Nakon što su srbijanske vlasti iznijele tvrdnju o postojanju francusko-njemačkog non papera koji se tiče krize u Bosni i Hercegovini, Televizija Federacije BiH je u petak objavila dokument za koji se navodi da je sadržaj tog non papera.

Dokument koji je objavljen datiran je 12. svibnja ove godine i ne daje se više informacija o autorima dokumenta.

‘Najteža kriza za BiH od Daytonskog mirovnog sporazuma’

Kao cilj je naveden da se olakša diskusija o odgovoru Europske unije na napad na ustavni poredak BiH od strane Republike Srpske, objavio je Klix.

“Trenutačna ustavna kriza u BiH najteži je izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u posljednjih 30 godina od Općeg okvirnog sporazuma za mir iz Daytona i Pariza. Tijekom proteklih tjedana, radnje i pravni procesi unutar RS-a, nakon prvostupanjske presude protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika 26. veljače 2025., otvoreno su napali ustavni poredak BiH“, navodi se u dokumentu te se konkretno nabrajaju i propisi koje je u usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

‘Cilj EU pomoći izgradnji stabilne i suverene BiH kao članice Unije’

U rubrici cilj navedeno je da je lokalna odgovornost u mirnom rješavanju krize i dalje ključna i da lokalne vlasti i njihove akcije moraju upravljati situacijom, te da vanjski utjecaj treba ograničiti.

“Cilj Europske unije i dalje je pomoći u očuvanju i izgradnji mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne europske države Bosne i Hercegovine, koja se pridržava svojih obveza prema načelima i vrijednostima na kojima se temelje EU, demokratska društva i vladavina prava, te budućnosti BiH unutar EU”, navodi se u dokumentu.

Neposredni cilj je ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava RS-a. Moraju se istražiti sve mogućnosti za ostvarenje ovog cilja, ističe se.

‘Republiku Srpsku treba vratiti u pravni poredak BiH’

Napominje se kako će trajno rješenje krize zahtijevati posebice potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske u ustavni poredak BiH, zatim, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. godine za napredak u procesu pristupanja BiH EU.

U tekstu su navedene akcije koje bi trebale biti dio alata EU, a koje uključuju financijski pritisak, sankcije i upozorenje vezano za proširenje EU i kontakte s dužnosnicima RS-a.

Financijske sankcije za Republiku Srpsku

U financijskom dijelu, ističe se da bi svaki projekt koji izravno ili djelomično koristi RS u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) trebao ostati obustavljen.

“Države članice trebale bi s Komisijom istražiti mogućnosti prekida dva obustavljena projekta. Komisija bi se trebala suzdržati od predlaganja novih projekata korisnih za RS“, navodi se.

Predloženo je i da EU kontaktira druge financijske institucije, poput Svjetske banke, te da inzistira da one zauzmu sličan pristup.

Nacionalne sankcije prema čelnicima SNSD-a

Za sankcije se navodi da kako ne postoji konsenzus na razini EU, pa treba razmotriti nacionalne sankcije koje uključuju zabrane putovanja i individualne sankcije, a koje bi bile koordinirane među članicama EU.

Naglašava se i potreba podvlačenja kako su akcije RS-a u suprotnosti s europskim putem BiH.

Ističe se kako svaki kontakt s Miloradom Dodikom, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem treba biti suspendiran.

“Kontakti EU i njenih država članica s dužnosnicima vlade RS-a ili SNSD-a trebali bi se usredotočiti na naglašavanje rizika daljnje provedbe neustavnog kursa predsjednika RS-a Dodika. Ovaj program trebao bi uključivati poruke o otvorenosti i spremnosti EU da smiri napetosti čim promjena politika postane vidljiva, te angažman s oporbom iz RS-a i civilnog društva”, navodi se u dokumentu.

Francuska još nije uvela sankcije Dodiku

Valja naglasiti kako je teško potvrditi vjerodostojnost dokumenta koji se naziva “non paper”, te da sadržaj non-papera ne odstupa puno u odnosu na dokument koji je bio u opticaju prije godinu i pol, a u kojem se također zalagalo za uvođenje sankcija.

Također, Francuska još uvijek nije uvela sankcije rukovodstvu RS-a, dok su to uradile Njemačka, Austrija, Poljska i Litva, ističe Klix.

‘Vučić će se morati odrediti prema non paperu, nema puno manevarskog prostora nakon sastanaka s Putinom’

Srbija će se morati odrediti prema njemačko-francuskom prijedlogu za izlazak iz institucionalne krize u BiH, ocijenio je za Radio Slobodna Europa (RSE) Eric Gordy, profesor političke sociologije na Odsjeku za slavističke i istočnoeuropske studije Sveučilišta u Londonu.

Gordy smatra da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, nakon nedavnog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, nema mnogo manevarskog prostora u odnosu na EU po tom pitanju.

“Mislim da on računa na podršku Europe i u ekonomskom smislu i u odnosu prema antirežimskim protestima koji u Srbiji traju već šest mjeseci”, zaključio je Gordy za RSE.

TAJNI DOKUMENT Europski čelnici pozvali na zamrzavanje sredstava RS-u i prekid svih veza s Dodikom