Nacional je krajem prošlog tjedna došao do e-maila koji je pristigao na adresu Uprave HŽ Infrastrukture, u kojem predstavnik turske tvrtke Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş. navodi niz prigovora na ponude dviju konkurentskih indijskih tvrtki

Natječaj za odabir izvođača radova na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na relaciji Dugo Selo – Novska koji je početkom veljače ove godine raspisala tvrtka HŽ Infrastruktura, mogao bi propasti, a i 500 milijuna eura europskog novca odobrenog za ovu namjenu jer se projekt ne može dovršiti za procijenjeni iznos od 620 milijuna eura koji je u natječaju istaknula HŽ Infrastruktura. Ustvrdio je to za Nacional izvor blizak Vladi koji tvrdi da je indijski premijer Narendra Modi, koji je u lipnju posjetio Hrvatsku, direktno lobirao za indijske ponuđače u ovom strateškom projektu HŽI-a.

Uz to, isti izvor tvrdi da je hrvatski premijer Andrej Plenković iz Europske unije dobio poruku da dobronamjerno pusti na tržište indijske tvrtke kako bi se indijskom političkom vrhu poslao signal da su u EU-u dobrodošli i tako ih odmakne od suradnje s Kinom i Rusijom.

No benevolentnost premijera Plenkovića prema indijskim konkurentima mogla bi, tvrdi isti izvor, izazvati velike probleme ostalim građevinskim tvrtkama, a posebno domaćima koje cijenama ne mogu pratiti nelojalnu konkurenciju s istoka. Izvor napominje da bi problema moglo biti i oko dovršenja projekta pruge Dugo Selo – Novska.

„Ako se izabere indijska tvrtka koja će neminovno u jednom trenutku objaviti da ne može dovršiti posao za iznos od 620 milijuna eura, jer je on objektivno nerealan, Hrvatska će biti prisiljena vratiti 500 milijuna eura europskog novca i projekt će morati financirati iz vlastitog proračuna“, upozorio je Nacionalov izvor i podsjetio da je HŽI procjenu vrijednosti projekta radio još 2014. godine.

Spomenuti izvor ističe kako su od tada cijene materijala, opreme i rada značajno povećane i tvrdi da više nitko za taj novac ne može dovršiti ovaj posao, dodajući da je za cijenu od 677 milijuna eura, koliko je ponudila indijska tvrtka Afcons Infrastructure Ltd, nemoguće ispuniti sve zahtjeve natječaja i dovršiti projekt. Za usporedbu, turska tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş. ponudila je cijenu od 873 milijuna eura. Uz to, tvrdi spomenuti izvor, Afcons Infrastructure Ltd je u financijskim problemima i ima gubitke u poslovanju od oko pet milijardi eura.

E-mail koji je na adresu HŽ Infrastrukture poslala turska tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş.

Nacional je krajem prošloga tjedna došao do e-maila koji je pristigao na adresu Uprave HŽ Infrastrukture, u kojem predstavnik turske tvrtke Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş. koja je istaknula svoju ponudu na natječaju javne nabave za rekonstrukciju i proširenje željezničke pruge na relaciji Dugo Selo – Novska, navodi niz prigovora na ponude dviju konkurentskih indijskih tvrtki, a neki od tih navoda odnose se na navodno upitnu profesionalnost i pouzdanost indijskih ponuđača. Iako je e-mail poslala turska tvrtka Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş., Nacionalovi izvori tvrde da iza njega stoje i hrvatske tvrtke koje imaju isti stav prema konkurenciji s istoka te da se predstavnici domaćih građevinskih tvrtki u potpunosti slažu sa svime što je u njemu izneseno.

Indijske su ponude izazvale lavinu nezadovoljstva kod ostalih konkurenata, ali i hrvatskih tvrtki koje su građevince s dalekog istoka prepoznale kao nelojalnu konkurenciju koja bi im mogla oteti velike poslove u Hrvatskoj. Promptno je reagirala i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) koja je prošloga tjedna objavila pismo u kojem upozorava na ulazak građevinskih tvrtki iz trećih zemalja koje se javljaju na natječaje za strateške projekte, a pruga Dugo Selo – Novska jedan je od takvih projekata, i svojim niskim cijenama ugrožavaju domaće građevince ili pak one iz EU-a koje su potpisnice sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA), čiji je cilj otvaranje tržišta među državama članicama.

U pismu HUP upozorava da su samo u prvih osam mjeseci ove godine tvrtke iz trećih zemalja predale najpovoljnije ponude na natječajima ukupne vrijednosti od 1,8 milijardi eura i naglašava da se ti projekti financiraju novcem iz državnog proračuna i europskih fondova, koji završava izvan Hrvatske i Europske unije, umjesto da se reinvestira u domaću ekonomiju.

HUP je stoga u pismu predložio i neke aktivne mjere za sprječavanje nelojalne konkurencije, predlažući među ostalim i da se aktivno primjenjuje novi Pravilnik o javnoj nabavi i da se zabrani pristup tvrtkama iz zemalja koje nisu potpisnice GPA-a te da se primijeni načelo reciprociteta – zatvorena tržišta za tvrtke iz EU-a trebaju značiti i ograničenja za njihove tvrtke. Napominje i da je ta inicijativa u skladu s novom rezolucijom o javnoj nabavi koju je početkom rujna usvojio i Europski parlament.

HŽ Infrastruktura, na čijem je čelu Ivan Kršić, objavila je 7. veljače poziv za javnu nabavu za radove na „Rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska“

HŽ Infrastruktura je 7. veljače ove godine objavila poziv za javnu nabavu za radove na projektu „Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska“ u dužini od 83 kilometra. U HŽI-u ističu da je ovo najveći željeznički projekt do sada pokrenut u Hrvatskoj. Procijenjena vrijednost radova je 620 milijuna eura,  veći dio novca namaknut je iz EU fondova, Instrumenta za povezivanje Europe – CEF i programa Konkurentnost i kohezija – PKK, a pruga bi prema planovima trebala biti dovršena u roku od pet godina i 10 mjeseci od početka radova.

Ponude pristigle na poziv javne nabave otvorene su 21. srpnja. Na javno otvaranje pristigle su četiri ponude: zajednica ponuditelja Ashoka Buildcon Ltd, Serneke International Group AB i Konkan Railway Corporation Ltd iz Indije ponudila je cijenu od 779.886.164,56 eura, indijska tvrtka Afcons Infrastructure Ltd ponudila je iznos od 677.071.899,78 eura, turska tvrtka Doğuş İnşaat Ve Ticaret Anonim Şirketi ponudila je cijenu od 989.887.152,02 eura, a također turski Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş. iznos od 873.123.946,34 eura. Sve su ponude istaknute bez obračunatog PDV-a.

Predstavnik turskog ponuđača Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş., a prema neslužbenim Nacionalovim izvorima riječ je o Ivanu Prgometu, nekadašnjem direktoru tvrtke Autocesta Rijeka – Zagreb (ARZ) koji je angažiran kao lobist brojnih turskih tvrtki u Hrvatskoj, u vrlo opširnom e-mailu poslanom 12. rujna ove godine navodi „potencijalne nedostatke u ponudama i rizik odabira ponuditelja Afcons Infrastructure, Indija i Ashoka Buildcon, Indija u postupku javne nabave“ te očekuje da će „naručitelj u ovom postupku javne nabave provjeriti dostavljeno i u duhu dobrog gospodara provesti korektan i zakonit postupak pregleda i ocjene ponuda te ponuditeljima omogućiti fer i korektnu tržišnu utakmicu“.

U e-mailu se između ostaloga tvrdi da oba ponuditelja iz Indije ne zadovoljavaju uvjete javne nabave. „Budući da je predviđeni zahvat kao predmet nabave vrlo složen, a s obzirom na vrstu, količinu i raznolikost radova koji će se obavljati istovremeno, gradilište nije moguće osigurati na uobičajen način, a radovi i promet odvijat će se pod posebnim uvjetima što zahtijeva izuzetno visoki stupanj koordinacije izvođača radova operativnog osoblja naručitelja. Stoga je izvođenje radova koji se obavljaju na ili u neposrednoj blizini kolosijeka pod prometom potrebno povjeriti izvođaču koji može dokazati da ima iskustva u izvođenju radova u sličnim uvjetima, a sve sukladno zahtjevima naručitelja“, stoji u e-mailu, uz napomenu kako niti jedan od indijskih ponuđača to ne može dokazati jer, kako se navodi, ne raspolažu potrebnim referencama i iskustvom u izgradnji pruga koji podliježu europskom regulatornom okviru.

„Ni jedan od navedenih ponuditelja nema, prema javno dostupnim podacima, niti jednu referencu da je radio prugu unutar EU odnosno prema standardima izgradnje pruga u EU“, tvrdi se u e-mailu i dodaje kako je „prema tome nesporno da oba ponuditelja ne mogu ispuniti obaveze koje nameću pobrojani regulatorni okviri koji definiraju željeznički promet i izgradnju željezničkih pruga u EU“. Predstavnik turskih tvrtki tvrdi da su obje indijske tvrtke do sada gradile i obnavljale isključivo željezničke pruge u Indiji koje su standardima, ali i tehnološki i tehnički različite od uobičajenih pruga u EU-u.

Izvor blizak Vladi tvrdi da je indijski premijer Narendra Modi, koji je u lipnju posjetio Hrvatsku, direktno kod premijera Plenkovića lobirao za indijske ponuđače u ovom strateškom projektu HŽI-a. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

„Temeljne su razlike u širini kolosijeka, standardima skretnica, tračnica, pragova, signalizaciji, tucaniku, zaštitnog sloja, normizaciji. Pokazuje se da reference indijskih izvođača ne mogu biti prihvaćene kao ravnopravne s europskima standardima“, stoji u e-mailu te se dodaje da indijski ponuđači „ne mogu zadovoljiti visoke zahtjeve interoperabilnosti podsustava infrastrukture prema odredbama EU uredbi“.

Predstavnik turskih tvrtki nadalje u e-mailu navodi i da „oba indijska ponuditelja ne zadovoljavaju osnovne standarde zaštite okoliša, socijalnog i radnog prava koji su uobičajeni i općeprihvaćeni u europskom gospodarskom prostoru niti su uredno ispunjavali obveze iz svojih prethodnih ugovora“, tvrdi da su obje tvrtke imale niz „profesionalnih propusta“ te dodaje kako je „općepoznata i nesporna činjenica da gospodarski subjekti iz Indije ne mogu dokazati primjenu obaveza iz područja prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključivši i kolektivne ugovore, a posebice obvezu isplate ugovorene plaće te isto tako ne mogu dokazati primjenu odredbi međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava“.

U e-mailu navodi, pozivajući se na javno dostupne podatke, da „oba ponuditelja iz Indije imaju teških profesionalnih propusta i određenih problema i propusta u izvršenju ranijih ugovora“, spominje lošu kvalitetu izvedenih radova na ranijim projektima, ekološke incidente, kašnjenja, pa i propuste na zaštiti radnika na gradilištima.

No najozbiljniji prigovor koji iznosi predstavnik turskih tvrtki je onaj koji se odnosi na ponuđenu cijenu radova, za koju se tvrdi da je dampinška. „Cijena ponuda obaju ponuditelja iz Indije je daleko ispod trenutačno tržišnih u području izgradnje i rekonstrukcije željezničkih pruga u Hrvatskoj i EU. Naručitelj bi s obzirom na svoja dosadašnja iskustva trebao biti svjestan da je procijenjena vrijednost nabave (od 620 milijuna eura, op.a.) daleko ispod realnih tržišnih cijena trenutno u Hrvatskoj i EU u području radova koji se odnose na predmet nabave“, tvrdi se u e-mailu i dodaje da su cijene materijala i opreme nužne za izvođenje radova od trenutka apliciranja za sredstva EU fondova 2014. godine pa do danas uvećane više od 50 posto.

„Cijene ponuda obaju ponuditelja iz Indije nerealne su i neodržive“, navodi se u e-mailu i dodaje: „Radi se prije svega o pokušaju gospodarskih subjekata iz Indije da kroz damping cijene uđu na tržište EU i na taj način takvom ponudom naruše načelo zaštite tržišnog natjecanja“. Predstavnik turskih tvrtki na kraju zaključuje kako bi „naručitelj trebao vrlo pažljivo pristupiti analizi ponuda navedenih ponuditelja, jer se radi o pokušaju ugradnji robe lošije kvalitete, ili se objektivno radi o uštedi na radnoj snazi, kao i o subvencioniranim ponuditeljima, a što posljedično dovodi do neravnopravnog položaja u tržišnoj utakmici za ostale ponuditelje“.

U e-mailu se navodi, pozivajući se na javno dostupne podatke, da ‘oba ponuditelja iz Indije imaju teških profesionalnih propusta i određenih problema i propusta u izvršenju ranijih ugovora’

No Nacionalov neslužbeni izvor blizak Upravi HŽ Infrastrukture oštro demantira navode iz e-maila i, posve suprotno, kategorički tvrdi da se iza njega krije strah turskih tvrtki od konkurencije indijskih tvrtki i njihovih cjenovno povoljnijih ponuda pa turski predstavnik na sve načine nastoji diskreditirati indijsku konkurenciju. „Indijske su tvrtke u velikoj većini slučajeva financijski moćnije i tehnički sposobnije od turskih pa je strah turskih ponuđača od indijske konkurencije donekle razumljiv. No posve je neprimjereno tvrditi da su indijske tvrtke u svojim ponudama istaknule dampinške cijene. Mogli bismo govoriti o dampingu da su te cijene ispod procijenjene vrijednosti radova. No obje su tvrtke ponudile iznose koji su veći od procijenjene vrijednosti projekta od 620 milijuna eura pa ovdje nema govora o pokušajima dampinga“, tvrdi Nacionalov izvor.

Iz istog smo izvora saznali da je e-mail proslijeđen Sektoru nabave i pravnoj službi koje će se pozabaviti detaljima i provjerom navoda u njemu. „No ako su obje tvrtke predale regularnu dokumentaciju, ako imaju financijske garancije da projekt mogu izvesti do kraja i ako mogu dokazati svoje reference nema nikakvog razloga da se te tvrtka izbace iz procedure odabira i to na temelju jednog ovakvog e-maila. Takav potez jednostavno nema temelja u zakonu“, upozorava spomenuti izvor.

A što se pak tiče tvrdnji turske strane o navodnom nedovoljnom iskustvu Indijaca na projektima unutar EU-a, nepoznavanju standarda i ostalim zamjerkama, Nacionalov izvor kaže da će se sve rješavati tijekom razmatranja pristiglih ponuda.

Izvor blizak Upravi HŽ Infrastrukture oštro demantira navode iz e-maila i, posve suprotno, kategorički tvrdi da se iza njega krije strah turskih tvrtki od konkurencije indijskih tvrtki i njihovih povoljnijih ponuda

„Nema tu mnogo filozofije. Uvjeti natječaja su jasni. Tko preda financijski najbolju ponudu, ima kompletiranu dokumentaciju i može dokazati da ispunjava sve uvjete natječaja, što uključuje i reference, taj će biti odabran. Ako indijske tvrtke ne ispunjavaju uvjete natječaja, neće biti odabrane. Ako ih ispunjavaju, bit će uzete u obzir. Stvar je vrlo jednostavna. Nitko ne može ni povjerenstvu HŽI-a zaduženom za odabir najpovoljnijeg ponuđača pa ni DKOM-u naložiti da prihvate ponudu ako je ona suprotna uvjetima natječaja i ako ponuđač ne može dokazati svoje reference. To nitko od članova komisije neće učiniti“, tvrdi naš izvor.

Na pitanje je li nakon susreta premijera Plenkovića i indijskog premijera Modija bilo sugestija hrvatskog političkog vrha da se prilikom odabira benevolentnije gleda na ponude indijskih tvrtki, Nacionalov je izvor odgovorio negativno. „Ni slučajno. Nikakvih pritisaka, sugestija ni zahtjeva takve vrste nije bilo. Nemojte zaboraviti da se ovaj projekt najvećim dijelom financira europskim novcem pa bi svaka nepravilnost, a pogotovo favoriziranje jednog od ponuđača, odmah rezultirala raskidom ugovora o financiranju i zahtjevom za povrat sredstava. S time se na ovako važnim projektima nitko ne bi igrao“, tvrdi spomenuti izvor blizak HŽ Infrastrukturi.

On je još jednom ponovio da je e-mail koji je zaprimila Uprava samo rezultat straha turskih tvrtki od indijske konkurencije i njihov pokušaj da diskreditiraju indijske tvrtke kako bi ih spriječili da im uzimaju poslove. Isti izvor kaže kako se indijske tvrtke u pravilu, kada uđu u neku zemlju, javljanju na niz natječaja, od onih manjeg opsega pa sve do velikih i skupih projekata, a uz to su cjenovno povoljniji od većine europskih tvrtki. „Tu leži razlog ovakvog ponašanja turskih tvrtki i njihova pokušaja diskreditacije indijske konkurencije. Oni se boje da će zbog povoljnijih ponuda Indijaca ostati bez značajnog broja poslova u Hrvatskoj“, zaključuje isti izvor.

S obzirom na već pristigle neslužbene prigovore nezadovoljnih ponuđača na javni natječaj koji je početkom ove godine raspisala tvrtka HŽ Infrastruktura, lako je moguće da će se i natječaj javne nabave za rekonstrukciju i proširenje željezničke pruge na relaciji Dugo Selo – Novska, kao i brojni drugi javni natječaji u Hrvatskoj, zakomplicirati i odužiti.