Mini mirovinskom reformom, odnosno izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, predviđene su brojne mjere.

Tako je već promijenjena formula usklađivanja mirovina te se sad računa u omjeru 85:15 u korist većeg faktora rasta, bilo da je riječ o plaćama, bilo inflaciji, u prethodnom šestomjesečnom razdoblju. Dosad je taj omjer bio 70:30, piše Tportal.

Najniže mirovine prima 275.000 umirovljenika

Velika je to vijest za sve umirovljenike, s obzirom na to da bi im, barem teoretski, mirovine trebale rasti više nego dosad. No, zakonom je predviđeno da od 1. siječnja 2026. rastu i najniže mirovine. One bi, kako je predviđeno, trebale porasti tri posto.

Njih trenutno prima 274.259 umirovljenika u prosječnom iznosu od 410,24 eura. Ovo je treće povećanje od tri posto u proteklih nekoliko godina, a tek treba vidjeti koliko će novca donijeti građanima koji nisu imali dovoljno uplaćenih doprinosa tako da im se mirovina računa temeljem staža.

Isplata uvećanih mirovina tek u rujnu

Naime, riječ je o posebnoj kategoriji mirovina, reguliranoj Zakonom o mirovinskom osiguranju, a ona se ne određuje samo temeljem staža (koji u ovoj kategoriji iznosi 28 godina, pet mjeseci i 12 dana) i uplaćenih doprinosa, nego i posebnom vrijednošću najniže mirovine (VNM), a nju dvaput godišnje propisuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Ona je prije nekoliko godina podignuta na 103 posto aktualne vrijednosti mirovine (AVM) kako bi se osiguralo da nominalno raste više od ostalih mirovina, odnosno da se smanji jaz između onih najnižih i prosječnih. Novim izmjenama zakona, VNM bi trebao iznositi 106 posto AVM-a.

REFORMA Na saborskim klupama konačan prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju. Evo što se sve mijenja

No, koliko će to biti, još nije sasvim poznato. Iako je 1. srpnja, kad su izmjene ZOMO-a stupile na snagu, trebalo biti aktivirano i drugo ovogodišnje usklađivanje mirovina, ono neće biti isplaćeno sve dok ne budu poznati svi podaci koji čine formulu usklađivanja.

Kako Državni zavod za statistiku (DZS) objavljuje podatke o inflaciji za lipanj tek početkom kolovoza, a o plaćama za isti mjesec otprilike oko 20. kolovoza, dotad će se morati čekati svi parametri koji se koriste u formuli usklađivanja. Konačnu stopu usklađivanja ionako će utvrditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) krajem kolovoza, a isplata uvećanih mirovina počet će u rujnu za kolovoz te uz zaostatke za srpanj.

Očekuje se rast od najmanje šest posto

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Veselko Gabričević u razgovoru za N1 ustvrdio je da bi srpanjsko usklađivanje moglo iznositi 6,7 posto.

I iz Sindikata umirovljenika Hrvatske za Tportal su neslužbeno potvrdili da su od Ministarstva rada i mirovinskog sustava dobili procjene da bi sljedeće usklađivanje umirovljenicima moglo donijeti “povišicu” od oko šest posto.

U praksi, dakle, ne znamo koliko će točno iznositi usklađivanje mirovina. No, ako u teoriji uzmemo Gabričevićevih 6,7 posto, mogli bismo izračunati koliko će iznositi najniže mirovine s povećanjem od tri posto.

Već smo rekli da prosječna najniža mirovina iznosi 410,24 eura. Usklađivanjem od 6,7 posto, ona bi u prosjeku trebala porasti za 27,49 eura, što znači da bi od jeseni u prosjeku trebala iznositi 437,73 eura.

Dodatnim povećanjem na 106 posto AVM-a od 1. siječnja, a s isplatom u veljači, najniže bi mirovine mogle rasti za 13,13 eura. To bi dalo prosječni iznos od 450,86 eura, što bi pak u teoriji značilo da bi najniže mirovine u manje od godinu dana trebale, kad dodamo i siječanjsko usklađivanje od 3,03 posto, skočiti za 54,03 eura.

O značajnijem povećanju životnog standarda primatelja najniže mirovine puno je teže govoriti. Naime prosječna neto plaća u travnju je iznosila 1439 eura, što znači da je prosječna najniža mirovina bila samo 28,5 posto prosječne plaće. Pod hipotetskom pretpostavkom da će prosječna plaća i početkom sljedeće godine biti otprilike jednaka, udio najniže mirovine u plaći iznosio bi samo 31,33 posto, zaključuje Tportal.

RASTUĆE SIROMAŠTVO ‘Mirovine su ionako male, prestanite ih oporezivati’