Nacional je u posjedu pisma članova orkestra Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci koje je upućeno novoizabranoj intendantici Dubravki Vrgoč i ravnatelju Opere Valentinu Egelu, u kojem ukazuju na niz profesionalnih propusta pri izvođenju opere ‘Carmina Burana’.

Nacional je došao u posjed pisma koje su nezadovoljni članovi orkestra Hrvatskog narodnog kazališta Ivan pl. Zajc u Rijeci prije desetak dana uputili novoizabranoj intendantici Dubravki Vrgoč i ravnatelju Opere Valentinu Egelu, a u kojem ukazuju na niz profesionalnih propusta u organizaciji i umjetničkom vodstvu prilikom izvođenja opere „Carmina Burana“ 19. srpnja na Trgu Riječke revolucije. No pismo u nastavku ukazuje na mnogo ozbiljniji i dublji problem unutar orkestra koji se očito već dugo ne rješava.

Pismo je tako, pokazalo se, bilo tek okidač koji je pokrenuo lavinu tinjajućeg nezadovoljstva i nakupljene frustriranosti većeg dijela članova orkestra te uzrokovao odlazak brojnih muzičara, pa i koncertnih majstora, iz riječke Opere. Neslužbeni izvor dobro upućen u situaciju u riječkom orkestru s kojim je Nacional razgovarao za kaotično stanje i nered u najvećoj mjeri krivi Valentina Egela, 31-godišnjeg njemačkog dirigenta koji je u riječko kazalište stigao 2022. kao šef dirigent i voditelj orkestra, a od početka ove godine je odlukom nove intendantice Dubravke Vrgoč postavljen za direktora Opere.

Nacionalov izvor kaže da članovi orkestra od Dubravke Vrgoč, koja je upravljanje kazalištem preuzela početkom siječnja ove godine, očekuju mnogo.

„Ona je za sada, sudeći prema sastancima koje je održala s članovima Opere, pokazala razumijevanje i dobru volju da stvari pokrene s mrtve točke. Čekamo da poduzme prve korake i da se nagomilani problemi konačno počnu rješavati jer ovakvim radom konstantno se ruši umjetnički ugled riječkog kazališta, a vrhunski muzičari nam bježe iz orkestra“, naglasio je naš izvor.

Samo dan nakon održanog koncerta, odnosno predstave „Carmina Burana“ na otvorenom, 20. srpnja članovi orkestra  uputili su spomenuto pismo Upravi kazališta, upozoravajući na loše planiranje i organizaciju koncerta, brojne propuste prilikom pripreme i izvođenja djela te drastično smanjenje orkestralnog sastava, odnosno broja muzičara u orkestru … Ukratko, na brojne propuste koji su, kako tvrde, značajno narušili umjetničko dostojanstvo izvođača i ugled institucije riječkog kazališta.

„Taj smo nastup odradili s pola orkestra, što nikada do sada nije izvođeno na takav način jer je ‘Carmina Burana’ vrlo zahtjevno djelo, a posebno zbog činjenice da je izvođeno na otvorenom, gdje se dio zvuka gubi u prostoru. Jednom riječju, mi kao profesionalni glazbenici koji smo bezbroj puta svirali taj program nismo navikli da ‘Carmina Burana’ zvuči onako kako je zvučala na tom koncertu. Ma, realno gledajući, da u našem orkestru sve funkcionira kako valja, taj čudni nastup na ‘Carmini Burani’ ne bi bio toliki problem. No on je samo izvukao na površinu ono što se potiskuje već mjesecima, pa i godinama“, tumači Nacionalov izvor.

‘Otkad je Valentin Egel postavljen na mjesto direktora Opere, zaredali su se propusti u organizaciji rada, a ne postoji ni komunikacija između njega i muzičara’, piše u dramatičnom pismu

A u pismu koje su poslali na adresu intendantice Vrgoč i direktora Opere Egela stoji sljedeće:

„Kao članovi orkestra Nacionalnog kazališta, smatramo da je potrebno naglasiti kako izvođenje ovakvog djela na trgu, pred publikom našega grada i po cijeni ulaznice koja nije nimalo simbolična, u ovako snažno reduciranom obliku, predstavlja – po našem mišljenju – manjak poštovanja i prema publici i prema našoj profesiji. Posebno kritiziramo odluke kao što su prihvaćanje korištenja elektroničke klavijature umjesto pravih klavira i instrumenata koje kazalište, uz to, već posjeduje, korištenje aranžmana koji drastično smanjuje dionice puhača i udaraljki – ključnih elemenata u ovom djelu – bez temeljite provjere njegovog rezultata i izvedivosti u praksi, neorganiziranost u osiguravanju instrumenata koje sama ta redukcija zahtijeva, kao što je, primjerice, kontrafagot i nedovoljno jasno priopćenje činjenice da navedeni aranžman predstavlja, u praksi, veliko smanjenje orkestralnog sastava, element koji bi, nažalost, dio publike vrlo vjerojatno mogao doživjeti kao potencijalno obmanjujući. Jesmo li sigurni da je to slika koju želimo poslati o našem orkestru? Nama se ove odluke čine neprihvatljivima i neprimjerenima za jedno nacionalno kazalište.“

‘Naglašavamo kako izvođenje ‘Carmine Burane’ na trgu, pred publikom našega grada i u ovako snažno reduciranom obliku, predstavlja manjak poštovanja i prema publici i prema našoj profesiji’ Foto: Screenshot/KanalRI

Pismo je, kako nam je kazao naš izvor, potpisalo 35 članova orkestra od njih 40, koliko ih je sviralo na koncertu 19. srpnja, a kompletan orkestar broji 60 članova.

„’Carminu Buranu’ je svirao smanjeni sastav, u orkestru je bilo 40 muzičara, i to je bio razlog nezadovoljstva jer se tako zahtjevno djelo izvodilo na otvorenom uz manji broj muzičara, što je neminovno utjecalo na kvalitetu izvedbe. Stoga su pismo potpisali gotovo svi muzičari koji su sudjelovali u izvođenju ‘Carmine Burane’“, tvrdi naš sugovornik.

S druge pak strane, također neslužbene, tvrdi se da je pismo navodno potpisao tek manji dio članova orkestra. Službenu potvrdu koliko je potpisa doista na pismu nismo uspjeli dobiti, no naš je sugovornik upozorio na još jednu činjenicu, a to je da riječko kazalište nema umjetničko vijeće koje je trebalo reagirati u ovakvoj situaciji i upozoriti na propuste u organizaciji i neadekvatnu pripremu koncerta. „Nekadašnje Umjetničko vijeće je bivša Uprava (na čelu s nekadašnjim intendantom Marinom Blaževićem, koji je iz kazališta otišao krajem prošle godine, op.a.) konstantno ignorirala, pa ono nije imalo nikakvo pravo odlučivanja“, upozorio je naš izvor.

Njegove riječi potvrđuje i poruka koju su članovi orkestra dobili krajem siječnja ove godine, nakon što je prijašnjim članovima Umjetničkog vijeća istekao mandat. U poruci, koju je Nacional također dobio na uvid, navodi se ovo:

„U nešto više od dvije godine, unatoč tome što neki vole širiti glasine kako smo potpuno zadovoljni situacijom u našem kazalištu, dali smo sve od sebe i uložili nevjerojatne napore. Često smo se morali baviti temama koje nisu strogo povezane s djelokrugom umjetničkog vijeća već su više bile u nadležnosti sindikalnih predstavnika ili producenata. Ipak, rezultati našeg rada ostavili su nas razočaranima i nemoćnima. Podsjećamo da je UVO savjetodavno tijelo bez ovlasti donošenja odluka, a njegov rad je beskoristan ako se ne poštuje, kao što je to često bio slučaj tijelom protekle dvije godine.“

Bivši su članovi potom podsjetili da će se izbori za nove članove Umjetničkog vijeća održati 31. siječnja te su pozvali kolege da se kandidiraju. No poziv je, kako se čini, otišao u vjetar. Izbori za nove članove Umjetničkog vijeća, kako smo saznali, 31. siječnja nisu niti održani jer na poziv nije pristigla niti jedna jedina kandidatura. Nitko od zaposlenika kazališta nije pokazao interes da uđe u Vijeće.

Egel mjesecima nije dolazio na posao u riječko kazalište, a po svemu sudeći nije dobio dozvolu za gostovanje izvan matične kuće i to radi ilegalno i bez odobrenja

„To uopće ne čudi. Kolege su naprosto shvatili da je uzalud imati vijeće koje ionako nitko ne sluša, pa se nisu ni javili jer su shvatili da će raditi uzalud“, objasnio je Nacionalov izvor.

Prema neslužbenim informacijama, novi izbor za članove Umjetničkog vijeća trebao bi se održati u rujnu ili listopadu ove godine, uoči nove kazališne sezone.

Nastavak pisma koje su potpisali muzičari otkriva puno dublje probleme koji očito već dulje opterećuju orkestar. Potpisnici, uz napomenu da dobro razumiju financijske probleme s kojima se riječko kazalište već dugo bori, dalje navode:

„Upravo zato smo očekivali pažljivije i dosljednije planiranje koje bi na najbolji način vrjednovalo naš orkestar i ansambl kazališta, odabirom prikladnog repertoara koji poštuje prirodu samih djela. Nije prihvatljivo žrtvovati glazbenu kvalitetu pod svaku cijenu. Naša namjera nije iznositi besplodne pritužbe, već braniti umjetničko dostojanstvo orkestra – koji, podsjećamo, predstavlja nacionalnu instituciju koja je više puta u prošlosti pokazala svoju kvalitetu – i potaknuti ozbiljno promišljanje o smjeru kojim naše djelovanje ide. Posljedice upitnih odluka već su vidljive i već utječu na mnoge aspekte cijelog orkestra: vrijedni kolege odlučuju ne ostati u orkestru, motivacija i opća razina su u padu, a pritužbe, nesuglasice i napetosti sve su učestalije, dodatno otežane organizacijskom nestabilnošću posljednjih mjeseci i stalnim nedostatkom materijala (o kojima više nemamo konkretne informacije).“

Neslužbeni izvor s kojim smo razgovarali ispričao nam je detalje problema s kojima se nose članovi orkestra. Dio tih problema vuče se još iz doba bivšeg intendanta Marina Blaževića, no kulminacija problema počinje početkom ove godine kada na mjesto direktora Opere dolazi dirigent Valentin Egel. On je, kako smo doznali, od dolaska u riječko kazalište 2022. godine bio šef dirigent, a za direktora Opere postavila ga je nova intendantica Dubravka Vrgoč koja je početkom siječnja preuzela kazalište.

Prema navodima istog izvora, novi direktor Opere posljednjih sedam mjeseci, odnosno od preuzimanja nove dužnosti, često izbiva iz matične kuće i honorarno dirigira u drugim kazalištima i na velikim glazbenim događanjima po cijeloj Hrvatskoj.

Naš izvor tvrdi da Egel mjesecima nije dolazio na posao u riječko kazalište jer je radio izvan kuće, a upozorio je i na još jedan važan detalj: upitno je je li Egel dobio dozvolu za gostovanje izvan matične kuće ili to radi ilegalno i bez odobrenja. Taj sporni detalj naš izvor tumači ovako: „Da biste legalno gostovali ili honorarno radili izvan matične kuće morate dobiti dozvolu Kazališnog vijeća. No mi nemamo informaciju da je Kazališno vijeće Egelu dalo to odobrenje. A za to vrijeme orkestar radi bez direktora koji je dužan ne samo voditi orkestar već i rješavati akutne probleme muzičara.“ Nacional je provjerio zapisnike sjednica Kazališnog vijeća unazad tri godine, no ni u jednom od njih nismo našli odluku kojom se Valentinu Egelu odobrava gostovanje izvan matične kuće.

A problema u radu orkestra je mnogo, upozorava naš sugovornik.

„Sav potrošni materijal – žice za gudala, usnike za puhače instrumente, palice za udaraljkaše i još neke dijelove na instrumentima koje treba redovno obnavljati – muzičari kupuju sami odvajajući iz vlastitih primanja, iako bi kazalište bilo dužno osigurati im sve potrebno za rad. Kad od kazališta zatražimo da nam nadoknadi troškove, isplatu čekamo mjesecima, a nerijetko je nikad i ne dobijemo. Mi vlastitim novcem financiramo normalan rad kazališta. Tražili smo od Egela da riješi taj problem, on je obećao, ali se do danas ništa nije promijenilo“, objašnjava naš izvor i dodaje da su članovi orkestra i zbog toga nezadovoljni i ogorčeni.

Potpisnici pisma za kaotično stanje u Operi riječkog HNK-a krive Valentina Egela (desno), ali tvrdi se i da se dio tih problema vuče još iz doba bivšeg intendanta Marina Blaževića (lijevo) Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Da priča bude zanimljivija, Egela je sam orkestar izabrao za šefa dirigenta. „Egel se 2022. javio na natječaj za dirigenta i mi smo ga sami predložili za šefa dirigenta jer su nam se jako svidjeli njegov način rada i njegove dirigentske kvalitete. On je u protekle dvije i pol godine, do dolaska na novu funkciju, pokrenuo nekoliko vrlo kvalitetnih projekata. No otkad je postavljen na mjesto direktora Opere, zaredali su propusti u organizaciji rada, a ne postoji ni komunikacija između njega i muzičara. Mi ne uspijevamo doći do njega da bismo ga upozorili na akutne probleme u radu jer ga nema na poslu i ne odgovara na naše mailove i pozive“, objasnio je naš izvor i dodao da se ne rješavaju ni problemi poput nedovoljnog broja muzičkih proba za koncerte, od kojih neki spadaju u vrlo težak program, kao ni kronični problem nedostatka prostora za probe orkestra, što se neminovno, kaže, odražava i na kvalitetu nastupa.

„Rijeka je jedini veliki grad u Hrvatskoj koji nema svoju koncertnu dvoranu, pa smo probe prisiljeni održavati po kojekakvim neadekvatnim, često i premalim prostorima, i u vrijeme kada su ti prostori slobodni, pa nikad ne znamo kad ćemo i gdje održati sljedeću probu i hoćemo li uspjeti odraditi dovoljan broj proba da bismo kvalitetno izveli program. To nisu normalni uvjeti za rad“, tvrdi naš izvor.

Na naše pitanje jesu li ove probleme iznijeli pred novu intendanticu, naš sugovornik kaže da su s njom već razgovarali i objasnili joj sve probleme.

„S njom upravo razgovaramo baš zato što je situacija kulminirala na izvođenju ‘Carmine Burane’ 19. srpnja i na vidjelo su izašli i brojni drugi sporni momenti. Na posljednjem održanom sastanku, sredinom prošloga tjedna, koji je sazvan nakon pisma, intendantica je izjavila da razumije probleme i da se slaže da se na takav način ne može raditi. Razumijem da je Dubravka Vrgoč tek došla u kazalište, tu je svega sedam mjeseci i treba joj dati vremena da se uputi u sam rad kazališta. No ona i ne mora rješavati sama sve probleme. Za to postoje direktori koji trebaju znati situaciju u svojim resorima i koji trebaju potaknuti njihovo rješavanje. No našeg direktora nema i mi ne možemo doći do njega“, objasnio je naš izvor i dodao da osim problema s direktorom Opere kojega nema na poslu i koji ne upravlja orkestrom kako bi trebao, imaju i problem producenata koji se često ne snalaze u svojem poslu i rade pogreške koje utječu na rad orkestra.

„Svojom nestručnošću i pogrešnim odlukama već su nam otjerali niz novih članova koji odustaju na audicijama ili se uopće ne javljaju. Ni neki vrhunski muzičari koji su svojevremeno znali povremeno gostovati u našoj kući i koji su honorarno svirali s nama više ne žele dolaziti u Rijeku, definitivno su nas prekrižili upravo zbog loše organizacije i produkcije, ali i zbog činjenice da mnogi od njih mjesecima ne dobiju honorare za svoje nastupe. A direktor Opere, koji vodi odsjek s najviše ljudi, koji bi trebao voditi audicije i rješavati probleme, nije na svojem radnom mjestu“, kaže naš sugovornik.

On upozorava i na velik problem odljeva muzičara iz orkestra. Jednim dijelom je, kaže, razlog financijske prirode. Dio riječkih muzičara otišao je u glazbene škole jer one nude veće plaće i manje stresan posao. No dobar dio njih otišao je jer nisu mogli podnijeti konstantno nepoštovanje njihove umjetničke vrijednosti. „Evo nedavno nas je napustila vrhunska violinistica Katarina Kutner. Osobno vjerujem da Uprava kazališta treba biti fleksibilna prema vrhunskim umjetnicima kakva je Katarina Kutner i da im treba ispuniti neke njihove zahtjeve, tim više što nije riječ o hirovima, nego o zahtjevima vezanima za njihove nastupe i koji utječu na kvalitetu izvedbe. Bivši intendant Blažević to nije bio spreman učiniti i ona je otišla u Zagreb. Tako smo ostali bez vrhunskog koncert-majstora kakvog je teško nadoknaditi i pitanje je kad ćemo ponovo imati takav kalibar muzičara. Na tako ispražnjena mjesta dolaze nam uglavnom inozemni muzičari i već sada u našem orkestru svira značajan broj muzičara iz drugih zemalja. To nepoštovanje umjetnika kakvo je bilo očito za vrijeme bivšeg ravnatelja traje i danas jer su na ključnim mjestima i nakon Blaževićeva odlaska ostali isti ljudi koji i dalje rade iste pogreške“, kategoričan je naš sugovornik.

Od intendantice riječkog kazališta Dubravke Vrgoč zatražili smo komentar ne samo pisma koje su joj uputili članovi orkestra nego i tvrdnji o kaotičnom stanju u riječkom orkestru. Milena Jerneić, koja je u kazalištu zadužena za kontakte s medijima, kratko nam je odgovorila da je „intendantica na službenom putu u Italiji, na Mittelfestu u Cividale del Friuli, gdje Talijanska drama riječkog kazališta u petak premijerno izvodi predstavu ‘Illusioni’“, te da zbog toga nije u mogućnosti odgovoriti na pitanja koja smo joj poslali.

Nešto kasnije dobili smo još jedan mail u kojem Milena Jerneić ističe sljedeće: „Htjela bih istaknuti da Kazalište kao javna ustanova njeguje profesionalan odnos s medijima i otvorenu komunikaciju u skladu s prirodom našeg djelovanja te da u tom smislu posve razumijemo interes za pojedine teme. Isto tako smatramo važnim istaknuti i to da se Kazalište prvenstveno vodi odgovornošću prema svojoj umjetničkoj misiji, stabilnosti ansambla i kvaliteti programa, od kojih komponenti djelovanja niti jedna u ovom trenutku nije ugrožena na bilo koji način. Uvažavajući beziznimno ulogu medija, ističemo da se sva otvorena interna pitanja, kada ona postoje, i odnosi u Kazalištu rješavaju u okviru institucije same, kroz odgovarajuće mehanizme i u dijalogu sa svim uključenim stranama.“

‘Očigledno je strah od Blaževićeve osvete bio tako velik da se, unatoč višegodišnjoj nenabavci, kašnjenju te raznim problemima, nitko nije usudio pisati medijima’

Sličan smo kratki odgovor na niz upućenih pitanja dobili i od direktora Opere Valentina Egela. On u svojoj poruci kaže: „Budući da spomenuto pismo nije otvoreno pismo i odnosi se na interna pitanja i rješavanje problema u kazalištu, ne bismo vaša pitanja komentirali javno. Problemi su problemi s kojima se suočava svaka operna kuća u svijetu i sve one to čine interno, rješavajući zadatke i probleme koji su pred njima, a tako činimo i mi.“

A dobili smo i komentar Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi (HSDK), koji su potpisali sindikalni povjerenik HSDK umjetničkih grana Krešimir Škunca, sindikalni povjerenik HSDK stručne službe Sead Ajanović i sindikalni predstavnik članova riječkog orkestra Marijan Orešković, u kojem se navodi ovo: „Očigledno je strah od Blaževićeve osvete bio tako velik da se, unatoč višegodišnjoj nenabavci i kašnjenju potrošnog materijala te raznim problemima u kolektivu, nitko nije usudio pisati medijima. Sada, kada su se problemi napokon počeli rješavati a potrošni materijal stiže kroz par dana, sada se postavljaju pitanja. Mišljenja smo da se interni problemi trebaju rješavati unutar kuće, a ne putem medija, a pogotovo kada se radi o anonimnim pismima.“

Brojna su Nacionalova pitanja i zahtjevi za pojašnjenjem stanja u riječkoj Operi tako ostali bez odgovora. A iz svega navedenog da se zaključiti da i riječki orkestar pati od unutarnjih podjela i različitih tumačenja situacije koja u njemu vlada te da su problemi brojni te se godinama ne rješavaju. Svi se slažu jedino u zaključku da „prljavo rublje“, kojega očito ima, treba prati unutar kuće.

U objašnjenju koje je Grad Rijeka na svojim stranicama objavio u siječnju 2024. godine, nakon odluke o imenovanju Dubravke Vrgoč za intendanticu riječkog kazališta, između ostaloga se ističe da u programu nove intendantice „riječko kazalište postaje regionalno operno središte uz konsolidiranje orkestra“.

Naš sugovornik kaže da je intendantica do sada pokazala volju za rješavanje nagomilanih problema i da se nada da će njezine riječi i dobra volja biti pretočeni u konkretne poteze koji će orkestru riječkog kazališta Ivana pl. Zajca vratiti kvalitetu i ugled kakav su imali. Možda će Dubravka Vrgoč konačno uspjeti pomiriti razlike unutar samog orkestra, koje nesumnjivo postoje.