Prošlo je pet godina od katastrofalnog zagrebačkog potresa, nakon kojeg je oštećeno ukupno 25.000 objekata, pri čemu je više od šest tisuća privatnih i javnih zgrada postalo neupotrebljivo, a šteta je procijenjena na više od 11,6 milijardi eura. Epicentar potresa bio je sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu, a od zadobivenih rana umrla je 15-godišnjakinja, dok je 27 osoba ozlijeđeno.Europska komisija je nakon zagrebačkog potresa prvo odobrila 684 milijuna eura za obnovu, a onda još i 319 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu Karlovca i Sisačko-moslavačke županije. 

Na petu obljetnicu potresa premijerovi emisari – Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kao i ministrica kulture i medija, Nina Obuljen-Koržinek, razletjeli su se po Zagrebu, Čučerju, i Markuševcu, ne bi li se podičili sa 29 obnovljenih objekata javne namjene i čak 38 zamjenskih kuća na području Zagreba. Organiziran je i Dan otvorenih vrata, kako bi se građani mogli diviti učinkovitosti države na obnovi 29 objekata javne namjene.

Što misli o rezultatima obnove i zašto je Vlada, uoči lokalnih izbora, razaslala ministre da uvjeravaju građane kako su  zadovoljni rezultatima obnove, saznali smo u razgovoru s današnjom gošćom dana Radio Nacionala, a to je saborska zastupnica GLAS-a, bivša ministrica graditeljstva i obnove, Anka Mrak Taritaš.

O tvrdnji Vlade da je obnovljeno 3800 objekata: Taj podatak zavarava jer u statistiku ulaze i objekti na kojima su bili nužni samo minimalni zahvati.

O prozivkama Nine Obuljen Koržinek prema Tomislavu Tomaševiću: Izmišlja se sukob s Tomaševićem, a odgovornost za obnovu snose isključivo država i resorno ministarstvo.

O tempu obnove: Svi problemi proizlaze iz činjenice da se kasnilo s početkom obnove u financijski nestabilnim vremenima je 2020. Plenkoviću to nije bio prioritet.

Snimku cjelokupnog razgovora Anke Mrak Taritaš i Zrinke Vrabec Mojzeš možete poslušati OVDJE.