Inženjer brodogradnje Predrag Čudina više od četrdeset godina radi u brodogradnji i u tom svijetu je poznato i ugledno ime. Ima više od 35 godina iskustva u projektiranju brodova raznih namjena i veličina. Kada je otišao iz Brodosplita, u kojem je bio glavni projektant i voditelj projektnog odjela, ali jedno vrijeme i predsjednik Uprave nekad moćnog brodogradilišta, nastavio je raditi u vlastitoj tvrtki i projektirati putničke brodove za inozemne i hrvatske pomorske kompanije. Prije svih za riječku Jadroliniju i splitskog brodara Jadroplova. U ožujku ove godine predložio je ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću da u resornom ministarstvu održi prezentaciju o stanju i potrebi obnove stare i dotrajale Jadrolinijine flote. S posebnim naglaskom na analizu loše energetske učinkovitosti Jadrolinijinih brodova koju je Čudina izradio i prijedlog mjera za izgradnju novih brodova dvostruko bolje energetske učinkovitosti. Butković nije reagirao na taj prijedlog i Čudina je u svibnju ove godine pisao i premijeru Andreju Plenkoviću. „Da, čuo sam da ni Plenković ni Butković nisu odgovorili na njegov prijedlog. Nije to samo stvar nepristojnosti, već politički izraz potpune nezainteresiranosti za bilo kakve promjene u Jadroliniji“, kazao nam je istaknuti stručnjak za pomorstvo i brodarstvo, stalni Nacionalov suradnik. „Čudina je prvo ime u Hrvatskoj u području projektiranja putničkih i teretnih brodova. Koliko znam, najmanje 50 brodova koje je projektirao plove svjetskim morima. Prema njegovim projektima sagrađeni su tankeri, suezmax tankeri, bulk carrieri, teretni brodovi i brodovi hladnjače, a izradio je projekte običnih i električnih trajekata, hibridnih putnički brodova, trajekata s istovjetnom krmom i pramcem, luksuznih jahti i brodova na električni pogon. Ako bi ikoga na temu obnove stare i devastirane Jadrolinijine flote premijer i ministar u Hrvatskoj trebali pitati za mišljenje i poslušati, to je Čudina koji je i doktorirao na optimiranju projekta broda“, istakao je naš stalni konzultant. Stoga smo za razgovor i objašnjenje nastale situacije zamolili Čudinu.

NACIONAL: Zašto ste u ožujku 2025. napisali pismo ministru Butkoviću?

Pismo, odnosno e-mail, 24. ožujka 2025. napisao sam Butkoviću, resornom ministru i predsjedniku Skupštine Jadrolinije. Kvaliteta brodova Jadrolinije je upitna i svakim danom sve je lošija. Problem postaje još veći kad se usporednom analizom sagleda jako niska energetska učinkovitost i ogromna potrošnja goriva Jadrolinijinih brodova. A tako ne bi trebalo biti. Svjedoci smo da Jadrolinija godinama obnavlja flotu pretežno kupovinom polovnih brodova, najčešće dvojbene kvalitete. Rezultat takve politike je prosječna starost brodova više od 30 godina, s učestalim zastojima u redovnom održavanju pomorskog prometa i visokim troškovima održavanja brodova. Kada imate flotu s više od 60 brodova, u kojoj su gotovo svi brodovi problematični, bilo mi je logično da Butkoviću koji je predsjednik Skupštine društva u 100-postotnom državnom vlasništvu, koje 30 posto godišnjih prihoda podmiruje iz državnih subvencija, skrenem pozornost u kakvom su stanju i energetskoj učinkovitosti brodovi Jadrolinije. To je posljedica zastarjelosti brodovlja, a dijelom i posljedica niske kvalitete projekata prema kojima su brodovi izgrađeni. Opće stanje ministar sigurno zna, ali ga je trebalo upozoriti da ono postaje kritično i da se nešto treba učiniti.

‘Jadrolinijini brodovi imaju izrazito nisku energetsku učinkovitost, odnosno oni troše puno više goriva nego što je to potrebno’. FOTO: Zvonimir Barisin/PIXSELL

NACIONAL: Na što ste upozorili Butkovića i što ste mu predložili?

Više od 20 godina proveo sam projektirajući brodove u relativno malom brodogradilištu kao što je Brodosplit. Kao glavni projektant i voditelj projektnog odjela, morao sam pratiti što sve u projektiranju postiže puno snažnija konkurencija. Uz obvezu da smo morali biti bolji. Nakon odlaska iz Brodosplita osnovao sam tvrtku za projektiranje brodova i nastavio s projektiranjem pretežno putničkih brodova i trajekata, različitih pogonskog sustava, za potrebe više pomorskih kompanija. Među njima su i dvije hrvatske, Jadrolinija i splitska brodarska kompanija Jadroplov, u većinskom državnom vlasništvu. Tako sam za Jadroliniju izradio projekt trajekte za vanjske otoke, a za Jadroplov dva projekta, trajekt za lokalne linije i trajekt za prekojadranske linije, oba na električni pogon. Uspoređujući kvalitetu tih projekata s karakteristikama brodova iz flote Jadrolinije, došao sam do zaključka da Jadrolinijini brodovi imaju izrazito nisku energetsku učinkovitost, odnosno oni troše puno više goriva nego što je to potrebno. Upozorio sam Butkovića na tu činjenicu i iskazao spremnost da u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture održim prezentaciju analize flote Jadrolinije, upozorim na uzroke takvog stanja i ponudim konkretne prijedloge za unaprjeđenje flote. Unaprjeđenje energetske učinkovitosti se može postići ako se prekine s postojećom praksom kupovine polovnih brodova i izgradnjom novih brodova prema energetski optimiranim projektima. Time bi se omogućila kvalitetna zaposlenost dijela hrvatskih brodogradilišta na dulje razdoblje.

NACIONAL: Je li to moguće postići? Je li prekasno?

Ako postoji dobra volja i jasna strategija razvoja Jadrolinije, apsolutno je moguće. Cjelokupnu flotu deplasmanskih brodova u vlasništvu Jadrolinije – putničke brodove, trajekte lokalnih linija i trajekte međunarodne plovidbe – moguće je, u razumnom razdoblju, zamijeniti novim brodovima dvostruko bolje energetske učinkovitosti. Imajući u vidu da troškovi pogonskog goriva predstavljaju oko 20 posto rashoda u poslovanju Jadrolinije, može se procijeniti da se samo na ovoj stavci ukupni troškovi mogu smanjiti do 10 posto. Ako se tome pridoda znatna ušteda na troškovima održavanja i rezervnih dijelova, koji zajedno iznose oko 20 posto rashoda, lako je opravdati promjenu orijentacije obnove flote s kupnje starih i loših brodova, na izgradnju novih, energetski optimiranih brodova. Sve sam to napisao, a spreman sam i objasniti Butkoviću, pa sam predložio održavanje prezentacije. Ali ovaj put u njegovu prisustvu.

NACIONAL: Zašto ste naglasili da tražite prisustvo ministra?

Dosad sam u više navrata prezentirao svoje projekte u Ministarstvu mora i Ministarstvu gospodarstva, Upravi Jadrolinije i na javnim prezentacijama u organizaciji Brodarskog instituta i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. Rezultat je uvijek bio isti. Puno pohvala za prezentirane projekte i deklarativna podrška državnih tajnika, ravnatelja pojedinih uprava i stručnjaka, ali bez konkretnih aktivnosti i organizacije gradnje. I nikad na prezentacijama nije bio nazočan Butković. Stoga sam ovaj put inzistirao da prezentaciji prisustvuje ministar, odnosno osobe koje bi ovlastio predsjednik Vlade Plenkovića i koje mogu pokrenuti konkretne aktivnosti na izgradnji nove, energetski učinkovite flote. Zato sam Butkoviću predložio da prezentacija koju bih održao bude prvi korak u pokretanju konkretnih aktivnosti po pitanju obnove flote Jadrolinije i unaprjeđivanju značajnog dijela hrvatskog gospodarstva. No Butković nije reagirao. Naprosto, od njega nisam dobio nikakav odgovor.

NACIONAL: Jeste li se zato nakon obratili njegovu šefu, predsjedniku Vlade Plenkoviću?

Od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture nisam dobio nikakav odgovor, čak ni potvrdu prijema e-maila. Stoga sam 17. svibnja 2025. uputio e-mail na istu temu obnove i energetske učinkovitosti flote Jadrolinije, i s istim prijedlogom, predsjedniku Vlade Plenkoviću. Ni od njega nisam dobio odgovor. Predložio sam održavanje prezentacije, ovaj put uz njegovu pomoć i u prisustvu kompetentnih osoba s ovlastima za pokretanje organiziranih aktivnosti po pitanju obnove flote Jadrolinije i unaprjeđenja značajnog dijela hrvatskog gospodarstva. Nisam predložio da premijer bude prisutan, već kompetentne osobe s ovlastima. Međutim, predsjednik Vlade na moj poziv za obnovu i spas Jadrolinijine flote još nije reagirao.

‘Imajući u vidu da troškovi pogonskog goriva predstavljaju oko 20 posto rashoda u poslovanju Jadrolinije, može se procijeniti da se samo na ovoj stavci ukupni troškovi mogu smanjiti do 10 posto’, tvrdi inženjer Predrag Čudina. FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Na temelju čega tvrdite da je flota Jadrolinije niske energetske učinkovitosti?

Flota Jadrolinije nije niske, već izuzetno niske energetske učinkovitosti. Ova konstatacija je utemeljena na analizi svih putničkih brodova i trajekata Jadrolinije. Katamarane nisam analizirao jer su oni specifično tržište i imaju relativno mali utjecaj na ukupni promet Jadrolinije. Analizirao sam trajekte na prekojadranskim linijama i usporedio trajekte za prekojadransku službu „Marka Pola“ i „Dalmaciju“ s energetski optimiranim projektom P-120 izrađenim za Jadroplov.

NACIONAL: Što je pokazala ta usporedba? Što se dobili usporednom analizom trajekata na lokalnim linijama, trajekata na linijama za vanjske otoke i putničkih brodova?

Usporedba „Marka Pola“, „Dalmacije“ i P-120, prekojadranskog noćnog trajekta za 970 putnika i 198 automobila koji sam projektirao za Jadroplov, pokazala je da „Marko Polo“ i „Dalmacija“ imaju tri puta lošiju energetsku učinkovitost, odnosno da troše tri puta više goriva. Sličnih su dimenzija, ali „Marko Polo“ ima snagu porivnih strojeva od 15.000 kW, „Dalmacija“ 11.520 kW, dok P-120 ima samo 3200 kW. Dakle, troši znatno manje. „Marko Polo“ i „Dalmacija“ imaju istu maksimalnu brzinu od 20 čvorova koja se u plovidbi preko Jadrana nikada ne koristi, jer se pri takvoj brzini potroši previše goriva i dugo čeka ispred luke dolaska na privez. Da se snage ne bi uspoređivale s najvećom, sve sam sveo na istu brzinu i pokazao koliko snage treba pri istoj brzini. Pri brzini od 16 čvorova „Marko Polo“ treba snagu od oko 8300 kW, „Dalmacija“ 8100 kW, dok P-120 treba snagu od samo 2600 kW.

Usporedio sam double-ended trajekte, odnosno Jadrolinijine „otvorene“ trajekte s identičnim pramcem i krmom s projektom P-119, trajektom za lokalne linije za 1000 putnika i 156 automobila koji sam projektirao za Jadroplov. Jadrolinijini trajekti s identičnim pramcem i krmom, „Marjan“, „Hrvat“, „Juraj Dalmatinac“, „Jadran“, „Supetar“, „Sv. Krševan“, „Cres“, „Kornati“, „Brač“, „Krk“, „Mljet“ i njih još sedam, sve do javnosti poznatog „Sv. Duje“, kupljenog u Grčkoj, imaju od dva do tri puta lošiju energetsku učinkovitost i troše do tri puta više goriva od P-119. Snaga „Tina Ujevića“ je 3800 kW, „Farosa“ 2650 kW, „Lošinja“ 2536 kW, „Sv. Duje“ 2400 kW, dok je snaga P-119 1900 kW. Snaga pri prosječnoj brzini od 13 čvorova je kod „Ilovika“ do 2700 kW, kod „Tina Ujevića“ do 3000 kW, kod „Ugljana“ do 2400 kW, dok je kod P-119 – 1100 kW.

NACIONAL: Što je pokazala usporedba trajekata za vanjske otoke s projektom P-119?

Trajekti za vanjske otoke – „Korčula“, „Petar Hektorović“, po nesretnom slučaju i poginulim pomoraca svima poznato „Lastovo“, brod koji se najčešće kvari „Oliver“ „Bartol Kašić“ i „Zadar“ – svi oni imaju od dva do tri puta lošiju energetsku učinkovitost od P-119. Dakle, i oni troše od dva do tri puta više goriva. „Korčula“ ima snagu od 5400 kW, „Oliver“ čak 7944 kW, a „Zadar“ 7000 kW, što je potpuno nepotrebno. P-119 ima snagu od 1900 kW. Ove snage imaju trajekti pri brzini od 15,6 čvorova: „Korčula“ 5000 kW, „Oliver“ 4900 kW, „Bartol Kašić“ 4200 kW, „Zadar“ 5000 kW, a P-119 ima snagu 1900 kW.

Jadrolinijini ‘otvoreni’ trajekti imaju od dva do tri puta lošiju energetsku učinkovitost i troše do tri puta više od trajekta P-119 (na fotografiji) koji je Čudina projektirao za Jadroplov. FOTO: Privatna arhiva

NACIONAL: Na koncu, što je pokazala usporedba Jadrolinijinih putničkih brodova i vašeg projekta P-121?

Putnički brodovi na lokalnim linijama poput „Lare“, „Postira“, „Premude“ i Unija“ u usporedbi s P-121, putničko-teretnim brodom za 390 putnika, imaju od 1,5 do 2,5 puta lošiju energetsku učinkovitost. Dakle, oni troše do 2,5 puta više goriva. Nedavno nabavljen, stari brod „Unije“, ima snagu od 1268 kW, a za postizanje brzine od 14 čvorova potrebno mu je čak 1600 kW. „Postira“ pri istoj brzini ima snagu od 1400 kW, dok P-121 ima snagu 700 kW.

NACIONAL: Koliko bi vaši prijedlozi o unaprjeđenju energetske učinkovitosti i obnovi Jadrolinijine flote utjecali na rezultate poslovanja?

Pitate me o mogućim uštedama. Prema dostupnim podacima, oko 20 posto godišnjih rashoda Jadrolinije odnosi se na troškove goriva. Još oko 20 posto odnosi se na troškove rezervnih dijelova i održavanja. Ukupno te dvije stavke iznose 80 milijuna eura. Kada bi se pristupilo obnovi flote i promjenama koje bi vodile većoj energetskoj učinkovitosti, uštede na godišnjoj razini mogle bi doseći najmanje 30-ak milijuna eura. To je konzervativna procjena, odnosno uštede bi mogle biti i veće.