Vlada je donijela odluku da više neće ograničavati cijene naftnih derivata, čime završava razdoblje regulacije cijena goriva.

O detaljima te odluke Banskih dvora u utorak je govorio ekonomski analitičar Damir Novotny.

‘Limitiranje cijena naftnih derivata bilo je pogrešno…’

“Odluka da Vlada uđe na tržište i limitira cijene naftnih derivata je bila potpuno pogrešna. To nije napravila nijedna vlada u Europskoj uniji, osim hrvatske i mađarske, a niti jedna vlada Europske monetarne unije, osim hrvatske. Odluka je bila pogrešna od samog početka. Time nije ostvaren cilj pomoći kućanstvima, kao što se to najavljivalo. Horizontalnom mjerom pomažemo i onima koji to mogu platiti, onima koji prekomjerno troše, onima kojima ne mogu platiti tu cijenu. Danas vidimo da se cijene nafte kreću od 65, 70 dolara za barel, slične su cijene na američkom i europskom tržištu, nema nikakvog razloga za tu mjeru”, ocijenio je Novotny u razgovoru za N1.

Odgovorio je i na pitanje zašto je ta mjera uvedena, ali i ukinuta upravo sad.

“To je bila proklamacija da Vlada pokušava pomoći. Možda mjesec ili dva je cijena nafte bila visoka, ali to se brzo stabiliziralo. Ministar gospodarstva kaže da je tržište volatilno. Nije, nema naglih skokova”, poručio je Novotny.

“Radi se o političkoj mjeri, kako je politička mjera uvedena, tako je ukinuta. Ne radi se o deregulaciji tržišta, to je potpuno pogrešno. Deregulacija bi bila kada bi se povećala konkurentnost na tržištu. Vlada nije učinila ništa u smislu jačanja tržišnog odnosa i konkurentnosti o kojoj ministar govori”, dodao je.

Problem koncentracije na tržištu

Novotny je usporedio cijene goriva u Hrvatskoj i susjednim zemljama te objasnio da Hrvatska ima tri razine cijena naftnih derivata.

“Postoji cijena za plavi dizel, cijena dizela ili goriva koje nema kvalitetu i koje je Vlada kontrolira te premium goriva koja dominantno koriste naši potrošači i izjednačena su s cijenama u okruženju. Cijene goriva koje je kontrolira Vlada bile su nešto niže nego u okruženju. Najviše su cijene u europodručju u Italiji. Slovenija i Austrija nisu intervenirale, a imaju slične cijene kao i Hrvatska. BiH ovisi o uvozu, ali nema toliko porezno opterećenje pa su cijene nešto niže. U Srbiji su cijene nešto niže jer je vlada također intervenirala. Rekao bih da bi i bez Vladine intervencije bile cijene na toj razini”, istaknuo je Novotny.

Hoće li cijene na benzinskim postajama biti različite?

“Neće jer je koncentracija tržišta vrlo visoka, 65, 70 posto opskrbe tržišta drži Ina i MOL. Problem koncentracije tržišta je glavni problem i tu ne djeluju tržišni mehanizmi kad imate takvu koncentraciju. Tu bi Vladine agencije morale reagirati i tu koncentraciju razbiti i tek tada bismo vidjeli djelovanje tržišnog mehanizma”, kazao je.

Hoće li se dogoditi da na privatnim benzinskim postajama cijene budu višestruko veće nego drugdje?

“Ne vjerujem u taj scenarij. Privatne crpke nemaju značajan udio na tržištu. To se u Hrvatskoj neće dogoditi, ovisimo o 20 milijuna potrošača koji na hrvatsko tržište dolaze u kratkom roku, u ljetnim mjesecima, i stvaraju neravnoteže i disbalanse koji se vide i na tržištu naftnih derivata”, zaključio je Novotny u razgovoru za N1.

CJENOVNI UDAR? Štern o Vladinoj odluci: Evo zašto neće biti velikog poskupljenja goriva