Nacionalu je nekoliko visokih izvora potvrdilo da Agencija za ugljikovodike i Janaf s predstavnicima kazahstanske državne naftne kompanije KazMunayGas, koja je nedavno isporučila prvi tanker nafte Hrvatskoj, pregovaraju o kupnji naftnog polja

Agencija za ugljikovodike (AZU) i operator hrvatskog naftnog transportnog sustava Janaf pregovaraju o kupovini naftnog polja u Kazahstanu. Ta je informacija Nacionalu potvrđena iz nekoliko neslužbenih, ali dobro upućenih izvora, od kojih su neki bili direktno uključeni u sastanke hrvatske i kazahstanske strane na ovu temu. S druge strane pregovaračkog stola su, kako nam je potvrđeno, predstavnici kazahstanske državne naftne kompanije KazMunayGas (KMG).

Vijest o mogućem investiranju hrvatskih tvrtki u naftno polje u Kazahstanu, s kojim Hrvatska posljednjih godinu i pol intenzivira gospodarske odnose, ima još jednu dodatnu, iznimno važnu dimenziju. Ona, naime, dobrim dijelom potvrđuje da je Vlada, unatoč obećanjima premijera Andreja Plenkovića iz 2016., u potpunosti odustala od otkupa MOL-ova suvlasničkog dijela Ine te se okreće osnivanju nove – ili preciznije reorganizaciji postojeće – državne agencije koja će na sebe preuzeti naftni sektor i tako osigurati Hrvatskoj nove izvore nafte.

Moguće je to tako jer je MOL preuzeo punu upravljačku kontrolu nad Inom, a hrvatska vlada kao suvlasnik pokazuje se potpuno nemoćnom i nesposobnom povratiti pravo odlučivanja o poslovnim procesima u toj kompaniji. Ulogu nove energetske agencije kao temelja energetskog sustava Hrvatske, realizira li se posao u Kazahstanu, tako bi preuzeo AZU.

Ideja, a onda i ozbiljniji razgovori o mogućoj kupovini kazahstanskog naftnog polja, potvrđeno nam je, krenuli su od susreta hrvatske i kazahstanske delegacije na Hrvatsko-kazahstanskom gospodarskom forumu koji je u travnju prošle godine održan u Zagrebu, a posebno su intenzivirani početkom kolovoza ove godine kada je na Janafov naftni terminal u Omišlju stigla prva pošiljka sirove nafte iz Kazahstana namijenjena MOL-ovim rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj.

Paralelno s dolaskom tankera koji je 4. kolovoza dovezao prvi teret od oko 85.000 tona nafte za mađarskog kupca, u Omišlju je održan sastanak predstavnika KazMunayGasa, MOL Grupe i Janafa, na kojem je potpisan okvirni sporazum o budućim isporukama. Na sastanku su, uz predsjednika upravnog odbora KazMunayGasa Askhata Khassenova i predsjednika Uprave Janafa Stjepana Adanića, bili i veleposlanik Kazahstana u Hrvatskoj Daulet Batrashev i glavni savjetnik kazahstanskog veleposlanika za gospodarstvo i sport Ivica Pirić, inače spretan lobist izuzetno blizak hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću zbog svojih ranijih višestrukih veza s Ukrajinom.

Zamjenik predsjednika KazMunayGasa Bulat Zakirov, predsjednik uprave Janafa Stjepan Adanić, predsjednik KazMunayGasa Askhat Khassenov i savjetnik kazahstanskog veleposlanika Ivica Pirić. Foto: KazMunayGas

Prema Nacionalovu neslužbenom izvoru, upravo su ti pregovori dali jasnije i konkretnije konture ideji o hrvatskoj kupovini naftnog polja u Kazahstanu.„Posao je još daleko od dovršenog, pregovori su u tijeku i još je rano govoriti o rezultatima, no iskreno se nadam da će rezultat biti pozitivan za Hrvatsku. O kupovini naftnog polja dvije su delegacije, hrvatska i kazahstanska, razgovarale i u Astani i u Zagrebu, u njih je aktivno bio uključen i predsjednik uprave KMG-a Askhat Khassenov, a o tome se razgovaralo i prilikom njegova nedavnog posjeta Zagrebu i Omišlju početkom kolovoza“, ispričao nam je neslužbeni izvor koji je potvrdio da pregovore s hrvatske strane vode predstavnici Agencije za ugljikovodike i Janafa.

Nacional je još u srpnju ove godine iscrpno izvijestio o intenziviranju hrvatsko-kazahstanske suradnje koja je započela još u siječnju 2024., kada je u Zagrebu održana prva sjednica Zajedničke komisije za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Kazahstana. Potom je u travnju prošle godine osnovano Hrvatsko-kazahstansko poslovno vijeće te je paralelno organiziran i Hrvatsko-kazahstanski gospodarski forum u Zagrebu koji je okupio više od 50 hrvatskih i kazahstanskih tvrtki iz sektora energetike, farmaceutske industrije, transporta i turizma, građevinarstva, IT industrije, elektronike, energetike i poljoprivrede.

U travnju ove godine Kazahstan je posjetio ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i tom prilikom u glavnom gradu Astani održan je i Gospodarski forum Hrvatska – Kazahstan, na kojem su sudjelovali predstavnici oko 70 tvrtki iz obiju zemalja, a u svibnju je u Astanu otputovao i ministar gospodarstva Ante Šušnjar koji je sudjelovao na Astana International Forumu. Prema Nacionalovim saznanjima upravo se na tim susretima, među ostalim, razgovaralo i o mogućnosti da AZU i Janaf uđu u suvlasništvo nad jednim od naftnih polja u Kazahstanu koje je u vlasništvu KazMunayGasa, a razgovori su poslije intenzivirani u Zagrebu i Omišlju.

Drugi izvor blizak Vladi izjavio je za Nacional kako postoje i dvojbe povezane sa spomenutom investicijom. O tomu je izjavio sljedeće: ”Nije poznato o kakvom se i koliko točno bogatom nalazištu nafte radi. Dvojbena je i raspodjela rizika. Po jednom prijedlogu buduće suradnje, financijski bi rizik istraživanja preuzela hrvatska strana, dok bi u slučaju pozitivnih rezultata obje strane po pola dijelile sve što se na tom polju pronađe. Međutim, ne pokaže li se projekt isplativim, hrvatska strana snosi kompletan financijski rizik.”

Naftna kompanija KazMunayGas (KMG) u većinskom je vlasništvu države – investicijski holding Samruk-Kazyna, čiji je osnivač država, u posjedu je 67,42 posto dionica KMG-a, paket od 20 posto dionica u vlasništvu je Ministarstva financija Kazahstana, još 9,58 posto drži Nacionalna banka Republike Kazahstan, a preostalih tri posto dionica u vlasništvu je malih dioničara – pa je osnaživanje političke i gospodarske suradnje između dviju zemalja prirodno pretočeno i u energetski sektor.

Nacional je prije nekoliko mjeseci, među ostalim pitanjima, veleposlanika Kazahstana u Zagrebu Dauleta Batrasheva upitao i kakve su konkretne mogućnosti suradnje Hrvatske i Kazahstana u energetskom sektoru i jesu li predstavnici hrvatskog i kazahstanskog izaslanstva na Astana International Forumu održanom u travnju u Kazahstanu posebno razgovarali o toj temi. Odgovor veleposlanika Batrasheva bio je vrlo jasan: suradnja u području energetike bila je među ključnim temama razgovora.

Predsjednik Uprave JANAF-a Stjepan Adanić održao je u Omišlju sastanak s predstavnicima naftne kompanije iz Kazahstana, a s njima je bio i lobist Ivica Pirić, blizak premijeru Plenkoviću

„Obje strane izrazile su interes za jačanje suradnje u ovom sektoru, s posebnom pažnjom posvećenom hrvatskom naftovodu, koji trenutno služi kao jedna od važnih tranzitnih ruta za kazahstansku sirovu naftu do potrošača u regiji. Strane su priznale stratešku važnost ove infrastrukture i potvrdile svoju namjeru da istraže mogućnosti proširenja suradnje u područjima kao što su tranzit, logistika i energetska ulaganja“, stajalo je tada u odgovoru kazahstanskog veleposlanika. Iza te formulacije stajali su i pregovori o mogućnosti kupnje naftnog polja u Kazahstanu, potvrđeno nam je iz neslužbenog izvora.

Davor Štern, naftni konzultant i bivši generalni direktor, a potom i predsjednik Nadzornog odbora Ine, Nacionalu je potvrdio da je prilikom nedavnog puta hrvatske delegacije u Kazahstan bilo riječi o namjeri kupovine naftnog polja. On naglašava da je upravo AZU, s obzirom na iskustvo i ekipiranost, najpogodniji da odradi taj posao.

„No kupovina jednog naftnog polja vrlo je složen proces koji zahtijeva temeljitu pripremu, provođenje ekspertize, provjeru kvalitete polja i brojne faktore koje treba uzeti u obzir kod donošenja konačne odluke o kupovini. Nisam siguran da AZU ima dovoljno stručnjaka za takvu ekspertizu, a znam sigurno da ih Janaf nema jer oni nisu specijalizirani za ‘upstream’. Osim ako za taj posao nisu angažirali nekoga od iskusnih vanjskih suradnika koji će pregledati polje, što je također moguće.

Iskreno se nadam da su upravo to učinili jer kupac mora biti jako dobro pripremljen za takvu vrstu kupovine, a provjera polja zahtijeva multidisciplinarni pristup. Kada je Ina još u mojem mandatu generalnog direktora kupovala rusko naftno polje Bijele noći, a onda i kad smo kupovali naftna polja u Siriji, naši najbolji naftaši, bušači inženjeri, geolozi i brojni drugi stručnjaci dugo su ispitivali polja, istraživali, izračunavali sve parametre i tek nakon toga smo donijeli odluku o kupovini“, ispričao nam je Štern i dodao da se, po njegovu mišljenju, Janaf ne uklapa u tu priču jer po važećim europskim zakonima transportni sustavi ne smiju biti dijelom energetskih, odnosno naftnih kompanija. To je i bio razlog zbog kojega je Ina 2002. morala prodati svojih 21,37 posto udjela u Janafu hrvatskoj vladi.

Predsjednik KazMunay- Gasa Askhat Khassenov i veleposlanik Kazahstana u Hrvatskoj Daulet Batrashev 4. kolovoza ispred tankera Alatau s prvom pošiljkom kazahstanske nafte u RH. Foto: KazMunayGas

Štern je još u siječnju 2021. u Nacionalovu prilogu Megawatt iznio ideju o osnivanju državne energetske agencije koja bi pod jednim krovom objedinila planiranje svih energetskih projekata u Hrvatskoj, vodila računa o zakonskoj regulativi koja uređuje poslovanje unutar energetskog sektora te pratila razvoj tehnologije u području energetike. On je tada zaključio kako je jasno da Ina nikada neće biti vraćena u hrvatske ruke pa je potrebno osnovati agenciju koja će, kako je rekao, „preuzeti odgovornost za energetski sektor i njegovu budućnost“.

S njegovim su se prijedlogom složili i brojni energetski stručnjaci s kojima je Nacional tada, a i kasnije, razgovarao na ovu temu. Štern je tada kazao da bi nova agencija mogla biti i svojevrsna pravna sljednica postojeće Agencije za ugljikovodike koja već sada prati razvoj i implementaciju projekata istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda. Dodatnim bi ovlastima nadzora i praćenja razvoja ostalih oblika energije, prije svega obnovljivih izvora i nuklearne energije te implementacije novih tehnologija, nova agencija kontrolirala i usmjeravala razvoj energetskog sektora kao strateškog sektora svake države o kojem ovise i gospodarstvo i društvo u cjelini, objasnio je tada Štern.

Ako je informacija o interesu za kupovinu kazahstanskog naftnog polja doista točna – a s obzirom na izvore iz kojih je došla nema razloga sumnjati u njezinu vjerodostojnost – onda je Agencija za ugljikovodike doista na dobrom putu da preuzme odgovornost za budućnost energetskog sektora u Hrvatskoj. Zamolili smo stoga predsjednika Uprave Agencije za ugljikovodike Marijana Krpana da nam pobliže objasni o kakvom je projektu riječ, kakvo je naftno polje u žiži interesa AZU-a, u kojoj su fazi pregovori o kupovini, a posebno nas je zanimalo može li se ulazak AZU-a u ”upstream”, sektor proizvodnje nafte i plina, protumačiti kao začetak nove državne energetske agencije.

‘Posao je još daleko od dovršenog, pregovori su u tijeku i još je rano govoriti o rezultatima, no iskreno se nadam da će rezultat biti pozitivan za Hrvatsku. Delegacije su razgovarale i u Astani i u Zagrebu’

Međutim, on je odlučio ostati nedostupan za odgovore na postavljena pitanja. Ništa više informacija nije pristiglo ni iz Janafa. Na niz Nacionalovih pitanja stigao je tek kratki, uobičajeni odgovoru u kojem se kaže da je „Janaf listana kompanija na Zagrebačkoj burzi te sukladno tome sve potencijalno cjenovno osjetljive informacije i druge relevantne informacije vezane uz poslovanje objavljuje isključivo temeljem odredbi Zakona o tržištu kapitala i regulatora tržišta kapitala“.

Kazahstan je jedan od 10 najvećih proizvođača nafte u svijetu, čija proizvodnja posljednjih godina kontinuirano raste i prema procjenama nezavisnih svjetskih stručnjaka već bi iduće godine mogla premašiti 100 milijuna tona na godinu. KazMunayGas ima namjeru postati utjecajni igrač na svjetskom tržištu nafte i posljednjih mjeseci nastavlja sklapati strateška partnerstva s brojnim svjetskim naftnim kompanijama u nastojanju da proširi svoj globalni utjecaj i operativne mogućnosti.

Kazahstan tako postaje globalni energetski lider i sve se čvršće etablira na svjetskoj energetskoj sceni, posebno kada je riječ o nafti i plinu, a do sada sklopljena strateška partnerstva s brojnim svjetskim naftnim i plinskim kompanijama samo potvrđuju tu ambiciju. Nacionalov izvor očekuje da će se i hrvatske energetske tvrtke, a posebno AZU i Janaf, vrlo skoro pridružiti tim partnerstvima.