Hrvatska, poznata po svojoj obali i povijesnim gradovima, postaje preskupa za turiste.

Uz cijene koje rastu brže nego u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji, dužnosnici i poslovni čelnici strahuju da bi turisti mogli otići u druge zemlje po bolje ponude, piše etias.com, a prenosi N1.

Znatno veći rast cijena u turizmu u Hrvatskoj, nego u drugim mediteranskim zemljama

Premijer Andrej Plenković upozorio je da je održavanje konkurentnih cijena ključno za zaštitu turizma u zemlji.

U posljednje tri godine, turističke cijene u Hrvatskoj porasle su za oko 50 posto, dok su ostale mediteranske zemlje imale rast od samo 15-20 posto. Hrvatska je tako postala skuplja od glavnih konkurenata poput Grčke i Španjolske, što u pitanje dovodi priuštivost zemlje.

Rastući troškovi u ugostiteljskom sektoru povisili su cijene, uzrokujući stagnaciju noćenja i pad turističke potrošnje. Utjecaj rasta cijena već je jasan, jer sve manje turista dolazi s ključnih tržišta poput Njemačke, Češke, Austrije i Italije. Prošlog ljeta hrvatski prihodi od inozemnog turizma u špici sezone pali su 0,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.

‘Malo ste se zanijeli’

Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, istaknuo je da se mnogi putnici sada fokusiraju na to da dobiju najbolju vrijednost za svoj novac. Njegova analiza pokazala je da je za dvije trećine glavnih hrvatskih tržišta trošak najvažniji čimbenik pri donošenju odluka o putovanju.

Ministar financija Marko Primorac kritizirao je industriju da previše diže cijene.

“Čini mi se da ste se malo zanijeli”, kazao je Primorac.

Ustvrdio je da hrvatski turizam ne opravdava više cijene od Grčke, Španjolske ili Portugala. Napomenuo je i da hrvatski porezni obveznici poreznom politikom podupiru turizam, no mnogi si ne mogu priuštiti odmor u vlastitoj zemlji.

Ova godina će biti ključna

Ministar turizma Tonči Glavina poručio je da je 2025. ključna godina da Hrvatska postane cjenovno konkurentnija. Iako je odbacio ideju o bojkotu turizma, priznao je da je možda potrebno smanjiti cijene kako bi se broj posjetitelja održao na visokoj razini.

Čelnici hotelske industrije tvrde pak da rast plaća i inflacija, a ne težnja za profitom, podižu cijene.

Veljko Ostojić iz Hrvatske udruge turizma ustvrdio je da je dobit hotela pala, jer troškovi rastu brže od prihoda. Napomenuo je i da su lani u Hrvatskoj cijene hotela porasle samo 1,9 posto, dok su ostale mediteranske destinacije zabilježile rast od 4,5 posto.

HNB: ‘Ubrzavanju inflacije najviše su pridonijele cijene energenata i usluga’

Hrvatska udruga obiteljskog smještaja izrazila je zabrinutost zbog visokih provizija svjetskih booking platformi. Neki čelnici industrije predložili su stvaranje nacionalnog sustava rezervacija kako bi se smanjilo oslanjanje na međunarodne platforme.

ETIAS donosi nove probleme

I dok se Hrvatska bori s porastom troškova, putnici se moraju pripremiti za nove zahtjeve za ulazak u EU u okviru Europskog sustava putnih informacija i autorizacije (ETIAS). Počevši od 2026., posjetiteljima iz zemalja koje nisu članice EU, a kojima nije potrebna viza za ulazak u Uniju, trebat će odobrenje ETIAS-a za ulazak u Schengen, uključujući Hrvatsku.

Turisti koji dolaze kratkoročno, potaknuti visokim cijenama u Hrvatskoj, mogli bi se okrenuti jeftinijim destinacijama. Pogotovo zato što putnici koji vode računa o novcu uzimaju u obzir i troškove i nove zahtjeve za ulazak. Iako je odobrenje ETIAS-a jednostavan proces, moglo bi obeshrabriti one koji ionako nisu sigurni isplati li se putovati u Hrvatsku.

Postajemo destinacija za bogate goste?

Za dugotrajne posjetitelje i migrante situacija je složenija. Puna integracija Hrvatske u Schengen učinila ju je atraktivnom opcijom za digitalne nomade i sezonske radnike. Međutim, rastući troškovi života, uključujući više cijene u turističkom sektoru, neke bi mogli odbiti.

Povećanja cijena mogla bi utjecati i na obrasce migracija. Bogatiji putnici bi i dalje mogli posjećivati Hrvatsku, dok bi turisti srednjeg dohotka s ključnih europskih tržišta mogli birati druge destinacije gdje će dobiti više za svoj novac.

Pad turizma izazvao bi novi val iseljavanja iz Hrvatske

No, ako se hrvatski turistički sektor uspori, mogućnosti sezonskih poslova također bi se mogle smanjiti.

Pad u hrvatskom turističkom sektoru mogao bi utjecati na rasprave o mobilnosti radne snage i radnim dozvolama diljem bloka. Više ljudi bi moglo potražiti posao negdje u inozemstvu dođe li do opadanja u turističkom sektoru, a to bi moglo povećati pritisak na tržište rada EU, posebno u industrijama koje su već suočene s nedostatkom radnika.

Istovremeno, manji broj turista mogao bi potaknuti hrvatsku Vladu da pronađe nove načine za privlačenje stranih radnika. Kreatori politike mogu prilagoditi pravila o radnim vizama ili ponuditi poticaje za dugoročnu migraciju. Ako se broj radnih mjesta u turizmu smanji, također bi mogli ponovno razmotriti useljeničke kvote, posebno za sezonske radnike iz zemalja izvan EU.

Španjolska i Grčka mogle bi iskoristiti probleme s kojima se suočava hrvatski turizam

Situacija u Hrvatskoj je upozorenje za EU. Gospodarstvo ovisno o turizmu osjetljivo je na promjene cijena, a održavanje razumnih troškova ključno je za stabilnost.

Druge mediteranske zemlje, poput Španjolske i Grčke, mogle bi to uzeti u obzir i prilagoditi svoje strategije cijena kako bi izbjegle gubitak posjetitelja, a istovremeno zadržale svoja gospodarstva jakima.

Hrvatska vlada se nada da će se cijene stabilizirati 2025. godine, no izgledi su neizvjesni. Dok se Njemačka, Austrija i Italija suočavaju s gospodarskim usporavanjem, turisti bi mogli biti osjetljiviji na troškove nego ikad.

Ako Hrvatska ne riješi problem pristupačnosti, mogla bi izgubiti mjesto na mediteranskom turističkom tržištu. Dužnosnici i čelnici industrije moraju pronaći način da održe kvalitetu, a da pritom zemlju održe pristupačnom i konkurentnom za međunarodne i domaće putnike, piše etias.com.

VISOKE CIJENE Borzan: ‘I eurozastupnici su mi rekli da bi posjetili Hrvatsku, ali im je preskupa’