Srušena nadstrešnica postala je snažan simbol onoga što mnogi Srbi vide kao korupciju u srcu države, oblikovanu 12-godišnjom vladavinom predsjednika Aleksandra Vučića, piše CNN u članku pod naslovom ‘Kako nesreća na željezničkom kolodvoru prijeti srušiti tvrdokornog europskog predsjednika’.
CNN-ov tekst prenosimo u cijelosti:
Aleksandar Matković je 1. studenog kasnio na vlak. Iz Novog Sada, na sjeveru Srbije, otputovao je u glavni grad Beograd, gdje radi kao povjesničar ekonomije. Kad je stigao na kolodvor, zatekao je prizor užasa koji i danas potresa zemlju.
Neposredno prije njegova dolaska srušila se nadstrešnica kolodvora – čija je rekonstrukcija dovršena prije nekoliko mjeseci – prignječivši putnike koji su čekali na peronu. Umrlo je petnaest ljudi.
“Stajao sam tamo oko dva-tri sata i samo tupo gledao u prostor gdje je bila nadstrešnica. Sve je bilo tako nestvarno”, rekao je Matković za CNN.
Šok se ubrzo pretvorio u ljutnju. Srušena nadstrešnica postala je snažan simbol onoga što mnogi Srbi vide kao korupciju u srcu države, oblikovanu vladavinom predsjednika Aleksandra Vučića i njegovom 12-godišnjom vlašću.
Ono što je počelo kao bdijenje za žrtve preraslo je u gotovo svakodnevne prosvjede, privlačeći sve veće dijelove srbijanskog društva i šireći se u sve dijelove balkanske zemlje. “Ušli smo u nepoznato područje”, kaže Matković.
Prosvjedi, koje predvode studenti, traže punu objavu dokumenata o radovima na obnovi. Toliko su veliki i dugotrajni da se neki pitaju bi li mogli okončati Vučićevu vladavinu.
“Ljudi si postavljaju razna pitanja”, kaže Matković.
Dugogodišnja Vučićeva dominacija
Vučić dominira Srbijom otkako je postao premijer 2014., a zatim predsjednik tri godine kasnije. Bivši ministar informiranja pod brutalnim režimom Slobodana Miloševića i Vučićeva Srpska napredna stranka (SNS) degradirali su srpsku demokraciju. Organizacija Freedom House je ocijenila da je Srbija 2019. godine pala iz statusa “slobodne” u “djelomično slobodnu” zemlju, navodeći napade na medije i koncentraciju moći u rukama predsjednika.
Analitičari kažu da je njegov režim teško kategorizirati. Nije represivan kao režim Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji, ali nije ni popustljiv kao režim Viktora Orbana u Mađarskoj.
Ivana Stradner, suradnica u Zakladi za obranu demokracije, kaže da je Vučić “pretvorio Srbiju u ono što je Rusija bila početkom devedesetih – kriminalnu, korumpiranu državu bez vladavine prava”.
Ipak, čak i njegovi kritičari priznaju da je vješt politički manipulator. U sve više multipolarnom svijetu, zemlje poput Srbije – regionalne sile koju Zapad pokušava odvojiti od svoje povijesne saveznice Rusije – imaju brojne mogućnosti.
Za Moskvu, Srbija može zaustaviti širenje drugih balkanskih država na zapad. Za Europu bi potencijalni rudnik litija u Srbiji mogao biti ključan za zelenu tranziciju. Za Kinu, Srbija pruža priliku za širenje utjecaja kroz inicijativu Pojas i put.
Čak i neki u Sjedinjenim Državama imaju interesa u zemlji. Jared Kushner, zet predsjednika Donalda Trumpa, navodno radi na dogovoru za izgradnju Trumpovog hotela u Beogradu, uz financiranje iz raznih zemalja Zaljeva.
Za Srbiju ovaj transakcijski pristup možda ne predstavlja koherentnu ideologiju – ona prodaje oružje Ukrajini, ali odbija nametnuti sankcije Rusiji – ali se pokazao isplativim. Srbija je osigurala opskrbu ruskim plinom, kinesku infrastrukturu, europska ulaganja, pa čak i glamurozne američke građevinske projekte.
Prekretnica
Ta “strateška dvosmislenost”, kako je naziva Stradner, ipak je izazvala unutarnje nezadovoljstvo.
“Ljudima je dosta svega”, kaže Engjellushe Morina, viša suradnica u Europskom vijeću za vanjske odnose. “Studenti su umorni od retorike gdje Vučić za domaću publiku govori jedno, a za međunarodnu publiku“.
Bijes protiv vlasti tinjao je godinama. U svibnju 2023., kada su Srbiju potresle dvije masovne pucnjave, građani su prosvjedovali protiv “kulture nasilja”. Kasnije te godine, nakon spornih izbora, oporba je zahtijevala nove. Demonstracije su trajale tjednima, ali su na kraju utihnule.
Ovaj put je drugačije, kažu prosvjednici i analitičari. Nagomilano nezadovoljstvo vlastima došlo je do izražaja u tragediji na novosadskom kolodvoru.
Kolodvor je hitno otvoren 2022. – uz prisutnost Vučića i Orbana – uoči izbora te godine, prije nego što je ponovno zatvoren zbog dodatnih radova koje je izvela kineska tvrtka s podizvođačima.
Matković kaže da Srbi smatraju da je projekt “iznuđen” i “poguran od strane političkih elita”. Ponovno je otvoren u srpnju 2024., samo četiri mjeseca prije pada nadstrešnice.
Dok su se prijašnje afere brzo zaboravljale, ova je ostavila traga. Percepcija korupcije je “jedina stvar koja ujedinjuje sve ljude”, kaže Stradner.
Tužiteljstvo u Srbiji do sad je podiglo optužnice protiv 13 osoba zbog njihove uloge u katastrofi, uključujući bivšeg ministra graditeljstva, prometa i infrastrukture, ali prosvjednici traže širu političku i kaznenu odgovornost.
‘Strah je nestao’
Analitičari kažu da je Vučić vješt u gušenju prosvjeda, bilo ustupcima, žrtvovanjem saveznika, zbunjivanjem oporbe ili ismijavanjem pokreta. Prosvjednike redovito naziva “stranim agentima” koji pokušavaju izvesti “obojenu revoluciju”, kao u bivšim sovjetskim državama.
Ali ovi prosvjedi predstavljaju novi izazov. Počeli su kao izraz žalosti i isprva su bili bez “političkih” simbola, poput zastava Europske unije, kojima je Vučić prethodno diskreditirao prosvjede.
Demonstracije su okupile široki spektar srpskog društva. U scenama koje podsjećaju na kraj Miloševićevog režima pridružili su im se čak i poljoprivrednici, koji su u Beograd ušli na traktorima.
Čak su i suci podržali prosvjede – što je šokantno s obzirom na Vučićevu kontrolu nad pravosuđem, kaže Edward P. Joseph, predavač na Sveučilištu Johns Hopkins.
“Uobičajeno se ne bi usudili podići glas, ali sada se pojavljuju u tihom odobravanju prosvjeda“, rekao je Joseph za CNN. “Strah je nestao”.
Nije jasno kako Vučić može vratiti kontrolu. Režim nasilnog gušenja prosvjeda značio bi “ispisivanje vlastitog epitafa”, ali ni široke demokratske reforme nisu izgledne.
“Vrijeme je da Srbija prestane njegovati kult ličnosti“, zaključuje Stradner. “Vrijeme je da ljudi vjeruju u zakone, sudove i kontrolu i ravnotežu, umjesto u jednu osobu”, piše CNN.
Komentari