Iako Mađarska i Slovačka traže od Europske komisije da izvrši pritisak na Ukrajinu kako bi prestala napadati ruski naftovod Družba, kojim Mađarska iz Rusije dobavlja čak 80 posto nafte za svoje tržište, zbog sigurnosti opskrbe mađarski MOL mogao bi ipak biti prisiljen na dogovor s JANAF-om

Najnoviji napad ukrajinskih dronova na naftovod Družba kojim Mađarska i Slovačka uvoze rusku naftu za vlastite potrebe, koji se dogodio u prošli petak, duboko je uznemirio mađarski i slovački politički vrh jer s obzirom na žestinu napada, upitno je kada će naftovod biti vraćen u funkciju.

Taj posljednji u seriji ukrajinskih napada na rusku naftnu infrastrukturu, mogao bi za RH imati i pozitivnu stranu jer je otvorio vrlo realnu mogućnost da od nestabilnosti uzrokovane problemima u opskrbi prema Mađarskoj, profitira Hrvatska.

Veliki požar i teško oštećenje naftne crpne stanice Unecha u regiji Brjansk u blizini rusko-ukrajinske granice, posljedica je čak trećeg napada koji se dogodio tijekom kolovoza te doveo u pitanje stabilnost opskrbe naftom za Mađarsku i Slovačku, koje unatoč europskim sankcijama i dalje ustraju na uvozu ruske nafte.

Posljednji je napad stoga motivirao ministre vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjárta i Slovačke Juraja Blanara da odmah nakon napada u petak upute zajedničku izjavu Europskoj komisiji u kojoj od EK-a traže da izvrši pritisak na Ukrajinu kako bi prestala napadati ruski naftovod Družba, tvrdeći da je posljednji u nizu napada „još jedan udarac na energetsku sigurnost njihovih zemalja“.

Neposredno prije napada na crpnu stanicu Unecha u petak, prošloga ponedjeljka, 18. kolovoza, ukrajinski dronovi napali su crpnu stanicu u ruskoj regiji Tambov, zbog čega su Mađarska i Slovačka nakratko ostale bez nafte. Kvar je brzo otklonjen i naftovod je već u utorak, 19. kolovoza, vraćen u funkciju.

A samo koji dan ranije, 12. kolovoza, crpna stanica u Unechi također je bila meta napada ukrajinskih dronova koji su izazvali manju štetu koja je brzo sanirana. No ti su događaji neminovno otvorili pitanje snažnijeg oslanjanja mađarskog MOL-a na JANAF-ovu infrastrukturu za transport sirove nafte prema Mađarskoj. Može se očekivati da će se ukrajinski napadi na ruske naftovode nastaviti ako Kijev i Moskva u skoroj budućnosti ne postignu kakav-takav dogovor o primirju i prestanku ratnih operacija.

Mađarska uvozi više od 80 posto svoje nafte iz Rusije, a naftovod Družba ostaje vitalna ruta u opskrbi zemlje energijom, što mađarsku naftnu industriju, a time i kompletno gospodarstvo, dovodi u nezavidan položaj u kojem strahuje od svakog novog napada i novog crnog scenarija praznih cijevi.

Unatoč tome Mađarska je sve dosad oštro odbacivala svaku mogućnost da se u značajnijoj mjeri okrene JANAF-ovu naftovodu i tako po tržišnim uvjetima osigura siguran i pouzdan alternativni pravac dobave nafte.

Treći napad ukrajinskih dronova na naftovod kojim Mađarska i Slovačka uvoze rusku naftu, izazvao je teško oštećenje naftne crpne stanice Unecha u regiji Brjansk kod rusko-ukrajinske granice Photo: MAGYARBIRDS/REUTERS

Dapače, brojnim diplomatskim porukama, pa i onim neslužbenim, mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjártó javno je ocrnjivao JANAF i njegovu ponudu za povećanjem količina nafte koju je moguće transportirati do Mađarske. Nacional je još u kolovozu prošle godine detaljno izvijestio o problemima koje je Mađarima donijela najava Ukrajine da će zaustaviti transport nafte naftovodom Družba koji dijelom ide preko ukrajinskog teritorija.

Mađarski premijer Viktor Orbán želi da predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izvrši pritisak na Ukrajinu kako bi on i dalje mogao neometano uvoziti rusku naftu unatoč embargu

Uprava JANAF-a, na čelu sa Stjepanom Adanićem, tada je Budimpešti poslala jasnu poruku da hrvatski transportni sustav može svojim kapacitetom potpuno zadovoljiti potrebe Mađarske i Slovačke za naftom.

Uslijedio je oštar napad Pétera Szijjárta na JANAF. U neslužbenoj objavi na svom profilu na Facebooku proglasio je hrvatskog operatera „nepouzdanim“, uz optužbe da JANAF naplaćuje MOL-u višestruko veću cijenu transportne naknade.

JANAF je nakon te Szijjártóve tvrdnje objavio priopćenje u kojem je postavio otvoreno pitanje mađarskom ministru: „Ovim putem postavljamo pitanje gospodinu Szijjártu zašto mađarska strana izbjegava transport sirove nafte kroz sustav JANAF-a. Uvjereni smo da cijena transporta tu nije čimbenik.“ Priopćenjem se jasno aludira na mađarsku ekonomsku, energetsku pa i političku ovisnost o Putinu i Rusiji. Szijjártó na JANAF-ovo pitanje nikada nije odgovorio.

No u prošlogodišnjoj objavi na svojem privatnom profilu na Facebooku, ministar Szijjártó je „zaboravio“ da MOL godinama uvozi naftu putem JANAF-ova naftovoda te da i u ovom trenutku ima važeći ugovor s JANAF-om koji istječe krajem ove godine.

Upravo je 4. kolovoza ove godine MOL Grupa objavila službeno priopćenje u kojem se navodi da je MOL potpisao novi sporazum o trgovini naftom s kazahstanskom nacionalnom naftnom kompanijom KazMunayGas (KMG) te da je od KMG-a kupio 85.000 tona mješavine sirove nafte koja je stigla u Omišalj i potom JANAF-ovim naftovodom transportirana do Mađarske.

„Pošiljka sirove nafte CPC, Caspian Pipeline Consortium, stigla je iz luke Novorossiysk (ruska luka do koje vodi kazahstanski naftovod preko kojega Kazahstan izvozi svoju naftu, op.a.) u Omišalj u Hrvatskoj. 85.000 tona CPC mješavine, koja se prvenstveno sastoji od kazahstanske sirove nafte, dodatno povećava količinu sirove nafte koja se unosi morskim putem u regiju“, stajalo je u priopćenju, uz napomenu da i ovim ugovorom „MOL Grupa nastavlja diverzificirati opskrbu naftom u regiji“.

Tim je priopćenjem sam MOL iz temelja poljuljao Szijjártóve tvrdnje o „nepouzdanosti“ JANAF-ova naftovoda i navodno visokim cijenama transportnih naknada, posvjedočivši time da se iza njegovih riječi kriju tek politička igra i nastojanje da Mađarska dodatno profitira od korištenja ruskih energenata.

Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó pokazao je opredijeljenost svoje zemlje prema Rusiji, s čijim je ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u dobrim odnosima Photo: Tass/SIPA USA

Istu je konstataciju o „nepouzdanosti“ hrvatskog naftovoda Szijjártó tijekom prošle godine nastavio uporno plasirati i europskim predstavnicima u Briselu. Neslužbeni izvor s kojim je Nacional tada kontaktirao izjavio je da „Szijjártó kroz objavu na svojem profilu na Facebooku, manipulirajući istinom i kritizirajući Hrvatsku, nastoji uvjeriti Bruxelles da ruska nafta nema alternativu za stabilnost opskrbe Mađarske i Slovačke“, nastojeći ishoditi odobrenje MOL-u za neometani nastavak uvoza ruske nafte za potrebe svojih rafinerija. U tome su i uspjeli.

No nastave li se ukrajinski napadi na rusku naftnu infrastrukturu – a vjerojatno se neće tako lako zaustaviti –opravdano je postaviti pitanje je li u takvoj situaciji nepouzdanije osloniti se na hrvatski transportni pravac ili pak na ruski naftovod koji je doslovno svakih par dana na meti ukrajinskih napada.

‘U slučaju potrebe JANAF može u cijelosti zadovoljiti sve godišnje potrebe MOL-ovih srednjoeuropskih rafinerija za sirovom naftom’, tvrde iz JANAF-a. Riječ je o rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj

Prevlada li razum, mađarska strana mogla bi zauzeti puno mekši stav prema Hrvatskoj i JANAF-u. U tom bi se slučaju trebala odreći ruske nafte jer JANAF, koji je preuzeo obvezu poštivanja odluka EU-a o prekidu transporta ruske nafte preko teritorija Unije, svojim naftovodom ne smije prevoziti rusku naftu.

Nacional je stoga postavio pitanje JANAF-u je li mu mađarski MOL, kao postojeći zakupac kapaciteta JANAF-ova naftovoda, u proteklim mjesecima uputio zahtjev za povećanjem kapaciteta transporta za svoje potrebe kako bi tim pravcem smanjio nesigurnost opskrbe naftovodom preko Ukrajine i ako jest, koliko je povećanje zatražio. Iz JANAF-a je stigao odgovor u kojem se navodi da su u stalnom kontaktu i razgovorima sa svim svojim partnerima, pa tako i s MOL-om.

„U ovom trenutku s MOL-om imamo sklopljen važeći ugovor o transportu 2,1 milijuna tona sirove nafte sustavom JANAF-a za razdoblje do 31.12.2025. U slučaju potrebe, JANAF je u mogućnosti u cijelosti zadovoljiti sve godišnje potrebe MOL-ovih srednjoeuropskih rafinerija za sirovom naftom“, stoji u kratkom odgovoru JANAF-a.

Drugim riječima, MOL još uvijek nije zatražio povećanje transportnih kapaciteta jer i dalje vjeruje Družbi, od koje nabavlja jeftiniju naftu od one koju bi kupovao na otvorenom tržištu, čak i uz rizik povremenih prekida, a ostaje vidjeti hoće li nakon isteka važećeg ugovora krajem ove godine zatražiti povećanje zakupljenog kapaciteta transporta. Dogodi li se to, iz JANAF-a kažu da su oni spremni uskočiti.

Napad ukrajinskih dronova na crpnu stanicu u regiji Tambov, oko 400 kilometara istočno od ukrajinske granice, koji se dogodio prošloga ponedjeljka samo nekoliko sati prije sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kojeg su na putu u SAD pratili i najviši europski čelnici, bio je drugi takav napad u samo dva tjedna.

Uprava JANAF-a postavila je lani pitanje Szijjártu zašto Mađarska izbjegava transport sirove nafte kroz sustav JANAF-a. Smatraju da nije problem cijena, već ovisnost Mađarske o Rusiji i Putinu

Prema pisanju više europskih medija, crpna stanica Unecha, koja je bila meta napada i u petak, nalazi se u neposrednoj blizini lokacije gdje se naftovod Družba dijeli na tri kraka, od kojih jedan naftom opskrbljuje Mađarsku i Slovačku. A pet mjeseci ranije, u ožujku ove godine, također je zabilježen sličan napad ukrajinskih snaga na infrastrukturu Družbe. Takvih je ukrajinskih napada na postojeću naftnu infrastrukturu duboko u ruskom teritoriju bilo i ranije tijekom rusko-ukrajinskog rata i po svoj prilici bit će ih još.

Glasnogovornica Europske komisije Eva Hrnčířová  je prošloga utorka, samo dan nakon napada na stanicu u regiji Tambov, na susretu s novinarima održanom u utorak, 19. kolovoza, potvrdila da prekid transporta nafte iz Rusije prema Europi, odnosno prema Mađarskoj i Slovačkoj, ne ugrožava energetsku sigurnost članica Europske unije i ne utječe na opskrbu naftom tih dviju zemalja, prije svega zbog činjenice da je transport ruske nafte prema MOL-ovim rafinerijama u Százhalombatti u Mađarskoj i Bratislavi u Slovačkoj vrlo brzo normaliziran.

Nafta je cjevovodima Družbe potekla već u utorak, dan nakon napada, no već u petak, 22. kolovoza, zbog napada na Unechu isporuka sirove nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj ponovo je prekinuta i s obzirom na stupanj oštećenja, pitanje je kada će ponovno biti uspostavljena.

Predsjednik Uprave JANAF-a Stjepan Adanić tvrdi da JANAF može potpuno zadovoljiti potrebe Mađarske i Slovačke za naftom Photo: Josip Regovic/PIXSELL

Ukrajinske ratne operacije usmjerene prema naftovodu razbjesnile su i premijera Viktora Orbána i ministra Szijjárta do te mjere da su obojica priprijetila Ukrajini uskraćivanjem opskrbe električnom energijom ako se napadi nastave. Naime, gotovo sav transport električne energije iz Europe prema Ukrajini odvija se upravo preko teritorija Mađarske.

Oštar nastup obojice mađarskih političara, koji neodoljivo podsjeća na ucjenu, pokazao je da se Mađari i te kako boje novih ukrajinskih napada dronovima na Družbu i da strahuju od novih prekida u opskrbi naftom. A ukrajinski napad na Unechu u petak potvrda je opravdanosti toga straha.

Kada je, pak, riječ o JANAF-ovom naftovodu kao realnom i iskoristivom alternativnom dobavnom pravcu nafte za Mađarsku i Slovačku, naftni stručnjak i bivši generalni direktor Ine Davor Štern upozorio je u kratkom razgovoru za Nacional da je prigovor ministra Szijjárta o navodno previsokoj cijeni naknade za transport nafte koju naplaćuje JANAF, posve neopravdan.

„Oni su se naprosto navikli da, kada je riječ o Hrvatskoj, sve dobivaju ispod cijene pa su očekivali da će tako biti i u slučaju JANAF-a“, objasnio je. No postoji, kaže Štern, još jedan moment o kojem se u našoj javnosti malo govori, a koji svakako treba uzeti u obzir kada se raspravlja o transportnim kapacitetima JANAF-ova naftovoda.

„Naftovod je građen 1973. godine i osobno sam sudjelovao u njegovoj izgradnji. Svaki materijal, čak i uz najbolje održavanje, ima svoj vijek trajanja. Njegove cijevi, koje su još uvijek u funkciji, stare su više od 50 godina i u tom periodu nikada nisu radile pod punim kapacitetom. Naftovod je projektiran za kapacitet transporta od 34 milijuna tona nafte godišnje, no njegov je instalirani kapacitet 24 milijuna tona godišnje.

Mađarska je sve dosad oštro odbacivala svaku mogućnost da se u značajnijoj mjeri okrene JANAF-ovu naftovodu i tako po tržišnim uvjetima osigura siguran i pouzdan alternativni pravac

U ovom trenutku naftovod ne transportira više od 10 do 15 milijuna tona nafte na godinu. Ako Uprava JANAF-a odluči povećati kapacitet naftovoda i u njega pustiti veće količine nafte – a povećanje kapaciteta može se ostvariti isključivo uz povećanje pritiska u samim cijevima – realno je postaviti pitanje do koje mjere naftovod može podnijeti takvo opterećenje“, upozorava Štern i dodaje da bi, ako Mađarska promijeni svoj stav prema JANAF-u i odluči zakupiti veći transportni kapacitet hrvatskog naftovoda, bilo mudro transportne količine zadržati u razumnim granicama, odnosno, ispod instaliranog kapaciteta.

Štern je u razgovoru upozorio na još jednu intrigantnu pojedinost koja opisuje kontroverznost rusko-ukrajinskih odnosa.

„Nitko ne postavlja pitanje kako to da Ukrajina za cijelo trajanje rata, odnosno, tijekom protekle tri i pol godine, mirno dopušta transport ruske nafte preko naftovoda koji prolazi ukrajinskim teritorijem, a u isto vrijeme napada naftovode na ruskom teritoriju. Čemu ti napadi ako taj isti naftovod prolazi teritorijem Ukrajine i njihova vlada neometano pušta da ruska nafta ide prema Europi.

Tu kontroverzu je vrlo teško objasniti, a ne vidim da se itko od europskih čelnika tom činjenicom pozabavio i da je pokušao istražiti njezine korijene. Jednako je tako neobjašnjivo zbog čega Orbán ima tako neprijateljski stav prema Ukrajini, ali uredno prihvaća rusku naftu koja mu neometano dolazi upravo preko ukrajinskog teritorija“, istaknuo je Štern.

Naftni stručnjak i bivši generalni direktor Ine Davor Štern kaže da su se Mađari navikli da kad je riječ o Hrvatskoj, sve dobivaju ispod cijene. Foto: Saša Zinaja/NFoto

Mađarski premijer Orbán i ministar Szijjártó u više su navrata potvrđivali da je uvoz ruske nafte od strateške važnosti za njihovu zemlju te su time jasno dali do znanja Europskoj uniji da od tog dobavnog pravca i od suradnje s Lukoilom i ostalim ruskim tvrtkama izvoznicama nafte, bez obzira na europske sankcije, ne misle odustati.

A budući da je jedina rafinerija u Slovačkoj, ona Slovnaftova u Bratislavi, također u vlasništvu mađarskog MOL-a, i Slovačka je ovisna o ruskoj nafti. Osim Mađarske i Slovačke, koje su nastavile s uvozom ruske nafte i nakon što je krajem 2023. istekao prijelazni period koji im je nakon uvođenja sankcija Rusiji odobrila Europska unija – a koji je u međuvremenu produljen – i Češka se također godinama oslanjala na uvoz ruske nafte istim smjerom, naftovodom Družba.

No ta je zemlja početkom ove godine, poučena višekratnim incidentima i prekidima isporuke zbog učestalih napada dronovima, eliminirala taj izvor.

Prema pisanju portala Upstreamonline.com, predstavnici češkog operatera naftovoda Mero početkom ožujka su objavili da su spremni zamijeniti rusku naftu alternativnim dobavnim pravcima nakon što je uvoz naftovodom Družba zaustavljen drugi put u samo tri mjeseca.

Češka je tako postala posve neovisna o uvozu ruske nafte. Hoće li razum prevladati i u mađarskim redovima i hoće li Budimpešta krenuti stopama službenog Praga i zaboraviti na optužbe o navodnoj nepouzdanosti JANAF-a? Odgovor na to pitanje mogli bismo saznati vrlo skoro, već krajem ove godine, nakon što istekne sadašnji MOL-ov ugovor o transportu nafte i kada predstavnici MOL-a i JANAF-a ponovno sjednu za stol kako bi dogovorili uvjete nastavka suradnje.