Nacional otkriva razmjere ogromne krize u najvećoj hrvatskoj bolnici kojoj zbog masovnih odlazaka medicinskih sestara prijeti ‘pucanje sustava’. Iduće godine završit će obnova, ali raste strah da bi se KBC Zagreb mogao ‘urušiti’ zbog manjka osoblja

Za Nacional je prošlog tjedna više izvora s neposrednim saznanjima iznijelo šokantne tvrdnje da je u KBC-u Zagreb, na Rebru, tijekom posljednjih nekoliko mjeseci više od dvjesto medicinskih sestara dalo otkaze ili je na bolovanju i da se na većini odjela sve teže može organizirati rad, što prijeti da će dovesti na rub kolapsa najveći bolnički sustav i uzrokovati neočekivanu zdravstvenu krizu jer je riječ o najvećoj hrvatskoj bolnici i jednom od najvećih poslodavaca.

Na Rebru, po službenim brojkama, radi 2350 medicinskih sestara i tehničara, a izvori s Rebra tvrde da su mnogi pred ”pucanjem” jer su prisiljeni raditi i za one koji nedostaju. Nacional je te podatke najprije dobio od nekih pacijenata, a potom je više visokih medicinskih izvora potvrdilo Nacionalu da medicinske sestre govore o brojci od njih više od 200, koliko ih je u zadnje vrijeme otišlo. Iz KBC-a Zagreb Nacionalu su službeno potvrdili da je samo od početka ove godine otkaze dalo 138 medicinskih sestara i tvrde da su zaposlili novih 88 sestara, što znači da i dalje nedostaje najmanje 50-ak sestara u odnosu na raniji broj. Nacional je od KBC-a Zagreb zatražio podatke i za 2024. godinu, a odgovor do zaključenja broja nije stigao.

Novi ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki (gore lijevo) pokušava umanjiti problem, ali užurbano radi na regrutiranju sestara (ilustrativna fotografija s predstavljanja integrirane operacijske dvorane u KBC-u Zagreb, s doktorom Davorom Mijatovićem) Photo: Marko Lukunić/PIXSELL

No izvori s Rebra tvrde da medicinske sestre govore o brojci od više od 200 sestara koje nedostaju i tvrde da na službenu brojku o 138 otkaza treba nadodati broj sestara koje koriste dugotrajna bolovanja, porodiljne dopuste i godišnje odmore.

„Mi već sada, kada Rebro zbog obnove radi s polovicom kapaciteta, dolazimo u situaciju da ne možemo organizirati normalan rad na odjelima, sestre govore da ih je otišlo više od 200, od toga su neke na bolovanju, porodiljnim dopustima i godišnjem, ali kad razgovarate sa sestrama, one manjak kapaciteta uvijek pravdaju napuštanjem posla, odnosno činjenicom da je velik dio njih dao otkaze. S obzirom na to da i sada, kad se broj kreveta zbog obnove više nego prepolovio, imamo problem s nedostatnim brojem sestara, ne znam što će biti kad uskoro završi obnova, a Rebro se vrati na kapacitet od oko 2000 kreveta“, rekao je za Nacional visoki medicinski izvor s neposrednim saznanjima o situaciji na Rebru.

‘Kad vam ljudi odlaze s Rebra, to nije dobar znak. Predugo traje obnova, ljudi i oprema stisnuti su u malim prostorima, a traži se da se radi kao prije obnove, iako nema ni prostora ni ljudi…’

Jedan od upućenih i stručnih izvora iz medicinskih krugova bliskih administraciji KBC-a Zagreb za Nacional je objasnio da je jedan od glavnih, iako ne i jedinih razloga odlaska velikog broja medicinskih sestara s Rebra tehničke naravi, a to je problem dugotrajne obnove i nedostatka parkinga:

„KBC Zagreb ima od 5 do 6 tisuća zaposlenih, od toga njih oko 5 tisuća dolazi automobilom na posao jer mnogi stanuju izvan Zagreba. A zbog rekonstrukcije i dogradnje ukinut je besplatni parking za sve. KBC je dobio oko 800 parkiranih karata koje su potom još u doba bivšeg ravnatelja Ante Ćorušića ravnomjerno raspoređene po klinikama koje su potom ta mjesta rasporedili po zavodima i odjelima. Nije se gledalo na to tko je sestra i tko je doktor, karte su dobili svi i tu je bilo minimalno prijepora. Ali koliko god ta raspodjela bila pravična, jasno je da je karte dobila samo petina svih zaposlenih. Osim toga, prije je parking bio besplatan, a sada i ovi koji su dobili karte moraju plaćati 40 eura mjesečno. Ostalima je organiziran besplatni prijevoz na Jankomiru i prijevoz autobusima, s tim da se i to plaća. Možete misliti što to znači za medicinske sestre koje rade od 6 sati ujutro, a još se moraju drndati preko cijelog grada. A sada su im se i vrijeme potrebno za dolazak na posao i troškovi udvostručili. Već prvog mjeseca kad je uvedena nova regulacija parkinga bilo je 50-ak otkaza, a sestre su govorile: ‘Ne možemo to izdržati, netko živi u Sisku, netko u Novskoj, mi svi šeramo aute i imamo svoje aranžmane, ali uz sve to morate znati da mjesečni prijevoz iz Siska za petero ljudi u autu iznosi oko 720 eura, a još dok parkirate, a i to sada morate platiti, pa dok dođete na posao, još kad uzmete u obzir kišu i snijeg, da dolazimo mokri i smrznuti na posao, to je previše’. Tako da su ljudi, a osobito sestre, odlučili dati otkaze.“

Iako zvuči bizarno da je jedan od razloga odlazaka sestara i problem s parkingom, prosvjed djelatnika KBC-a Zagreb zbog zatvaranja garaže već je u prosincu 2024. ukazivao na to Photo: Robert Anić/PIXSELL

Izvori s kojima je Nacional razgovarao tvrde da druge zagrebačke bolnice, poput Svetog Duha i Dubrave, nemaju problema s odlaskom medicinskih sestara.

Drugi dobro upućeni i stručni izvor blizak medicinskim krugovima s Rebra situaciju opisuje vrlo slično:

„Kad vam ljudi odlaze s Rebra, to nije dobar znak. Predugo traje obnova, ljudi i oprema stisnuti su u malim prostorima, a traži se da se radi kao prije obnove, iako nema ni prostora ni ljudi. U intenzivnoj jedinici radi manje sestara nego što bi trebalo i sve to opterećuje ljude. Pritom nema parkinga, a to je isto jako važno. Odabranih 300 zaposlenih ima parking, a broj zaposlenih je deset puta veći. Na kraju će se dogoditi da će se sagraditi Rebro, a urušiti KBC Zagreb.“

Ministrica zdravstva Irena Hrstić upoznata je s problemom te vjeruje da će dovršetak obnove i modernizacija KBC-a Zagreb motivirati i zaposlenike koji će moći raditi u puno boljim uvjetima Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Prvi izvor ističe da, unatoč tome, postoje i dobre promjene koje su se dogodile u mandatu novog ravnatelja Frana Borovečkog koji je izabran nakon tragične i stravične pogibije bivšeg ravnatelja Ćorušića.

„Nova Uprava na čelu s Borovečkim ispravila je neke grijehe starih uprava, a jedan od najvećih bio je nepriznavanje diploma medicinskim sestrama. On je to u prvih nekoliko mjeseci uspio posložiti i vratio je neke, da tako kažem, ‘dugove’ koji su se stvorili zbog nepriznavanja tih diploma te je sestrama priznao status i krenuo u svojevrsni ‘head hunting’. Tako da se nadam da će se situacija normalizirati jer gradnja Rebra lijepo napreduje, a radi se i ogromno parkiralište na 3, 4 etaže“, kaže taj izvor.

Međutim, isti izvor, ali i drugi izvori s kojima smo razgovarali, ističu da je „trenutno katastrofa raditi na Rebru“. Zato je teško privući nove zaposlenike.

„Natječaj je kontinuirano otvoren, ali nitko se ne javlja. Međutim, novi ravnatelj se potrudio. Najvažnije je bilo priznavanje diploma, ali i to što je na neki način vratio ljudima nadu. Nakon što je preuzeo dužnost, obišao je svaku kliniku, predstavio se ljudima, slušao sestre koje su ga pitale upravo o svom statusu i svojim diplomama, iznio je svoj plan“, objašnjava taj izvor.

Drugi izvor, također blizak medicinskim krugovima s KBC-a Zagreb, ima malo drugačiji pogled. On tvrdi da je HDZ-ov politički vrh izabrao profesora s nedovoljno upravljačkog iskustva, a time i s nedostatnim autoritetom da bi se mogao postaviti prema šefovima klinika koji su se „razmahali“.

Iz KBC-a Zagreb priznali su da je samo od početka ove godine otišlo 138 medicinskih sestara, ali tvrde da su ih već zaposlili 88. No tu nisu uračunate sestre koje su na bolovanju, porodiljnom i godišnjem

„Ravnatelj Borovečki je pametan, pošten i obrazovan čovjek, ali nema dostatne kapacitete za vođenje ustanove kakva je Rebro. Zadržao je kompletnu staru Upravu, od kojih su neki davno stekli uvjete za mirovinu. Šefovima klinika nitko više ništa ne može. A na čelu pet, šest klinika, poput Petrove i Jordanovca, ljudi su koji su trebali biti u mirovini. Glavnu riječ na Rebru vodi akademik Miroslav Samaržija s Klinike za plućne bolesti Jordanovac. Oni su ujedno i najveći potrošači lijekova i generatori gubitaka, a Samardžija ima najveći utjecaj na ravnatelja i imenovan je nedavno za predsjednika Znanstvenog vijeća KBC-a, tijela koje je izmišljeno. Zbog toga se djelatnici sprdaju te su u šali KBC preimenovali u KAC – Klinički akademski centar. Zbog toga svega loši su odnosi, ljudi su nezadovoljni, a odlaze i profesori koji imaju ogromne plaće pa ozračje zaista nije optimistično“, upozorio je taj izvor.

Kad je riječ o Samardžiji i njegovu utjecaju na ravnatelja Borovečkog, taj izvor pojašnjava: „Nemam ništa protiv Samardžije, ali čovjek ima 68 godina, dolazi s Jordanovca gdje se troši novac za obnovu kao da je riječ o sveučilišnoj bolnici, a oni ne razumiju kako funkcionira Rebro jer su uvijek bili zasebna, mala bolnica.“

Kad je riječ o glavnom problemu, a to je masovni odlazak medicinskih sestara, drugi izvori s kojima je Nacional razgovarao tvrde da je „sreća u nesreći“ to što se to dogodilo dok Rebro radi sa smanjenim kapacitetima.

„Dobro je što sestre odlaze sada kada radimo s 55 posto manje kapaciteta jer smo s 2000 kreveta pali na 900, ali kad se vratimo na 1800, 1900 kreveta, bit će problema. I to je Borovečki shvatio i zato je odmah krenuo u regrutiranje novih sestara. Jer još se možemo pokrivati brojem sestara. Naime, da biste pokrivali odjel s 10 kreveta i imali sestre koje rade smjene 12 – 12 – 24, trebate imati barem njih pet, a kad se odjel s 10 kreveta vrati na 20, trebat će nam barem 12 sestara. Vraćanjem u normalne kapacitete nastat će veliki jaz i taj problem će biti vidljiv za pet, šest ili sedam mjeseci, kad se završi obnova“, pojašnjava jedan od izvora.

‘Nova Uprava na čelu s Borovečkim ispravila je neke grijehe starih uprava, a jedan od najvećih bio je nepriznavanje diploma medicinskim sestrama. On je to u prvih nekoliko mjeseci uspio posložiti’

Na pitanje što se dogodilo s pacijentima s obzirom na smanjenje kapaciteta, taj izvor kaže: „Došlo je do redistribucije pacijenata. Međutim, i bivši ministar Vili Beroš i sadašnja ministrica Irena Hrstić našli su se u velikom problemu jer je Zagreb bio pogođen potresom pa su djelomično ispale iz rada ključne bolnice. Normalnim kapacitetom radila je samo Dubrava, dok se Rebro obnavlja i dograđuje, Petrova se obnavljala, Merkur također, u Vinogradskoj se gradi šest zgrada, a Šalata se iselila na Rebro odmah nakon potresa. Ljudi su izvan sebe, ali je ipak došlo do redistribucije pacijenata i najteži slučajevi dolaze na Rebro, tu smo zadržali pacijente jer je to naša obveza kao nulte bolnice, a cijeli niz drugih pacijenata je ostao u onim centrima koji su se ranije preskakali. Primjerice, pacijent iz Požege ne bi išao u Osijek, već bi došao direktno na Rebro. Sad se poštuje taj regionalizam jer postoje četiri velike regije i četiri velike sveučilišne bolnice, došlo je do redistribucije i pacijenti se više zadržavaju u lokalnim bolnicama. Uvedena je praksa koja je prije toga postojala samo na papiru, a to je da svaki premještaj mora odobriti šef klinike, uz prateću dokumentaciju. Tu smo uveli red, ali naravno ne na štetu pacijenata. Rebro je jedina bolnica nulte kategorije, jedinstvena, a to znači da sve što se nigdje drugdje ne može riješiti, može se na Rebru koje rješava najteže slučajeve. Tako da se sada na Rebru operiraju uglavnom samo tumori i rade jednostavniji zahvati u dnevnim bolnicama, odnosno radi se onoliko koliko je potrebno da bi i specijalizanti stekli iskustvo i vještine.“

Iz KBC-a Zagreb, gdje je pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i glavna sestra Ana Ljubas, kažu da racionalno preraspoređuju resurse Photo: Marko Prpić/PIXSELL

KBC Zagreb: ‘Modernizacija bolničkog prostora olakšat će zadržavanje te privlačenje novih djelatnika’

U Kliničkom bolničkom centru Zagreb svjesni su izazova s kojima se suočava zdravstveni sustav, uključujući i problem odlaska medicinskih sestara i tehničara. Tvrde da taj trend nije specifičan samo za tu ustanovu, već je dio šireg problema koji pogađa zdravstvene sustave diljem Europe. Iz KBC-a Zagreb za Nacional kažu:

„KBC Zagreb je vodeća zdravstvena ustanova i jedan od najvećih poslodavaca u Republici Hrvatskoj. Na KBC-u Zagreb zaposleno je 1286 liječnika, 2350 medicinskih sestara/tehničara različitih stupnjeva obrazovanja te 181 njegovatelj. U razdoblju od 1. siječnja 2025. godine zahtjev za raskidom ugovora o radu podnijelo je 138 medicinskih sestara. U istom razdoblju zaposleno je 88 medicinskih sestara. Također valja naglasiti da se od medicinskih sestara koje su napustile KBC Zagreb njih 17 vratilo u radni odnos.

Sa svim medicinskim sestrama koje iskažu zahtjev za raskidom ugovora o radu neposredno nadređeni obavlja razgovor, a u pravilu se provodi i izlazni intervju. Temeljem toga podaci pokazuju da su velikom većinom razlozi za raskidanje radnog odnosa na vlastiti zahtjev novo radno mjesto, bliže mjestu stanovanja, i odlazak u privatne zdravstvene ustanove.“

U KBC-u Zagreb ističu kako na mjesečnoj razini raspisuju natječaje za zapošljavanje medicinskih sestara i kako su 2024. raspisali natječaj za dodjelu stipendija redovitim učenicima 4. i 5. razreda srednje medicinske škole. Osim toga, intenzivno surađuju s Ministarstvom zdravstva u poboljšanju statusa medicinskih sestara u KBC-u Zagreb i Hrvatskoj.

Klinički bolnički centar Zagreb, najveća bolnica u Hrvatskoj, kontinuirano ulaže napore kako bi zadržao postojeći kadar i osigurao kontinuitet kvalitetne skrbi za pacijente. Među poduzetim mjerama su ustrojavanje novih radnih mjesta magistri sestrinstva sukladno potrebama organizacije rada i propisima, kontinuirana edukacija i stručni razvoj medicinskog osoblja, stvaranje boljih organizacijskih uvjeta rada, uključujući fleksibilnije rasporede te aktivna suradnja s obrazovnim ustanovama u privlačenju novih kadrova.

Unatoč izazovima, ističu kako bolnica svakodnevno funkcionira zahvaljujući iznimnoj predanosti medicinskog osoblja:

„Racionalnom preraspodjelom resursa i prilagodbom organizacije rada osiguravamo da nijedan pacijent ne ostane bez potrebne skrbi. Uz to, važno je istaknuti kako su u tijeku opsežni radovi na obnovi bolnice koji su pri završetku, a koji će u bliskoj budućnosti donijeti najsuvremenije uvjete rada za sve zaposlenike te kao i do sada najkvalitetniju zdravstvenu uslugu za naše pacijente. Prema projekcijama, obnova najvećeg dijela glavne zgrade, kao i Klinike za plućne bolesti bit će gotova do kraja godine, a ostatak prostora bit će obnovljen u drugoj polovici 2026. godine. Vjerujemo da će modernizacija bolničkog prostora dodatno doprinijeti motivaciji zdravstvenih djelatnika i olakšati zadržavanje te privlačenje novih djelatnika. Ovo je zajednički izazov, i uvjereni smo da uz podršku naših djelatnika i zdravstvenog sustava možemo osigurati dugoročnu stabilnost i razvoj naše ustanove.“

Iz Hrvatske komore medicinskih sestara ponavljaju brojku od 138 medicinskih sestara koje su od 1. siječnja dale otkaz u KBC-u Rebro. Kažu da Hrvatska komora medicinskih sestara već dulje vrijeme ističe i upozorava da samo u hrvatskom bolničkom sustavu sustavno i kronično nedostaje oko 4000 medicinskih sestara:

„Što se tiče KBC-a Zagreb, ta bolnička ustanova na današnji dan ima ukupno zaposlenih 2266 medicinskih sestara. S obzirom ma to da zbog protupotresne obnove koja se odvija na Rebru, taj KBC ima u ovom trenutku 700 postelja manje nego inače, sada nema većih problema s manjkom medicinskih sestara.

Kako bi detaljno bili upućeni u razloge prelaska, KBC Zagreb je prošle godine uveo izlazni intervju. Intervjui su pokazali da se najviše medicinskih sestara i tehničara, njih oko 50 posto, vratilo u zdravstvene ustanove u mjesta gdje žive, a dio je otišao u privatne zdravstvene ustanove i izvanbolničku hitnu. Ono što je važno naglasiti je da, za razliku od prethodnih godina, medicinske sestre i tehničari ne odlaze raditi u inozemstvo nego odlaze raditi u druge zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj. Također, naglašavamo da se Komori nitko nije žalio na organizaciju rada u KBC-u Zagreb.

Medicinske sestre i tehničari profesionalno obavljaju svoj posao te svakodnevno pokazuju ogromnu požrtvovnost i nesebično skrbe o zdravstvenim potrebama pacijenata i hrvatskih građana te je njihova uloga u zdravstvenom sustavu RH nezamjenjiva i neprocjenjiva.“

Ministarstvo zdravstva, na čelu s ministricom Irenom Hrstić, poslalo je šture odgovore, tvrdeći kako redovito prati kadrovsku situaciju u svim bolnicama, uključujući i KBC Zagreb. Ministarstvo provodi nadzorne aktivnosti u skladu sa zakonom, uz jasno definirane odgovornosti uprava bolnica:

„Ministrica zdravstva u stalnom je kontaktu s ravnateljima zdravstvenih ustanova, uključujući i KBC Zagreb, a sva pitanja koja utječu na radnu stabilnost i kvalitetu skrbi dio su redovitih razgovora. U tijeku su i infrastrukturni radovi u KBC-u Zagreb kao dio dugoročnih ulaganja u modernizaciju sustava, završetak se očekuje iza polovice 2026. godine. Vjerujemo da će modernizacija bolničkog prostora dodatno doprinijeti motivaciji zdravstvenog kadra i olakšati zadržavanje te privlačenje novih djelatnika.

Ministarstvo zdravstva kontinuirano provodi mjere za jačanje i zadržavanje zdravstvenog kadra, uz potporu lokalne i regionalne samouprave te ulaže u stvaranje kvalitetnijih uvjeta rada, osobito u najopterećenijim dijelovima sustava.“