Nije izvjesno hoće li američka vojska ostati prisutna na Kosovu u okviru NATO-ove operacije KFOR. Tu šokantnu mogućnost otkrio je Nacionalu u nedjelju poslijepodne izvor blizak Vladi, uz ostale nepoznate detalje s prvog sastanka koji je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, kao predstavnik hrvatske vlade, održao sa službenim predstavnikom nove administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu. Radilo se o kraćem sastanku koji je Anušić održao sa zamjenikom pomoćnika američkog ministra obrane za europske i NATO-ove politike Davidom Bakerom u subotu 15. veljače.

Nakon tog sastanka, usputno predstavljenog javnosti kao „susret na margini sigurnosne konferencije“, Anušić je protokolarno izjavio kako je upravo Kosovo ključ sigurnosti na jugoistoku Europe te poručio da je američka prisutnost kroz NATO-ovu operaciju KFOR iznimno važna za stabilnost i mir Kosova.

Međutim, čini se da se iza te diplomatske formulacije nazire puno dramatičniji sadržaj razgovora koji su Anušić i Baker vodili. I to zato što je izvor blizak Ministarstvu obrane u nedjelju za Nacional izjavio da je Anušić izuzetno zabrinut zbog mogućnosti da se Amerikanci, povlačenjem svoje prisutnosti u Europi, potpuno povuku i s Kosova te kako se boji da bi problemi na jugoistoku Europe mogli eskalirati.

Ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić sastao se s predsjednikom Vlade Republike Kosovo Albinom Kurtijem i ministrom obrane Ejupom Maqedoncijem, razgovarali su o sigurnosnoj situaciji na Kosovu i JI Europe, a Anušić je rekao da Hrvatska podupire put Kosova prema NATO-u i EU-u. FOTO: MORH

O tomu je taj izvor za Nacional rekao:

„Ako Amerikanci odu s Kosova, ministar ne vidi ni jedan mogući scenarij osim rasplamsavanja sukoba na Kosovu, a onda je pitanje gdje to može sve završiti: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Kosovo, to onda više nitko ne može predvidjeti. “

O toj situaciji i mogućim scenarijima Anušić je moguće razgovarao i s predsjednikom Vlade Republike Kosova Albinom Kurtijem i ministrom obrane Ejupom Maqedoncijem, s kojima se također sastao tijekom Münchenske sigurnosne konferencije.

„Razgovarali su o sigurnosnoj situaciji na Kosovu i jugoistoku Europe“, općenito se samo navodi u priopćenju MORH-a. Jedno od ključnih pitanja koja su se otvorila nakon Trumpova dolaska na vlast i njegovih šokantnih političkih najava, bilo je kako predstavnici američke administracije i dužnosnici gledaju na to, je li takva Trumpova politika uistinu i njihovo opredjeljenje te je li se netko u stanju tome oduprijeti. Nacionalov izvor blizak MORH-u tvrdi:

„Za sada nema otpora, ali siguran sam da kako vrijeme bude išlo, pljuštat će ostavke u američkoj administraciji zbog takvih poteza. Siguran sam u to. Bit će veliki pritisak. Jer, pazite, Trump poručuje da će preseliti Palestince i tamo napraviti rivijeru, čovjek želi uzeti Grenland, želi Panamski kanal… Pa kakve su to izjave, što je to? Obećavao si mir, a praviš kaos. Ukrajinu ostavljaš na cjedilu. Tri godine si im držao leđa, a sad odjednom to ništa ne vrijedi, već bi da sve što je Rusija uzela, to i zadrži plus još neki dodatni teritorij. Pa ne ide to tako, ljudi moji. Možete vi biti jaki koliko hoćete, i nacistička Njemačka je bila jaka u Drugom svjetskom ratu, trebalo je četiri, pet godina da se sve posloži, da se organizira i da se na kraju stvari dovedu onako kako treba, pa će tako biti i u Ukrajini, koja je nakon tri godine ratovanja već stekla iskustva, znanja, ali i logistiku.“

Raste zabrinutost da zbog Trumpove podrške Putin nakon pregovora neće isposlovati samo Ukrajinu, nego i vratiti svoj utjecaj u granice Varšavskog pakta. FOTO: KEVIN LAMARQUE/REUTERS/PIXSELL

Nakon što je premijer Andrej Plenković na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu poručio da su mirovni pregovori bez sudjelovanja Ukrajine „no go“, a bez prisustva Europe potpuno politički neprihvatljivi, Nacional je doznao i ostale detalje o tome kako je hrvatska delegacija, u kojoj su bili i ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Tihomir Kundid, doživjela drastičan američki zaokret prema ukrajinskom pitanju te kako bi se, prema njihovom viđenju, u toj situaciji trebala postaviti Europska unija.

Glavni je zaključak hrvatske delegacije da će Europska unija morati zauzeti odlučan stav prema administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji, kako oni smatraju, de facto iz pregovora o primirju želi isključiti i Ukrajinu i vrh europske politike – jer će u protivnom Europska unija kapitulirati te će se dovesti u pitanje samo njezino postojanje, pa i sama ideja i koncept. To je, pojašnjava izvor blizak Vladi, bio i smisao onoga što je iznio premijer Plenković kada je rekao da bi mirovni pregovori bez prisustva Europe bili potpuno politički neprihvatljivi, ali i da bi Europa trebala jasno odrediti tko će je za stolom predstavljati.

„To bi trebala biti osoba koju svi vrlo cijene, koju će se uvažavati i u Moskvi i u Kijevu, koja ima podršku SAD-a i europskih država i drugih lidera. Trebamo jaku vidljivost nekog snažnog tko može voditi taj proces“, poručio je Plenković.

Taj Plenkovićev zapažen istup odmah je u pojedinim krugovima unutar HDZ-a potaknuo komentare i tumačenja kako je time zapravo Plenković kandidirao samog sebe za tu poziciju. Svakako je znakovito da je dva dana prije konferencije jedan od izvora bliskih HDZ-u Nacionalu rekao kako Plenković, nakon sada već trećeg mandata na čelu Vlade, sebi traži poziciju sličnu onoj kakvu je imao Jacques Klein, američki diplomat i general koji je vodio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja od 1995. do 1998.

Ministar Anušić naglasio je na sastanku sa zamjenikom pomoćnika američkog ministra obrane za europske i NATO-ove politike Davidom Bakerom, da je Kosovo ključ sigurnosti na jugoistoku Europe. FOTO: MORH

Plenković je u svom govoru isticao kako iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja može biti korisno i Ukrajini.

„Bili smo dovoljno jaki da povratimo teritorij vojno, a preostali dio u svoj smo ustavni poredak vratili uz pomoć UN-a i snažnog vodstva tadašnjeg američkog generala Kleina“, rekao je Plenković na konferenciji.

O tome je li govoreći o „nekome snažnom tko u ime Europske unije može upravljati procesom mirovnih pregovora“ mislio na sebe, jedan od izvora bliskih Vladi kaže: „Republika Hrvatska i Europska unija zalažu se za to da i Europska unija i Ukrajina prisustvuju pregovorima. Premijer Plenković nije mislio da taj predstavnik bude on. Apsolutno ne. On je i do sada imao čvrste stavove oko ove teme oko koje bi se svi trebali složiti. No pitanje je razine pregovora koji će se voditi. O tome se još nije vodio ni jedan razgovor. To može biti neki ministar vanjskih poslova iz jedne od zemalja članica EU-a, ali prerano je donositi zaključke. Da je Plenković mislio na sebe, nikad to on sam ne bi rekao. On je govorio na razini principa koji je tvrd kao kamen. To je i polazište europskih čelnika: da se ujedine pa da nađu predstavnika.“

Drugi izvor blizak Vladi opisao je kako hrvatska delegacija vidi daljnji razvoj situacije nakon šokantnog plana Donalda Trumpa o mirovnim pregovorima bez Europe, ali i bez Ukrajine:

„Ukrajina će svakako ostati bez velikog dijela pomoći Sjedinjenih Američkih Država, kako političke tako i vojne. Ukrajina će se morati presložiti i osloniti prvenstveno na vlastite snage i na snage saveznika koji će im i dalje pomagati, a to je svakako Europska unija, osim Mađarske i Slovačke. Europa će nastaviti pomagati Ukrajini, oni koji su do sada pomagali neće odustati. Međutim, generalno govoreći, situacija nije dobra, još je gora od onoga što se u javnosti prezentira. Amerikanci su potpuno promijenili svoj smjer, ali tako da su se okrenuli za 180 stupnjeva i kreću se u potpuno drugom pravcu. Kad slušate govor američkog potpredsjednika Jamesa Davida Vancea, pa i američkog ministra obrane Petea Hegsetha, to jednostavno izgleda kao da ste sjeli za stol s ljudima koji nikada nisu bili saveznici s Europom i kao da uopće nisu s nama saveznici u NATO-u. Izrazito zabrinjavajuće.“

Ministar Anušić sastao se i s ukrajinskim ratnim veteranima i vojnicima kao i predstavnicima inicijative Message from the Frontline, koja je postala simbol hrabrosti u ukrajinskoj borbi za slobodu. FOTO: MORH

Trumpov zaokret američke politike prema Ukrajini i pokušaj da istisne Europu, nisu prihvatljivi čelnicima Europske unije i zbog činjenice da su upravo zemlje članice do sada najviše i financijski, i materijalno, i politički pomagale Ukrajini. Na pitanje kako bi to izgledalo da Europa i dalje financira veliki dio ukrajinske obrane, a da ni o čemu ne bi trebala odlučivati, Nacionalov izvor kaže: „Trump je rekao: o Ukrajini pregovaramo ja i Putin i nitko više. Znači, ne pita se Ukrajinu, ne pita se Europu. To se neće dogoditi, da Ukrajina sjedne za pregovarački stol s Amerikom i Rusijom pod uvjetima koje je dao Trump, nego će Ukrajina s Europom sjesti s njima pa tek onda možemo pregovarati. Europa će se morati pokazati kao neka vojna sila koja će stati nasuprot svemu tome i dati do znanja Trumpu: nećemo dozvoliti da vi pregovarate s Ukrajinom na ucjenjivački način, da njima stavljate na stol što oni moraju potpisati, jer bi to uza njih bila kapitulacija. A Europa će stati Ukrajini iza leđa i pregovarati s njima s Putinom i Trumpom. Europa treba pokazati svoju snagu, snagu pola milijardi ljudi koji tu žive, snagu svoje ekonomije koja je kad se zajedno posloži, jača i od Amerike i od Rusije. Problem je samo u tome što nismo organizirani.“

Postoji li čvrsta volja zemalja članica Europske unije da se suprotstave nametnutoj „igri“ i Trumpovim i Putinovim uvjetima te stanu čvrsto uz Ukrajinu? Nacionalov izvor o tome kaže:

„Morat će postojati jer bi to u suprotnom bila kapitulacija Europske unije kao koncepta. Mi bismo kao Europska unija bili osramoćeni i ne bismo više imali što tražiti na međunarodnoj sceni ako nam se to dogodi. Tako da Europa nema izbora, ona to mora napraviti.“

Premijer Andrej Plenković rekao je da bi mirovni pregovori bez prisustva Europe bili potpuno politički neprihvatljivi, ali i da bi Europa trebala jasno odrediti tko će je za stolom predstavljati. FOTO: Vlada RH

I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je u nedjelju u razgovoru za NBC News da Kijev neće prihvatiti mir koji dogovore Rusija i SAD, bez Ukrajine za pregovaračkim stolom. Zelenski je rekao da cijeni i poštuje američkog predsjednika Donalda Trumpa “jer ga je izabrao američki narod”, ali je upozorio da ni Trump ni drugi lideri ne bi smjeli vjerovati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

“Ne vjerujte Putinu, ne vjerujte njegovim riječima o prekidu vatre“, poručio je Zelenski i potom upozorio na opasnost od veće ruske invazije drugdje u Europi već ovoga ljeta.

“Znajući da nas nije uspio okupirati, ne znamo kamo će ići. Postoje rizici da bi to mogle biti Poljska i Litva jer vjerujemo da će Putin ratovati protiv NATO-a“, rekao je Zelenski za NBC.

Svim europskim čelnicima na konferenciji u Münchenu postalo je jasno da moraju pronaći odgovor na Trumpova nastojanja da preuzme pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i potpuno isključi Europu iz cijelog pregovaračkog procesa, pa je zato za ovaj ponedjeljak bio hitno sazvan sastanak europskih čelnika u Parizu.

„Trump ne želi dozvoliti Europi da bude bilo kakav faktor ako se postigne mir na štetu Ukrajinaca, a sigurno je da bi taj mir u tom slučaju bio na štetu Ukrajinaca. Zašto Trump to radi? Ne mogu to sa sigurnošću reći, ali znam zašto radi Putin. Putin u pregovaračkom procesu neće isposlovati samo Ukrajinu, nego će isposlovati svoj političko-sigurnosni utjecaj na prostoru koji će svakako biti negdje na granicama bivšeg Varšavskog pakta, odnosno, onih zemalja koje su i prije 30-ak godina bile pod utjecajem Sovjetskog Saveza. Europa bi u tom slučaju ostala nezaštićena i zato je ključno da Ukrajina ne klekne pred Rusijom, da ne izgubi taj rat, da se Rusiju bilo kako zaustavi. Zato je sada pred nama važna odluka, a vremena nemamo puno jer Europi sada najviše nedostaje vremena da se organizira. Trebala se davno organizirati i drugačije sagledavati ovu situaciju. Europa je sama kriva zbog toga što joj se dogodilo, ali sada se dogodilo i nema puno vremena, a treba ga pod hitno iskoristiti i zauzeti stav te čuvati leđa Ukrajini kroz političku i materijalnu pomoć i podršku. Ukrajina mora sudjelovati u pregovorima, i to ne s pozicije zaraćene strane, nego žrtve agresije. U toj priči Ukrajina mora izgurati svoje interese, a ne Rusija i Amerika. Jer tu je očito da je Amerika digla ruke od Europe, da je ne zanima više utjecaj u Europi, već taj utjecaj ostavlja Rusiji ili nekome drugome, a Amerika se prebacuje na područje Kine, Tajvana i Pacifika jer je to novo svjetsko žarište.“

O zabrinutosti zbog prebacivanja američkog fokusa na Indopacifik i sigurnosnih posljedica za Europu, u izjavama s Münchenske konferencije govorio je i ministar obrane i potpredsjednik Vlade Ivan Anušić, koji je za Dnevnik Nove TV među ostalim rekao da je Balkan odnosno jugoistočni dio Europe najugroženiji nakon Ukrajine. U svjetlu mogućnosti da američke trupe napuste misiju NATO-a na Kosovu, te njegove tvrdnje lako je razumjeti.