Kina pooštrava kontrolu nad izvozom rijetkih metala i tehnologija za njihovu preradu, izazivajući paniku u autoindustriji dok Zapad traži izlaz iz ovisnosti.

Peking je opet povukao potez koji je odjeknuo na globalnim tržištima. Kinesko Ministarstvo trgovine objavilo je nove mjere kojima pooštrava kontrolu nad izvozom i uporabom metala koji se često nazivaju rijetkim metalima, a koji su ključni za moderne tehnologije — od elektromotora do pametnih telefona i čipova.

Prema novim pravilima, strani proizvođači i izvoznici koji koriste kineske rijetke metale morat će pribaviti posebnu izvoznu licencu, a dijeljenje tehnologija za rudarenje, preradu, proizvodnju magneta i recikliranje bit će zabranjeno bez izričitog odobrenja. Drugim riječima, Kina čvrsto zatvara pristup resursima koji sve više postaju strateško “zlatno oružje”.

Rijetki metali, kao što su neodimij, praseodimij, disprozij i terbij, čine jezgru snažnih permanentnih magneta koji pokreću većinu motora današnjih električnih automobila. Ti metali omogućuju veću učinkovitost, snagu i autonomiju uz manju težinu vozila, pa bez njih dizajn kompaktnih i vrlo učinkovitih elektromotora postaje mnogo izazovniji.

Njihova primjena ne završava u električnim automobilima. Rijetki metali ugrađuju se u pametne telefone, optiku, čipove, laserske farove, obrambene sustave i medicinsku opremu. Ukratko, tko kontrolira te sirovine, kontrolira i dio tehnološke budućnosti.

Kina već godinama drži dominantnu poziciju u lancu vrijednosti rijetkih metala. Prema najnovijim analizama, Pekinška kontrola obuhvaća velik dio prerade i proizvodnje gotovih proizvoda u toj industriji, što stavlja ostatak svijeta u visoku ovisnost o kineskim kapacitetima. To su zaključili neovisni instituti i istraživanja koja detaljno mapiraju globalne tokove i preradu rijetkih metala.

Nije to prvi put da Peking koristi ovu kartu. Već početkom godine uvedene su zabrane izvoza nekoliko ključnih elemenata, a najnovije mjere samo su nastavak pritiska koji je izazvao poremećaje u opskrbnim lancima i rast cijena. Stručnjaci upozoravaju da je restrukturiranje globalne opskrbe dugotrajan i skup proces.

Za europsku i američku autoindustriju posljedice su već očite — nalaze se pred rizikom od kašnjenja isporuka i rasta troškova komponenti. Dio proizvođača ubrzano traži alternativne dobavljače u Australiji, Kanadi i Africi, drugi ulažu u recikliranje i razvoj rješenja koja manje ovise o rijetkim metalima, primjerice indukcijske pogone ili pogone s feritnim magnetima. No ti su projekti za sada spori i ne mogu brzo nadomjestiti postojeću ovisnost.

Kina istodobno povećava kapacitete za recikliranje i zatvaranje opskrbnog kruga, što dodatno učvršćuje njezin položaj. U kontekstu brze elektrifikacije i zelene tranzicije, rijetki metali postaju nova strateška sirovina — neka vrsta “nove nafte” – a Peking drži glavni ključ njihove raspodjele. Dok Zapad traži način da smanji ovisnost, tempo promjena i ulaganja teško će brzo poništiti postojeću prevlast.

Za proizvođače električnih vozila to znači da je hitno potrebno diversificirati lance opskrbe, ubrzati recikliranje i ulaganja u alternative. U protivnom, prijelaz na održivu mobilnost mogao bi biti skuplji i sporiji nego što su mnogi projektirali.