIP) izazvala je burnu reakciju u Saboru svojim pitanjem upućenim premijeru Andrej Plenkoviću, optužujući Vladu za, kako je rekla, “sustavno trovanje građana” i pogodovanje privatnim interesima povezanima s HDZ-om, konkretno navodeći Dragana Primorca i njegov onkološki centar.

“Najčišći dio zemlje, moju Liku, pretvorili ste u divlje odlagalište europskog smeća. Ti otrovi idu u tlo i vodu, truju hranu i ljude. Možete li garantirati da neće biti porasta oboljenja od karcinoma?” – upitala je Orešković, dodavši: “Liječenje ste prepustili privatnicima poput Primorca, a njegovu investiciju proglasili ste projektom od državnog interesa. Hoćete li otići kao Ivo Sanader?”

Na ovo je reagirao predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je izjavu nazvao “dnom dna” i “neljudskom”, a zastupnica Majda Burić iz redova HDZ-a dodala: “Kolegica Orešković ima kompleks jer je propala pravnica, politička posvuduša i velika klevetnica.”

Premijer Plenković je Orešković odgovorio sarkastično, rekavši da joj “zahvaljuje na konzistentnom govoru mržnje”: “Vi ste zaslijepljeni mržnjom i vama nitko ne može pomoći. Vaša perfidnost je u tome što povezujete kriminalce odgovorne za ilegalno odlaganje otpada s ljudima koji liječe onkološke bolesnike.”

Također je istaknuo da državne institucije već procesuiraju odgovorne za ilegalna odlaganja otpada, te da je Orešković svojim istupom prešla granice političke debate.

Hrstić: ‘Zdravstveni sustav nije u rasulu’

Ministrica zdravstva Irena Hrstić odbacila je tvrdnje SDP-ovog Mihaela Zmajlovića da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj “u rasulu”. Na saborskom aktualnom prijepodnevu naglasila je kako se posljednjih godina značajno ulaže u infrastrukturu, specijalizacije, obiteljsku medicinu, pedijatriju i ginekologiju.

“Puno je uloženo, ne samo u infrastrukturu nego i u specijalizacije. Zadnjih godina ulaže se u specijalizacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, obiteljsku medicinu, pedijatre i ginekologe”, izjavila je Hrstić, odgovarajući na Zmajlovićevu tvrdnju da je zdravstveni sustav “u rasulu”, posebno u Zagrebačkoj županiji, gdje, prema njegovim riječima, trudnice i djeca nemaju pristup liječničkim pregledima.

“Ne bih se složila s Vama da djeca nemaju gdje otići liječniku, a trudnice na pregled”, dodala je Hrstić, istaknuvši da se specijalizacije raspisuju prema potrebama. Također je naglasila da je Vlada u Zagrebačku županiju uložila 35 milijuna eura u infrastrukturu i specijalizacije tijekom posljednjih osam godina. Privlačenje medicinskog osoblja u određene lokalne zajednice, prema njezinim riječima, ovisi i o stimulativnim mjerama koje provode same lokalne zajednice.

Hrstić je odbacila tvrdnju da je zdravstveni sustav “devastiran”, pitajući tko je onda izdao i proveo 15 milijuna uputnica i 115 milijuna postupaka u javnom zdravstvu tijekom prošle godine.

Zmajlović je, međutim, upozorio na nedostatak liječnika i osnovne medicinske opreme u domovima zdravlja diljem Hrvatske, posebno u Zagrebačkoj županiji. Naveo je primjere poput Jastrebarskog, gdje je pedijatar napustio dom zdravlja, Velike Gorice, gdje nedostaju dva pedijatra i oftalmolog, te Zaprešića, koji nema pedijatra ni fizijatra. Sveta Nedelja, prema njegovim riječima, nema pedijatra, ginekologa, ultrazvuk ni rendgen.

Na upit zastupnice Nataše Tramišak iz HDTT-a, Hrstić je istaknula i ulaganje u novu bolnicu u Osijeku. “Taj projekt je pokrenut 2019. godine i odraz je sposobnosti ove Vlade. Do tada je bio samo mrtvo slovo na papiru. Pokrenuta je građevinska dozvola i procesi financiranja, a vrijednost projekta iznosi 850 milijuna eura. Ono što predstoji su Vladine odluke o financiranju, a očekujemo da bi se krajem godine moglo krenuti s traženjem najpovoljnijeg izvođača radova”, zaključila je Hrstić.

Anušić stao u obranu Puljić Šego: ‘Informaciju sam iznio ja, ne ona’

Ministru Anušiću postavljeno je i pitanje o njegovoj savjetnici Ivi Puljić Šego, koja je prema pisanju medija ostala bez NATO certifikata jer je odavala tajne podatke.

“Danas ta osoba nema pristupa NATO klasificiranim podacima, ali ni sastancima obrambene domene, ali i dalje sjedi u vašem Ministarstvu. Što ste po tom pitanju napravili? To možemo i šire gledati, u kontekstu vašeg navodnog sukoba s ministrom Medvedom i smjene Ivice Vidovića iz ZTC-a. I vi i ja znamo da se ta smjena tiče Vlade. Zaključak ove priče – da su novi sukobi unutar vladajuće stranke opet obračun preko leđa hrvatskih institucija”, kazala je SDP-ova Sanja Bježančević.

“Sukob unutar HDZ-a su u fokusu vas i medija svakodnevno. Sukoba nema, ima samo konkretne činjenice da sustav unutar ZTC-a ne funkcionira kako treba. Nisam izmislio problem sa ZTC-om. Insinuacije o sukobima nemaju veze s ičim”, kazao je Anušić.

Osvrnuo se i na pitanje NATO certifikata. “Podsjetit ću na slučaj koji je doveo do toga, a to je slučaj letenja predsjednika helikopterom, koji je klasificiran podatak. Koji je klasificiran da se ne bi doznalo koliko se letjelo s helikopterom i gdje. Nakon toga izlazi taj podatak u javnost, kojeg sam ja iznio, i nakon toga dolazi od zahtjeva od predsjednika da se uzme certifikat Ivi Puljić Šego.

Njoj je certifikat privremeno oduzet, ne radi odavanja tajni niti zbog bilo kakvih stvari koje bi ugrozile sigurnost predsjednika ili ovu Vladu ili RH. Ponavljam, tu informaciju sam iznio ja, a ne ona”, poručio je Anušić, dodavši da će situaciju objasniti i sama Iva Puljić Šego.

“Živim za dan kada ću iz usta HDZ-ovca čuti da brine za institucije, a ne samo za HDZ. I vi i ja znamo da je ovo ugrožavanje sigurnosne procedure. Osoba od vašeg povjerenja odaje podatke o vojnim letovima, a vi u tome ne vidite ništa sporno. Imamo sukob u Vladi, a sve to dovodi do ključne figure, do onih koji kadrovira od portira do šefa državne firme, a to je Plenković. Gdje je nestala vaša nacionalna snaga?”, odgovorila je Bježančević. “Gle tko govori o sukobu? Vas je jučer napustila zastupnica Boška Ban“, poručio joj je HDZ-ov Goran Ivanović.

Medved: ‘Stvaranje umjetnih kriza u Vladi i HDZ-u neće naići na plodno tlo’

SDP-ova zastupnica Kristina Ikić Baniček postavila je pitanje potpredsjedniku Vlade i ministru branitelja Tomi Medvedu, vezano uz aferu oko Zrakoplovno-tehničkog centra (ZTC) i navodne nesuglasice između ministara unutar Vlade.

“Već mjesecima svjedočimo sukobima dvojice ministra preko leđa hrvatskih građana. Moje pitanje vama je – razgovarate li na Vladi i pred premijerom Plenkovićem o aferi ZTC-a? Zašto ponižavate svog stranačkog kolegu Anušića i zašto ga tjerate da moli preko medija za njegovu smjenu?”, upitala je Ikić Baniček, referirajući se na medijski zapažene napetosti između ministra obrane Ivana Anušića i pojedinih kolega u Vladi.

Ministar Medved odbacio je optužbe, nazvavši ih pokušajem destabilizacije. “Stvaranje umjetnih kriza u Vladi i HDZ-u neće naići na plodno tlo. Savjetujem vam – odustanite.”

Ikić Baniček nije stala na tome, podsjetivši na slučaj Jadrolinija, u kojem, kako tvrdi, Vlada nije reagirala na vrijeme, štiteći “miljenike” premijera Plenkovića. “Ovo nas podsjeća na Jadroliniju, gdje je premijer zaštitio svoje miljenike pod cijenu ljudskih života, i gdje unutarstranačke sukobe rješava preko leđa građana. Sjetite se toga kada na ljeto krenu prvi požari i kada vam ljudi kažu da selo gori, a ministri se češljaju.”

Ova burna razmjena dodatno je rasplamsala rasprave oko transparentnosti unutar Vlade i odnosa među ministrima, posebno u kontekstu priprema za nadolazeću požarnu sezonu i sigurnosne kapacitete.

Restović upitao ministra Habijana o funkcioniranju Povjerenstva za sukob interesa

SDP-ov zastupnik Tonči Restović postavio je pitanje ministru pravosuđa i uprave Damiru Habijanu u vezi s problemima u Povjerenstvu za sukob interesa, koje je, prema njegovim riječima, “obezglavljeno”. Restović je istaknuo da je predsjednica Povjerenstva dala ostavku, a članica se javno žali na opstrukcije, te upitao ministra je li to dio šireg plana ili namjere da Povjerenstvo prestane s radom.

“Je li cilj da Povjerenstvo prestane raditi? Što ćete konkretno poduzeti da ta institucija profunkcionira? Je li to ta Nacionalna snaga o kojoj govorite?” upitao je Restović, aludirajući na nedavne političke akcije vladajuće stranke.

Ministar Habijan odgovorio je kako su ovlasti Povjerenstva proširene i broj dužnosnika koje obuhvaća zakon je povećan. “Što se tiče načina izbora Povjerenstva, Sabor je taj koji odlučuje i znate na koji način se može razriješiti član Povjerenstva,” rekao je Habijan, navodeći također brojne izmjene zakona koje Vlada predlaže u sklopu borbe protiv korupcije.

Restović je, u svom odgovoru, spomenuo i HDZ-ovu kampanju za lokalne izbore, koja je nosila slogan “Nacionalna snaga”. “Oblijepili ste plakatima cijelu Hrvatsku, imate para, znamo kako ste i do njih došli,” rekao je Restović, što je izazvalo reakciju HDZ-ovih zastupnika, koji su istaknuli povrede Poslovnika.

HDZ-ov Željko Reiner odgovorio je Restoviću: “Insinuira se na koji se način došlo do novaca. SDP dobro zna kako se dolazi do novaca, svaki dan imamo afere kako su neki članovi SDP-a, pa i visokopozicionirani došli do novaca. Oni su eksperti za to.”

Pitanja Restoviću postavio je i Hrvoje Zekanović (HDZ), koji ga je upitao kako je financirao svoju kampanju u Šibeniku, izazvavši dodatnu raspravu o financijama u političkim kampanjama.

Posvađali se Piletić i Glasovac, smirivao ih Jandroković

Saborska rasprava ponovno je zaoštrena tijekom odgovora ministra rada Marina Piletića na pitanje HDZ-ovog zastupnika Mate Frankovića. Piletić je tom prilikom spomenuo i inkluzivni dodatak, što je izazvalo oštru reakciju SDP-ove zastupnice Sabine Glasovac.

“Ministru bi trebalo zabraniti da uopće spominje inkluzivni dodatak dok njegovo ministarstvo ne počne rješavati predmete u razumnim rokovima. Ljudi čekaju rješenja već godinu dana, a neki su, nažalost, preminuli ne dočekavši odgovor. Sram vas može biti”, izjavila je Glasovac.

Ministar Piletić joj nije ostao dužan. Iz saborske klupe uzvratio je: “Ma vas može biti sram!” Zbog uzavrele atmosfere morao je intervenirati i šef Sabora Gordan Jandroković, koji je prvo ukorio ministra: “Kolega Piletić, što vam je? Dajte se smirite.” Potom se obratio i potpredsjednici Sabora, Sabini Glasovac.

“Znam da su u vašoj partiji zabrane govora bile uobičajene, ali to ovdje nije normalno. Ne mogu ministru zabraniti da izgovori bilo koju riječ. Neprimjereno je da kao potpredsjednica Sabora tražite zabrane u govoru. Osim toga, prekršili ste Poslovnik jer ste zatražili povredu, iako je riječ bila o replici – stoga dobivate opomenu”, poručio je Jandroković.

Dodao je i kako dobacivanje iz klupa nije praksa koju bi trebalo tolerirati u Hrvatskom saboru, apelirajući na dostojanstveniju razinu rasprave.

Radolović: ‘Vlada je podbacila u borbi protiv inflacije, osnovne namirnice postaju luksuz’

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović u današnjoj raspravi o aktualnim temama kritizirala je Vladine mjere protiv inflacije, tvrdeći da su građani sve više pogođeni rastom cijena, a da Vlada ne poduzima dovoljno konkretnih koraka.

“Moje pitanje bilo je namijenjeno ministru financija, ali odgovor može dati i sadašnji predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, kao i njegov mogući nasljednik Ivan Anušić”, poručila je Radolović.

Naglasila je kako su “uskrsna košarica i ove godine skuplja 20 posto u odnosu na prošlu, a osnovne namirnice poput bakalara i šunke postaju luksuz”. Dodala je i da je “Hrvatska među najgorima u Europskoj uniji po pitanju inflacije”, optužujući Vladu da “ne radi ništa”. Zastupnica je istaknula kako “brojke jasno pokazuju da je Vlada podbacila”.

Premijer Andrej Plenković odgovorio je da će “uskočiti umjesto ministra financija”, uz ocjenu da se vodi “žestoka borba između Vlade i oporbe – Vlada poduzima konkretne mjere, dok oporba pokušava sve prikazati kao potpunu propast”.

Pritom se pohvalio rezultatima u pogledu zapošljavanja i rasta plaća: “U našim mandatima prosječne plaće porasle su za 80,9 posto, dok je inflacija iznosila 36,3 posto.” Naveo je i da je Vlada dosad provela osam paketa mjera ukupne vrijednosti 8,3 milijarde eura, uključujući podršku poduzetnicima i ograničenje cijena za 80 proizvoda.

Radolović je u odgovoru upozorila na realnu situaciju s terena: “Pođite sa mnom u subotu ujutro na parkirališta trgovačkih centara u Trstu – naći ćete pune automobile hrvatskih građana. Pođite i u banku – pokušajte podići stambeni kredit. Nećete moći. To su vaše brojke”, poručila je premijeru Plenkoviću.

Plenković govorio o američkim carinama

Zastupnik Dario Zurovec uputio je danas pitanje premijeru Andreju Plenkoviću o utjecaju novih američkih carina i potencijalnom rastu cijena u Hrvatskoj.

Premijer je priznao da su nove mjere unijele određenu nesigurnost i poremetile trgovinske tokove. “Točno je da su ove mjere uvele nesigurnost i poremećaje. Mi smo izrazili i zabrinutost i suzdržanost u pogledu učinkovitosti tih mjera,” kazao je Plenković.

Iako su carine trenutačno uvedene samo na ograničeni broj proizvoda, u tijeku su, kako je rekao, intenzivne konzultacije unutar Europske unije. “Za Hrvatsku su mogući i izravni i neizravni učinci. Naša razmjena sa Sjedinjenim Američkim Državama čini svega dva posto ukupne trgovinske razmjene,” istaknuo je premijer.

Dodao je kako je Vlada odmah reagirala nakon uvođenja carina. “Održali smo sastanak s domaćim izvoznicima na američko tržište – neki izvoze 80, a neki i 100 posto svojih proizvoda u SAD. Međutim, veći izazov su neizravni učinci, odnosno problemi koje bi naši partneri mogli imati zbog ove situacije, a koji se potom prenose i na naše tvrtke,” pojasnio je.

Plenković je naglasio važnost zajedničkog europskog odgovora. “Naš zajednički odgovor u EU trebao bi pomoći zaštiti naših izvoznika. Strateška strpljivost koju pokazujemo kao Unija je dobar pristup, i cilj nam je povratak u okvire normalne transatlantske trgovinske suradnje. To će biti korisno i za Hrvatsku i za naše gospodarstvo,” poručio je premijer.

Vojni rok

Zastupnik HDZ-a Ljubomir Kolarek zatražio je od ministra obrane Ivana Anušića informacije o planovima uvođenja vojnog roka.

Ministar je u odgovoru najavio konkretne rokove. “U lipnju će prijedlog zakona biti upućen u javno savjetovanje, a u rujnu ide na drugo čitanje i usvajanje u Saboru. Plan je da do kraja godine imamo novi zakon, a s provedbom vojnog osposobljavanja krenut ćemo već krajem ove godine”, izjavio je Anušić.

Prema procjenama Ministarstva obrane, u obzir se uzima između 18 i 19 tisuća mladića, iako Anušić očekuje da će se znatan broj njih pozivati na priziv savjesti. “MORH će u dva mjeseca osposobljavanja preuzeti između 4 i 5 tisuća pripadnika koji će biti dio Oružanih snaga Republike Hrvatske. Računamo na pet generacija godišnje”, dodao je.

Ukupni godišnji trošak programa vojnog osposobljavanja procjenjuje se na oko 20 milijuna eura.

Ministar je također naglasio da će svi polaznici primati naknadu od 1100 eura te imati prednost pri zapošljavanju u javnim i državnim službama. “Nitko ne smije dobiti otkaz zbog sudjelovanja u vojnom osposobljavanju, a studenti će ga pohađati po završetku studija”, rekao je Anušić.

Ahmetović prozvala Butkovića zbog moguće istrage EPPO-a

SDP-ova saborska zastupnica Mirela Ahmetović postavila je pitanje ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću vezano uz projekt modernizacije željezničke pruge Rijeka–Zagreb.

“Radi se o temi željezničke pruge Rijeka–Zagreb. Neobično je da vi nastavljate ugovarati poslove po tom projektu, a nema valjanu dokumentaciju. Čula sam da je čak i europski javni tužitelj počeo češljati taj projekt, da li ministarstvo ili HŽ Infrastrukturu. Je li to istina?”, upitala je Ahmetović.

Ministar Butković odgovorio je kako je u fokusu ministarstva obnova i izgradnja željezničke infrastrukture. “Dionica pruge od Rijeke do Zagreba je aktivna, a natječaj za ostatak je raspisan. Kad gledam u cijelosti prugu, to je najveći izazov. Radimo sve da ubrzamo projekt, ima jako puno izazova. Sve procedure vezane uz žalbene postupke ne mogu komentirati. Moramo raditi sve da projekte ubrzavamo i da proceduru uspijemo skratiti. Nemam informacija o provođenju istrage EPPO-a, nije mi takva informacija došla u ministarstvu, kao ni u HŽ Infrastrukturu”, poručio je Butković.

Ahmetović mu nije ostala dužna te je poručila: “Vi imate problem. Hodate naokolo, trošite javna sredstva i prodajete navodnu snagu i lokalnu viziju kako vam je Plenković naredio.”

Rasprava o poljoprivrednom zemljištu u Saboru završila političkom tenzijom

Na današnjoj sjednici Sabora, prvo od ukupno 39 zastupničkih pitanja postavila je Dragana Jeckov (SDSS), koja se obratila ministru poljoprivrede Davidu Vlajčiću s upitom o upravljanju i raspolaganju poljoprivrednim zemljištem.

Ministar Vlajčić odgovorio je kako je u pripremi novi zakon koji će, prema njegovim riječima, donijeti “revoluciju u sektoru poljoprivrede”. No, Jeckov je njegov odgovor ocijenila neuvjerljivim te ustvrdila da su u pitanju “floskule koje hrvatskog seljaka više ne zanimaju”.

Na njezinu primjedbu burno je reagirao Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta, koji je poručio Jeckov da bi bilo primjereno premjestiti Upravu za nestale osobe u Negoslavce jer, kako je rekao, “tamo znate gdje su ljudi koji se još traže”.

Zbog ove razmjene, predsjednik Sabora intervenirao je pozivajući zastupnike da ne zloupotrebljavaju poslovnik, a Mlinarić je pritom dobio opomenu. Jeckov mu je potom uzvratila da se svaki put kada se progovori o stvarnim i aktualnim problemima, on “vraća u 1991. iz koje nije izašao”.