U Hrvatskoj radnici u multinacionalnim kompanijama suočavaju se s niskim plaćama i velikim razlikama u odnosu na dobit tih poduzeća, što dovodi do demotivacije zaposlenih, smanjenja srednjeg sloja te povećanja broja niskokvalificiranih radnika, dok istovremeno strane kompanije izvlače ogromne profite iz zemlje.

Radnici u multinacionalnim kompanijama u Hrvatskoj, posebno u sektorima bankarstva, telekomunikacija i naftne industrije, suočavaju se s rastom plaća koji je tri puta manji od rasta dobiti tih poduzeća, prema podacima Financijske agencije.

U isto vrijeme, ove kompanije izvlače ogromnu dobit iz Hrvatske u korist svojih stranih vlasnika, upozoravaju u Nezavisnim hrvatskim sindikatima. Prema podacima Hrvatske narodne banke, strane kompanije su u prvih devet mjeseci prošle godine iz Hrvatske povukle milijardu i pol eura dobiti, uglavnom kroz isplatu dividende, dok su za cijelu 2023. izvukle 1,2 milijarde eura.

ZAŠTITA RADNIKA Stranci će imati bolje uvjete na hrvatskom tržištu, sprema se ‘crna lista’ poslodavaca

“Posljedice ove prakse uključuju smanjenje cijene rada, kolaps tržišta rada te odlazak kvalificiranih radnika iz Hrvatske”, objašnjava za Novi list gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, Izabela-Delfa Mišić.

‘Velika razlika u plaćama između Hrvatske i drugih članica EU privlači kvalificirane radnike u inozemstvo’

“Medijalna plaća u studenom 2024. iznosila je 1.162 eura neto, a minimalna oko 677 eura. To znači da polovina naših radnika, odnosno njih oko 850.000, prima plaću između 677 i 1.162 eura neto te pliva u razlici od manje od 500 eura. Gotovo dvije trećine naših radnika ima plaću manju od prosječne, koja iznosi 1.366 eura“, napominje Mišić, dodajući da velika razlika u plaćama između Hrvatske i drugih članica Europske unije privlači kvalificirane radnike u inozemstvo.

Istovremeno, standard u Hrvatskoj opada zbog uvoza stranih radnika koji obavljaju lošije plaćene poslove, što negativno utječe i na demografske trendove. Ovaj trend potvrđuje i tzv. OVI indeks slobodnih radnih mjesta Ekonomskog instituta i portala Moj Posao, koji pokazuje pad potražnje za radnicima, odnosno oglasa za posao, u odnosu na siječanj prošle godine za 3,4 posto, a u odnosu na prosinac 2024. za 4,9 posto.

VOLE POLJUD, KRIKET I ŠKVER U Hrvatskoj sve više radnika iz Indije: ‘Vrijedni su, disciplinirani, brzo uče…’

To je najveći pad na mjesečnoj razini od studenog 2023. godine, pa analitičari očekuju da će rast potražnje za radnicima u prvom kvartalu 2025. dodatno usporiti. S druge strane, potražnja za niže plaćenim poslovima raste, pa su u siječnju 2025. najtraženija zanimanja bila prodavači, skladištari, kuhari, knjigovođe i konobari, isto kao i prošle godine, ali s razlikom da su skladištari i kuhari zamijenili pozicije.

‘Radnici u Hrvatskoj su demotivirani’

Mišić ističe da su radnici u Hrvatskoj demotivirani jer se njihov rad ne cijeni dovoljno, što dovodi do rasta niže plaćenih poslova i smanjenja srednjeg sloja. Naime, 70 posto zaposlenih u multinacionalnim kompanijama ima manju plaću od prosječne bruto plaće.

“Analizirali smo ugovore o radu u multinacionalnim kompanijama u Hrvatskoj i zaključili da radnici moraju raditi dvostruko više kako bi ostvarili bonuse s kojima će doseći samo medijalnu plaću u Hrvatskoj“, kaže Mišić.

Na reakciju Hrvatske udruge poslodavaca koja smatra da su niske plaće posljedica niske produktivnosti, Mišić odgovara da u Hrvatskoj dominiraju prerađivačka industrija i trgovina, u kojima se produktivnost mjeri isključivo prema prihodu po zaposlenome, zbog čega njihova tvrdnja “ne drži vodu“ i da se radi o “najobičnijoj pohlepi“.

STRANI RADNICI Tek svaki peti radnik iz Azije želi ostati u Hrvatskoj

“Produktivnost nije samo na radniku, nego i na poslodavcu, koji mora osigurati modernizaciju poslovanja i nove tehnologije kako bi omogućio radnicima da postanu produktivniji, jer radnik nije trošak nego investicija“, ističe Mišić i dodaje da su privatne tvrtke 2023. godine ostvarile 42 posto veću dobit nego prethodne godine, dok je neto dobit po zaposlenome porasla za 37 posto prema podacima Fine. Razliku u neto dobiti po radniku ove kompanije usmjeravaju stranim vlasnicima, jer radnicima ne povećavaju plaće.

‘Bankarski radnici više ne mogu podići stambeni kredit’

U Hrvatskom sindikatu telekomunikacija ističu da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj porasla za 33,5 posto od 2022. godine, dok je u telekom industriji, koja zapošljava 9.500 radnika (od kojih tri najveća poduzeća zapošljavaju 6.900), plaća porasla tek za 14,1 posto u odnosu na 2022. godinu. Prema njihovim izračunima, sadašnja prosječna plaća od 1.300 eura radnicima u telekom industriji neće osigurati mirovinu veću od 550 eura za kompleksne poslove koje su obavljali u najbogatijim kompanijama u Hrvatskoj.

Prema podacima Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika, barem 20 posto radnika u banci prošle godine radilo je za osnovnu plaću do 1.000 eura mjesečno, dok je najmanje 55 posto radilo za plaću ispod državnog prosjeka. Istovremeno, banke su u prvih devet mjeseci 2024. ostvarile dobit od 1,2 milijarde eura, a procjena je da bi ukupna dobit za cijelu godinu mogla iznositi čak 1,6 milijardi eura.

TRŽIŠTE RADA Svaki četvrti zaposlenik u Europi je migrant. Evo koja su zanimanja najtraženija

Sindikat napominje da bankarski radnici danas više ne mogu podići stambeni kredit, dok radna mjesta u bankama postaju sve kompleksnija svake godine.

‘Ina ne želi povećati plaće svim radnicima, već samo onima koji pokažu izvrsne rezultate’

Situacija u naftnoj industriji nije bolja, jer se suočavaju s nedostatkom radne snage, a u Sindikatu gospodarstva SING napominju da Ina ne želi povećati plaće svim radnicima, nego samo onima koji pokažu izvrsne rezultate, dok za plaće radnika izdvaja tek dva posto ukupnih operativnih troškova.

Zbog ovoga bankarska industrija, kao i telekomi, ne traže uvoznu radnu snagu, koja je uglavnom niskokvalificirana, a s niskim plaćama tjeraju visokokvalificirane radnike iz zemlje. Posljedica toga je sve više niskokvalificiranih radnika s niskim plaćama, dok broj školovanih opada. Potražnja za kuharima, čistačima i radnicima u proizvodnji također opada, a prema OVI indeksu upravo su ova zanimanja dala najveći negativan doprinos potražnji za radnicima u posljednjih godinu dana.

PROSVJED Radnici INA-e traže povišice: Želimo moći živjeti, a ne preživljavati…

U odnosu na siječanj 2024., udio oglasa koji traže radnike s srednjom stručnom spremom smanjio se s 62,4 na 60,8 posto, dok je udio oglasa za niskokvalificirane i visokokvalificirane poslove porastao za 0,4, odnosno 1,3 postotna boda, piše Novi list.