Tisuću Siščana okupilo se u subotu ispred pogona Kemokopa, prosvjedujući drugi put u mjesec dana protiv dovoza i obrade troske u Sisku te tražeći reviziju natječaja Fonda za zaštitu okoliša koji trosku klasificira kao neopasan otpad.

Od 1. rujna u Sisak je s Crnog brda prevezeno oko 6000 tona otpadne troske. Aktivisti Građanske inicijative “Siščani ne žele biti smetliščani” tvrde da su tijekom ophodnji zabilježili nepravilnosti u obradi troske, štetne posljedice za okoliš te neugodne mirise i prašinu koja nastaje prosijavanjem.

Iz inicijative poručuju da građani Siska nisu uvjereni da je troska zaista neopasan otpad. Mladen Švraka, koji se nedavno doselio u Sisak, rekao je da razmišlja o odlasku, ali neće odustati od borbe te pozvao sugrađane da mu se pridruže.

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Na sastanku s Ministarstvom zaštite okoliša i Fondom, Švraka je rekao: “Moj je dojam da tim ljudima naš okoliš i naše zdravlje nisu ni bitni ni hitni. Da je troska bila klasificirana kao opasan otpad, cijena zbrinjavanja bila bi 60 milijuna eura, tri puta manje od 20 milijuna eura za neopasnu trosku. Je li to cijena našeg zdravlja?”

Dodao je da su predstavnici Fonda tvrdili kako neugodni mirisi dolaze s ilegalnih odlagališta u obližnjem romskom naselju. “Neka ih bude sram zbog te izjave. Naši susjedi su od početka s nama u borbi i zahvalni smo im”, rekao je Švraka.

Prosvjednici traže: “Od nadležnih institucija tražimo da odmah provedu reviziju natječaja FZOEU u kojem je troska proglašena neopasnim otpadom, suprotno presudi EU suda.”

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

Snježana Sužnjević Vago kazala je da je tijekom ophodnji uočena samo jedna naprava za magljenje i da hrpa troske u pogonu Kemokopa i dalje raste. Također je upozorila na otpadne vode koje završavaju u gradskoj kanalizaciji jer Kemokop nema industrijski pročistač.

Istaknula je da država svoj “europski problem” pokušava riješiti daleko od mjesta nastanka, zanemarujući prava Siščana na čist zrak, čiste rijeke i zdravlje. Prosvjednici su poručili da će, ako bude potrebno, zaštitu svojih interesa tražiti i pravnim putem, uključujući Europski sud za ljudska prava.