Nakon što je po posljednji puta u nedjelju urbi et orbi podijelio blagoslove na Trgu svetog Petra u Rimu i provozao se u papamobilu kroz narod, jučer ujutro, na Uskrsni ponedjeljak, u osamdeset devetog godini života preminuo je Papa Franjo.Iako posljednjih godina teško narušena zdravlja, ostajao je čvrsto kao moralna vertikala, ne samo za katoličke vjernike, već i za cijeli svijet. Njegov pontifikat obilježile su reforme Crkve, briga za ugrožene, siromašne, migrante, kao i otvorenost prema drugima i drugačijima. 

U Vatikanu je započela devetodnevna žalost, a nakon toga kreće procedura biranja njegova nasljednika. Kao što je bio jednostavan i skroman za života, takav će biti i u smrti. U svojoj je oporuci zatražio da bude pokopan u Bazilici Svete Marije Velike u Rimu, a ne u Bazilici svetog Petra u Vatikanu, kao i da bude pokopan u zemlji bez ukrasa, dok će nad grobom stajati
jednostavna ploča sa njegovim imenom Franciscus. Troškove pokopa pokriva nepoznati dobročinitelj.

Što je pontifikat Pape Franje značio za Katoličku crkvu, ali i za cijeli svijet, i što znači njegova smrt u ovom trenutku, kako će izgledati izbor nasljednika i može li se očekivati netko dijametralno suprotan, pokušali smo saznati u razgovoru sa sociologom religije i bivšim veleposlanikom Republike Hrvatske u Vatikanu, Ivicom Maštrukom.

O Papi Franji: Bio je blizak siromašnima zbog svojih korijena i nastojao je utjecati na svjetske lidere moralnim autoritetom.

O proglašenju Alojzija Stepinca svecem: Unatoč nepriličnom pritisku iz hrvatskih političkih i crkvenih krugova, Papu su po tom pitanju zanimala samo istina i činjenice.

O nasljedniku Pape Franje: Odlučivat će kontinuitet, geografsko porijeklo i životna dob kandidata.

Snimku razgovora Ivice Maštruka i Zrinke Vrabec-Mojzeš možete poslušati OVDJE.