Prema podacima Europola, poslovanjem ‘ispod stola’ zavrti se najmanje 139 milijardi eura godišnje. Europska unija novom direktivom želi stati na kraj organiziranom kriminalu. 

Sve je više onih koji žive na visokoj nozi, u zemlji gdje je prosječna plaća oko 1400 eura. I dok većina broji svaki euro, nekima, čini se, novac pada s neba pa imaju luksuzne vile, nekoliko stanova i skupocjene automobile.

“Kada je riječ o stambenim nekretninama, dakle stanovima i kućama bilježimo gotovinske transakcije i do 500 tisuća eura iznosa, dok za luksuzne nekretnine pogotovo na moru primjerice ti iznosi mogu premašivati i milijun eura”, rekao je Mislav Krišto, agent nekretninama  u RTL-ovom prilogu.

PREOKRET Znatno se povećao broj stanova za najam. Stručnjaci: ‘To je posljedica novog poreza na nekretnine’

EU uvodi novu direktivu

Država uglavnom ne pita odakle je novac. Prema podacima Europola, poslovanjem „ispod stola“ zavrti se najmanje 139 milijardi eura godišnje. Europska unija novom direktivom želi stati na kraj organiziranom kriminalu. Hrvatska ju mora implementirati do kraja iduće godine.
“Mi u ovom trenutku imamo dvije radne skupine za izmjenu kaznenog zakona i izmjenu zakona o kaznenom postupku u sklopu njega će se transportirati dijelovi koji su obvezni temeljem ove direktive”, rekao je Damir Habijan, Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Država će biti dužna pokretati imovinske istrage paralelno s kaznenim istragama. Imovina će se moći oduzeti i prije no što počnu dugotrajni sudski procesi.

DOMOVINSKE ORANICE Penavina obitelj u Vukovaru pokupovala zemljišta uz buduće ceste. Prešutio je iznajmljivanje stana u Zagrebu

“Ako se utvrdi tijekom izvida ili istrage, a temeljem financijskog izvješća, da je određena kaznena korist ostvarena tim djelom, onda mu se može oduzeti i bez presude”, rekao je Habijan.

Porezna muljanja, pokušava zaustaviti, relativno nova, Služba za istraživanje prikrivene imovine. Od početka 2024. otvorili su 83 predmeta, a do sada su završena 43. Porezna uprava podnijela je kaznene prijave protiv 30 osoba nadležnim državnim odvjetništvima.
Prva linija obrane za utvrđivanje porijekla imovine, u Hrvatskoj su i dalje, banke.
“Prilikom svake povremene transakcije u iznosu od 10 tisuća eura ili više, banke su dužne provesti dubinsku analizu takve transakcije. To dakle podrazumijeva prikupljanje dodatnih informacija o samoj transakciji, podrijetlo sredstava, ponekad mogu tražiti i dodatnu dokumentaciju od klijenata, a kad a uoče sumnjivu aktivnost koja bi mogla ukazivati na pranje novca mogu obustaviti takvu transakciju i naravno obavijestiti nadležnu instituciju”, Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka

Banke podatke klijenata ažuriraju svake 3 godine, a mogu provjeravati, ako im se učine sumnjivima i transakcije niže od 10 tisuća eura.