Izvori bliski vrhu HDZ-a, ali i oni bliski Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa smatraju da je to tijelo, koje se nalazi u rasulu od ostavke bivše predsjednice, počelo zauzimati stav ‘ovisno o tome tko ima kakvu političku snagu’ te sumnjaju da se Milića štitilo.

“Smiješno je da je Oleg Butković dobio kaznu od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, a Marko Milić nije. Kako je moguće da Oleg Butković ima utjecaja na jednu privatnu tvrtku, jer IGH jest privatna tvrtka, a Marko Milić nema na državnu? Činjenica je da Vlada bira Upravu Hrvatskih šuma, a ni Vlada, ni Ministarstvo prometa, ni Butković ne biraju nikoga u IGH. Mislim da Butković čak ni ne zna vlasnika te tvrtke”, tim je riječima visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a i Vlade komentirao prošlotjednu odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kojom je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kažnjen s 3000 eura zbog zapošljavanja mladog inženjera Ante Grgurića u Institutu IGH, i to na traženje bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave Josipe Rimac (danas Pleslić). Cijeli slučaj temelji se na Viber porukama između Butkovića i Josipe Rimac iz afere Vjetroelektrane, koje je objavio portal Faktograf, slično kao u slučaju Marka Milića čije je poruke s bivšim predsjednikom Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem, o zapošljavanju njegova prijatelja Nike Dujmovića, objavio Nacional.

Milić je Jakupčiću u poruci samo naveo ime „Niko Dujmović“, a ovaj mu je odmah sljedećeg dana napisao: „Radit će, do godinu dana na određeno – takva je praksa u HŠ-u, a onda ćemo ga primiti na neodređeno. Čuo sam da je dobar LP.“ Milić mu je zahvalio riječima „Hvala ti Kruno puno“, koje su postale simbolika za političke usluge i protuusluge, a Jakupčić mu je na to odgovorio: „Nema na čemu.“

No, Milić nije kažnjen. Zato je GONG prošlog tjedna na Facebooku objavio komentar: „Milić nije u sukobu interesa, Butković je u sukobu interesa. A obojica radila istu stvar.“

‘Kako je moguće da Oleg Butković ima utjecaja na privatnu tvrtku, jer IGH jest privatna tvrtka, a Marko Milić nema na državnu? Činjenica je da Vlada bira Upravu Hrvatskih šuma, a ni Vlada, ni Ministarstvo, ni Butković ne biraju nikoga u IGH’, kaže izvor iz HDZ-a Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Izvor blizak Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa iznio je za Nacional vrlo tešku ocjenu kako je to tijelo potpuno palo pod utjecaj vrha HDZ-a te da slučaj Olega Butkovića to i dokazuje. Taj izvor zaključuje da Milić, za razliku od Butkovića, nije kažnjen samo zato što je puno bliskiji premijeru i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću. Prema tvrdnjama tog izvora, nije bilo stvarnih razloga da se u ta dva slučaja različito odluči.

Nacionalov izvor dubinski je upoznat s funkcioniranjem Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, do te mjere da mu je poznato o čemu se na pojedinim njihovim radnim sastancima raspravljalo i kakve su stavove i argumente iznosili. A taj izvor tvrdi:

„Znajući kakvi su se sve argumenti u ranijim raspravama na radnim sastancima Povjerenstva stavljali na stol, to upućuje na zaključak da su se i slučaj Milić i slučaj Butković mogli drugačije posložiti. Ispada da se zauzima stav ovisno o tome tko ima kakvu političku snagu.“

Photo: Screenshot Facebook Gong

Taj izvor naveo je nekoliko formalno-pravnih razloga zašto je, zapravo, bilo više argumenata u korist toga da se kazni Milić, a ne Butković, odnosno, u najmanju ruku, da se kazne obojica.

„U slučaju Marka Milića imali ste priznanje da je slao navedene poruke. On je tumačio da se samo informirao, ali činjenica jest da je potvrdio autentičnost poruka. Kod Butkovića nema priznanja, on se branio da se ne sjeća jer je to bilo prije šest godina, a on je u međuvremenu promijenio dva mobitela. A budući da ni u slučaju Milić, a očito ni u slučaju Butković Povjerenstvo nije dobilo od USKOK-a ni od suda originalne transkripte navedenih razgovora, to bi značilo da je povreda utvrđena isključivo na temelju novinskih članaka, odnosno na temelju onoga što novine tvrde da piše u transkriptima. To je dosta selektivna praksa“, upozorava Nacionalov izvor koji ne smatra da Butković nije trebao biti kažnjen, već da je jednako tako trebao biti kažnjen i Milić.

Za nasljednicu Aleksandre Jozić-Ilekovića, bivše predsjednice Povjerenstva koja je u travnju dala ostavku, kandidirala se i Ines Pavlačić, njezina dosadašnja zamjenica i sadašnja v.d.predsjednica Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

Naime, čitajući Odluku kojom je Povjerenstvo oslobodilo Milića, može se propitati jesu li oni logiku te odluke poslagivali tako da ide njemu na ruku. Isticali su detalje o tome kako je Niko Dujmović, koji je inače sam priznao da je dobar prijatelj s Milićem, zaposlen na određeno vrijeme godinu dana prije no što je Milić za njega poslao poruku Jakupčiću te da mu je potom ugovor produžen na još godinu dana nekoliko dana prije tog 30. rujna 2019. kad je Milić poslao njegovo ime Jakupčiću u poruci. Isticali su i da je Dujmović bio jedini kandidat za posao za koji se prijavio. Međutim, propustili su navesti poantu, a to je da je Dujmović možda bio jedini kandidat za posao za koji se prijavio, ali da je taj posao bio u Buzetu, a da je on potom automatizmom premješten u Zagreb bez da se morao javljati na drugi natječaj iako je za posao u Zagrebu bilo puno više kandidata. Te da je na kraju, baš onako kako je u svojoj poruci i obećao servilni Jakupčić, taj Milićev prijatelj dobio posao na neodređeno. Isto tako, zaboravili su spomenuti kako Jakupčić u jednoj od poruka, 5. rujna 2018., pita Milića sljedeće:

“Marko, molba. Molim Te, pitaj Šefa, za zapošljavanje u H. šumama – Branka Filipetija (pripravnik lovstva). On zna o kome je riječ. Hvala i pozdrav.”

Ta poruka najbolje oslikava kako se kadroviralo u Hrvatskim šumama te sugerira da se o svemu pitalo ne samo Marka Milića, već i premijera Andreja Plenkovića. Članovi Povjerenstva koji su glasali protiv kažnjavanja Marka Milića, nisu se potrudili tu poruku izvući i staviti je u kontekst ostalih poruka. Zato je više Nacionalovih sugovornika izrazilo uvjerenje da je Povjerenstvo trebalo kazniti i Milića, a ne samo Butkovića.

Tako je razmišljala i bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Aleksandra Jozić-Ileković, koja je u travnju ove godine dala neopozivu ostavku.

„Bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Aleksandra Jozić-Ileković htjela je glasnogovornika Vlade Marka Milića kazniti s 2500 eura kazne zbog poruka koje su pokazivale da je posredovao u zapošljavanju svog prijatelja u Hrvatskim šumama, ali je na kraju ostala u manjini te je preglasana. A izvjestitelj u tom predmetu bio je Igor Lukač, član Povjerenstva protiv kojeg isto to Povjerenstvo sada vodi postupak zbog toga što je HDZ-ovoj državnoj tajnici u Ministarstvu pravosuđa Vedrani Šimundža Nikolić htio pomoći tako da se uključi kao svjedok u sudskom postupku koji je ona pokrenula protiv Povjerenstva jer su je odlučili kazniti zbog korištenja prevelikog državnog stana. Isti taj Igor Lukač bio je jedan od glavnih razloga što je Aleksandri Jozić-Ileković prekipjelo i što je u travnju dala ostavku, nakon što je u pismu Saboru upozorila na ogromne probleme u funkcioniranju Povjerenstva. Ona je to napravila da spasi svoj obraz“, tim je riječima izvor blizak Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa komentirao najnovija događanja u tom ključnom tijelu za borbu protiv političke korupcije, koje je danas iznutra duboko razlomljeno.

Iako je nakon ostavke Aleksandre Jozić-Ileković raspisan natječaj za novu predsjednicu odnosno predsjednika Povjerenstva, a saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, na čelu s HDZ-ovim Perom Ćosićem, još u lipnju utvrdio listu petero kandidata za njezina nasljednika koji su bili saslušani, odluka još uvijek nije donesena.

‘Ako povjerenstvo utvrdi da je u slučaju člana Igora Lukača bilo povrede, onda mu mora prestati mandat – po sili zakona. On će se vjerojatno žaliti Visokom upravnom sudu, a ako oni potvrde odluku, mora ići’

Zato se, smatra Nacionalov izvor, borba protiv korupcije pretvorila u borbu za preživljavanje i očuvanje pozicija:

„Kao jedna od kandidatkinja za novu predsjednicu Povjerenstva javila se i Ines Pavlačić, donedavna zamjenica bivše predsjednice Aleksandre Jozić-Ileković, što je bilo vrlo očekivano. Međutim, ta zamjenica i još jedna članica, koje su ranije u većini predmeta činile većinu s bivšom predsjednicom, sada su se, po svemu sudeći, priklonile Igoru Lukaču i Nike Nodilo Lakoš, koji su najčešće imali drugačije stavove. Uvjeren sam da su to učinile u strahu da ne ostanu bez svojih stolica, jer je u jednom trenutku bilo rečeno kako je jedino pravedno što se može učiniti da se svi članovi Povjerenstva razriješe i da se ide opet u javni poziv. Međutim, očito su se oni izborili za sebe, a time su morali kohabitirati sa svojim donedavnim neistomišljenicima. Ali s obzirom na korist koju dijele, odlučili su da im je to pobjednička opcija.“

Protiv člana Povjerenstva Igora Lukača vodi se postupak jer se nudio za svjedoka državnoj tajnici Vedrani Šimundža Nikolić protiv njih Photo: Neva Žganec/PIXSELL

Međutim, Povjerenstvo je sada pred velikim problemom, ne samo zbog izbora novog šefa ili šefice već i zbog slučaja Igora Lukača, kojem prijeti moguće izbacivanje iz Povjerenstva.

„U odnosu na Igora Lukača, koji se htio uključiti kao svjedok na suđenju HDZ-ove državne tajnice, stigle su dvije neanonimne prijave i Povjerenstvo je otvorilo postupak. Trenutačno taj postupak, iz kojeg je on izuzet, stoji, a što će s time biti, nitko ne zna. Ako Povjerenstvo utvrdi da on nije povrijedio Zakon, čovjek ostaje raditi. Međutim, ako se utvrdi da je bilo povrede, onda mu mora prestati mandat – po sili zakona. Zapravo, on će vjerojatno uložiti pravni lijek to jest podnijeti tužbu, a o svemu će onda odlučivati Visoki upravni sud. Ako sud utvrdi da je povrijedio Zakon o sprečavanju sukoba interesa (ZSSI), prestaje mu mandat. Sam ministar pravosuđa je rekao da je nedopustivo to što je Igor Lukač napravio, ali za sada cijeli taj postupak protiv njega stoji i pitanje je hoće li na kraju završiti u njegovu korist.“

‘Nas su na Pravu učili da nagodbe imaju smisla kad vi u nagodbi izvučete od pokajnika neko priznanje, kad on utopi puno veću ribu pa postoji opravdani razlog da mu se smanji kazna’, kaže Dalija Orešković

Nacional je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa dostavio upit u kojoj je fazi postupak protiv Lukača, a oni tvrde da će odluka u ovom predmetu biti donesena „u narednom razdoblju, najizglednije u listopadu“.

Bivša predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković, sada saborska zastupnica, ističe da je Povjerenstvo potpuno degradirana institucija.

„To je povjerenstvo postalo ‘obezglavljeno tijelo’ nakon što je bivša predsjednica upozorila da preostali članovi zapravo poništavaju obvezujuću sudsku praksu i uvode neetične standarde u djelovanju. A pored ovih odluka visokopozicioniranih dužnosnika koji privlače pažnju šire javnosti, već dulje uočavam brojne kontroverzne i duboko promašene odluke. Zapravo je Povjerenstvo postalo jedna potpuno degradirana institucija, prije svega promjenom prvotnog zakonodavnog okvira koji je HDZ napravio u mandatu bivše predsjednice Jadranke Kosor, a zatim kadrovskom destrukcijom, zbog čega je to tijelo pretvoreno zapravo u ruglo.“

Saborska zastupnica Dalija Orešković, bivša šefica Povjerenstva, kaže da HDZ ne želi da se politiku i političare kontrolira Photo: Saša Zinaja/NFoto

Na pitanje smatra li da su se preostali članovi Povjerenstva politički „prodali“, ona kaže:

„Nisu se oni trebali ‘prodati’, jer sjećam se današnjih članova Povjerenstva dok su još bili kandidati. Sjećam se njihovih, po meni, skandaloznih izjava pred Odborom za izbor, imenovanja i upravne poslove, gdje su svi redom potvrdili da nemaju nikakva saznanja o dotadašnjoj praksi u radu tog tijela, nisu se mogli sjetiti niti su znali i za jednu odluku tog tijela koju su, recimo, primijetili u javnosti, što znači da nisu nikada čuli ni za odluku u predmetu Tomislava Karamarka. Dakle, osim što su pokazali nepripremljenost i nestručnost za funkciju koja bi trebala nadzirati najmoćnije političare u državi, pokazali su i servilnost prema onima koji provode selekcijski postupak jer su mahom govorili da iako ne poznaju praksu rada tog tijela, misle da je ta institucija na lošem glasu i ima loš ugled u javnosti. Doslovno su takve nebuloze govorili, a da će oni više energije i pažnje posvetiti edukaciji. Dakle, to su u startu bili ljudi kakve upravo ovakav koruptivni HDZ može samo poželjeti.“

Pored kontroverznih odluka i Daliji Orešković sporna je činjenica da je jedan od članova Povjerenstva, Igor Lukač, sam sebe predložio za svjedoka, odnosno za umješača u sporu koji je HDZ-ova državna tajnica pokrenula protiv Povjerenstva, što je po njoj „s one strane pravnog znanja i razuma“.

Međutim, ističe:

„Ali sve su to stvari koje HDZ-u itekako idu na mlin, ali i svima koji ne žele da se politiku i političare kontrolira. Sjetimo se kako je prošao zastupnik Tomislav Mažar u vezi slučaja korištenja državne imovine i kakve sankcije drugi dužnosnici dobivaju. Imamo potpuni nerazmjer i nelogičnost u kažnjavanju i sankcioniranju, čak i u ono malo predmeta u kojima rade u okvirima zakona.“

‘Provjera imovinskih kartica danas je miljama daleko od vizije iz vremena premijerke Jadranke Kosor jer je taj prvi zakon omogućavao i ulazak u bankovne račune dužnosnika’

Dalija Orešković smatra da kad se pogleda sveukupni učinak rada USKOK-a, DORH-a i Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u mandatu Andreja Plenkovića i njegova HDZ-a, stoji sljedeći zaključak:

„U ovoj državi najviše se isplati biti politički kriminalac. To je najisplativija profesija, a pod time mislim na benigne nagodbe Gabrijele Žalac, primjerice, na minorno i mizerno kažnjavanje dokazanih slučajeva korupcije, a činjenica je da se rijetko koji slučaj uopće i uspije dokazati na vrijeme. Kad smo kod nagodbi, nas su na Pravu još davnih dana učili da nagodbe imaju smisla kad vi u toj nagodbi izvučete od pokajnika neko priznanje, odnosno, kad on utopi puno veću ribu pa onda postoji neki opravdani razlog da mu se smanji kazna. To je američka pravna doktrina. Gabrijela Žalac i ostali dobili su sitne kazne, a zauzvrat mi nismo čuli da su svojim svjedočenjem ‘uvalili’ nekog iznad, primjerice, premijera.“

Apsurdno je da se u takvoj situaciji Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa bavi Dalijom Orešković, koja je krivo u imovinsku karticu upisala neoporezivi paušal na zastupničku plaću koji iznosi 199 eura mjesečno.

„U jednoj od imovinskih kartica napravila sam tehničku grešku, nenamjernu. Pokušala sam objasniti da je riječ o tehničkoj grešci i da je zastupnički paušal nešto što proizlazi iz zastupničke plaće i ne treba biti u izdvojenoj rubrici, kao što ni prije nije bio. To je potpuno besmisleno jer su svi podaci umreženi s Poreznom upravom koja na kraju godine zna u lipu podatak koliko je netko primio na ime plaće. To nije svrha imovinskih kartica niti to smije postati svrha rada Povjerenstva. Imovinske kartice služe kako bi bile rana dijagnoza potencijalnog sukoba interesa s jedne strane, a s druge strane, kako bi se vidjelo koliko si ti legalno mogao zaraditi u nekom razdoblju i da bi se nakon isteka mandata moglo vidjeti koliko si naknadno stekao imovine. Mislim da je Povjerenstvo krivo shvatilo čemu služi umrežavanje s Poreznom upravom i da je svelo provjere imovinske kartice na tu pretjeranu administrativnu formaliziranost umjesto da se ispita je li neki političar bio etičan u svom radu i je li stekao korist ili imovinu koju legalnim putem ni legalnim prihodima nije mogao ni smio steći“, smatra Dalija Orešković.

Podsjetila je na činjenicu da je Zakon o sprečavanju sukoba interesa nastao 2011. kao dobar potez tadašnje premijerke Jadranke Kosor, ali njezina varijanta zakona nikada nije primijenjena u praksi jer se ubrzo nakon toga raspustio Sabor i išlo se na izbore pa je uslijedilo poništavanje nekih odluka, kao i ustavne tužbe kojima su ukinute neke ključne zakonske odredbe.

„Provjera imovinskih kartica danas je miljama daleko od vizije iz vremena premijerke Jadranke Kosor jer je taj prvi zakon omogućavao i ulazak u bankovne račune dužnosnika. U tome je poanta. Danas je institut provjere imovinskih ostao krnji i nedovršen. Jer nije poanta u tome da država kontrolira podatke koje ionako već ima te da te kažnjava jer nisi dovoljno pedantan u upisivanju zakonitog prihoda od plaće“, ističe.

Uz to, kaže, HDZ je uveo praksu da se od mandata bivše predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković, u Saboru ne raspravlja redovito o izvještajima Povjerenstva iako Povjerenstvo ima obvezu jednom godišnje podnijeti izvješće Saboru,

„Ne raspravlja se redovito ni o izvješću pučke pravobraniteljice, ali ničija se izvješća toliko ne guraju pod tepih kao izvješća Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa zbog čega izostaje stručna pa i politička rasprava o samom konceptu tog tijela“, zaključila je Dalija Orešković.

Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

Odgovor v.s. predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Ines Pavlačić

‘Milićeva poruka poslana je nakon sklapanja ugovora o radu i sadržavala je samo ime i prezime, ne i nalog’

Iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa na Nacionalov upit objasnili su zašto Marko Milić nije kažnjen dok je Oleg Butković kažnjen u vrlo sličnom postupku. Oni su u svom odgovoru najprije napomenuli:

“Vršiteljici dužnosti predsjednika Povjerenstva razumljivo je i logično da su odluke Povjerenstva, a posebice one koje se odnose na najviše dužnosnike, od velikog interesa javnosti, pa tako i u slučaju kojeg ste naveli.

Vezano uz navode o selektivnoj praksi Povjerenstva potrebno je naglasiti da niti jedan predmet pred Povjerenstvom nije činjenično isti pa tako nisu niti ova dva predmeta na koje ukazujete u svom upitu. Naime, iako se oba slučaja temelje na slanju poruka od strane obveznika u odnosu na zapošljavanja, što u javnosti stvara percepciju da su stoga identični jer se radi o zapošljavanju „preko veze“, činjenična utvrđenja su u navedenim predmetima drugačija što ukratko i vršiteljica dužnosti prikazuje kako slijedi:

1. U predmetu Milić poruka obveznika sadržavala je ime i prezime „Niko Dujmović“ i poslana je tadašnjem predsjedniku uprave Hrvatskih šuma Krunoslavu Jakupčiću, nakon što je imenovani kandidat sklopio ugovor u radu u Hrvatskim šumama. Naime, ugovor o radu sklopljen je 20. rujna 2018., dok je poruka s imenom i prezimenom kandidata od strane obveznika poslana 30. rujna 2019., dakle više od godinu dana nakon što je ugovor o radu sklopljen, odnosno nakon što je imenovani već počeo raditi u Hrvatskim šumama. Dakle, odlučno i primarno za odluku u predmetu Milić je bila činjenica da je poruka poslana nakon sklapanja ugovora o radu, da je sadržavala samo ime i prezime, nikakav nalog, zahtjev niti obećanje od strane obveznika. Slijedom navedenog, temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja Povjerenstvo nije moglo utvrditi uzročno-posljedičnu vezu koja bi opravdala utvrđenje povrede članka 7. točke g) ZSSI-a, a koja se sastoji od „utjecaja na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi“.

2. U slučaju Oleg Butković, a kako je rečeno na sjednici 11. rujna 2025., a u kojem predmetu je vršiteljica dužnosti predsjednika Povjerenstva bila izvjestiteljica, upravo je vremenski slijed bio od odlučne važnosti, te je bilo puno više komunikacije od strane obveznika u odnosu na navedeno zapošljavanje. Naime, imenovani obveznik je dao i broj mobitela tadašnjeg predsjednika uprave IGH kandidatu u natječajnom postupku, a sadržavala je i riječi „riješio sam ga, počinje raditi 1. listopada“, što se doista i dogodilo navedenog datuma kada je predmetni kandidat počeo raditi u IGH, iz čega se vidi uloga obveznika u zapošljavanju i činjenica da je poruka bila prije nego se kandidati zaposlio. Također, utvrđeno je da je ministar Oleg Butković kroz svoje poslovanje u Skupštini Hrvatskih cesta bio i poslovno povezan sa predsjednikom uprave IGH jer je davao suglasnost na ugovor o javnoj nabavi što je na javnoj sjednici 11. rujna i detaljno obrazloženo. Dakle, uspoređujući navedeno sa prethodno citiranim slučajem, jasno je da predmeti nisu činjenično isti, a posebice s aspekta vremena slanja poruka, ali i sadržaja same prepiske kako je to naprijed obrazloženo te se stoga ne radi o selektivnoj praksi Povjerenstva.”

Nacional je Povjerenstvu postavio i pitanja u vezi postupka protiv člana Povjerenstva Igora Lukača, na temelju dvije podnesene neanonimne prijave zbog njegove umiješanosti u postupak protiv HDZ-ove državne tajnice Vedrane Šimundža Nikolić? Tražili smo pojašnjenje je li odluka u tom predmetu već donesena ili tek treba biti donesena – ako nije, zašto nije, kada se očekuje donošenje odluke i koji je rok za donošenje odluke? Pitali smo i je li se Igor Lukač očitovao o tom slučaju te može li nam Povjerenstvo dostaviti njegovo očitovanje.

“U odnosu na upit vezan uz postupak protiv člana Povjerenstva, gospodina Igora Lukača, napominjemo da Povjerenstvo taj postupak provodi, i da je svjesno interesa javnosti i u navedenom slučaju, a što je vršiteljica dužnosti predsjednika Povjerenstva i naglasila u svom izlaganju pred Odborom za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora, gdje je navela da Povjerenstvo u svom radu vodi računa o ažurnosti postupanja u svim predmetima pa tako i u navedenom. Odluka u ovom predmetu će biti donesena u narednom razdoblju, najizglednije u listopadu, nakon što izvjestiteljica zadužena za predmet obradi svu dokumentaciju i podnese Povjerenstvu sadržaj činjeničnih utvrđenja. Dodatno ukazujemo i da je Povjerenstvo u proteklom periodu bilo opterećeno i drugim predmetima koji su bili od velikog interesa javnosti, što se i vidi iz sadržaja dnevnih redova prethodnih sjednica Povjerenstva. Također, treba uzeti u obzir i da je  vršiteljica dužnosti predsjednika Povjerenstva upravo radi efikasnosti i ažurnosti vodila računa da se rasporede u rad i predmeti bivše predsjednice Povjerenstva nakon njezinog razrješenja na preostale članove, zbog čega Povjerenstvo, iako u sastavu od 4 člana, radi s većim obimom posla nego je to uobičajeno.

Dokumentaciju iz predmeta u ovoj fazi postupka Vam ne možemo dostaviti jer predmet još nije u fazi za izlaganje na javnoj sjednici, ali napominjemo da će na sjednici Povjerenstva javnost biti upoznata sa svim detaljima činjeničnih utvrđenja u navedenom postupku.”

Na kraju, postavili smo i pianje u kojem se roku očekuje završetak postupka odabira nove predsjednice/predsjednika Povjerenstva?

“U odnosu na upit u vezi očekivanog roka završetka postupka odabira novog predsjednika Povjerenstva, upućujemo Vas na Hrvatski sabor, odnosno Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, koji je nadležan za postupak izbora kandidata na navedenu dužnost”, odgovorili su.