Rat je skup. Osim razaranja, osobnih tragedija i poginulih, iziskuje golema sredstva za kupnju i mobilizaciju opreme.
Gubi se i radna snaga, što i Izrael i njegovo gospodarstvo osjećaju na više strana, piše Deutsche Welle (DW).
Nedostaje radne snage
Od napada militantne islamističke skupine Hamas na Izrael 7. listopada 2023., izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga uslijedili su izraelski zračni napadi na Libanon kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela skupina Hezbolah. Prošlog je tjedna Izrael izveo napade duboko u unutrašnjost Irana, s ciljem onesposobljavanja njegovih nuklearnih kapaciteta.
Zbog svega toga izraelsko gospodarstvo trpi ozbiljan pritisak. Mnogi pripadnici pričuve pozvani su u vojsku i morali su privremeno napustiti svoja radna mjesta.
Istodobno su poništene radne dozvole za brojne Palestince, a prelazak granica za njih postaje sve teži.
Zbog toga je sve teže popuniti radna mjesta. U travnju je nezaposlenost u zemlji iznosila tri posto, što je znatno manje u odnosu na 4,8 posto u 2021.
Vojni izdaci najveći na svijetu, s izuzetkom Ukrajine
U isto vrijeme vojni su izdaci snažno porasli. Prema izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz travnja 2024., izraelski vojni izdaci porasli su 65 posto i dosegnuli oko 40,4 milijarde eura. Time su vojni izdaci dosegnuli 8,8 posto BDP-a, najviše na svijetu nakon Ukrajine.
Proračun za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21 posto više nego prethodne godine. Bit će to najveći proračun u izraelskoj povijesti i uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu, navodi The Times of Israel.
Mnogi Izraelci nisu radili od početka rata s Iranom
Itai Ater, profesor ekonomije na Sveučilištu u Tel Avivu, kaže da je rat “vrlo skup” i da postoji “velika neizvjesnost u pogledu bliske i daleke budućnosti”.
“Vojni troškovi, i u ofenzivi i u defenzivi, iznimno su visoki. To će zasigurno utjecati na proračun, deficit, BDP i izraelski dug“, rekao je Ater.
Troškovi su doista visoki. Tijekom posljednjih 20 mjeseci mnogi su Izraelci proveli stotine dana u pričuvnim jedinicama. Drugi su morali napustiti domove uz granicu, što je drastično poremetilo njihove živote. I socijalne službe su pod pritiskom.
Od napada prošlog petka mnogi nisu radili, uključujući one zaposlene u industriji, trgovini, tehnologiji i obrazovanju, kaže Ater.
Netanyahu povećao PDV i doprinose
Redovni komercijalni letovi iz i prema Izraelu trenutačno su obustavljeni. Zrakoplovne kompanije povukle su svoje zrakoplove, a zatvoren je zračni prostor iznad većeg dijela Bliskog istoka.
Kako bi ublažila financijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je početkom godine sa 17 na 18 posto. Povećan je i zdravstveni doprinos koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje.
Najveći gubitnici turizam, industrija i poljoprivreda
Izraelsko je gospodarstvo proteklih godinu i pol dana trpjelo, no pokazalo se “iznenađujuće otpornim”, kaže Benjamin Bental, profesor emeritus ekonomije sa Sveučilišta u Haifi.
I dok su turizam, industrijska proizvodnja, građevina i poljoprivreda pretrpjeli gubitke, sektori poput visoke tehnologije, obrane i trgovine hranom ostali su stabilni. U 2024. godini izraelsko je gospodarstvo ostvarilo prihode veće od 470 milijardi eura, nadmašivši prethodne godine.
Snažan IT sektor drži izraelsko gospodarstvo iznad vode
Bental ističe stalni uspjeh sektora visoke tehnologije i čvrstoću tržišta rada koje je “najnapetije dosad”. Nisu se dosad ostvarile ni prijetnje kako bi Hezbolah ili Iran mogli napasti ključnu energetsku i internetsku infrastrukturu pa su i poslovne aktivnosti uglavnom neometane.
Nije slučajno što se Izrael smatra tehnološkom silom. Taj sektor zapošljava 12 posto ukupne radne snage i sudjeluje s oko 25 posto čitavog poreza na dohodak zahvaljujući visokim plaćama u tom sektoru, navodi američka investicijska banka Jefferies.
Tehnološki proizvodi i usluge čine 64 posto izraelskog izvoza i oko 20 posto BDP-a.
No prema izvješću Izraelske agencije za inovacije iz travnja, broj zaposlenih u tom sektoru stagnira od 2022. godine.
SPASIO GA RAT Netanyahu bio pred padom dan prije napada na Iran. Sad ga podržava većina Izraelaca
Prošle godine broj domaćih zaposlenika u visokoj tehnologiji smanjio se prvi put u desetljeću, dok je istodobno porastao broj onih koji sele u inozemstvo na dulje razdoblje.
Trenutačno te tvrtke još uvijek zapošljavaju oko 390.000 ljudi unutar Izraela i dodatnih 440.000 izvan zemlje. Tu je i bojazan kako bi viši porezi mogli natjerati takve tvrtke i njihove zaposlenike da odu iz Izraela.
Osjećaj nesigurnosti
Najveća nepoznanica trenutačno je osjećaj goleme neizvjesnosti što donosi budućnost u Izraelu i regiji. To utječe na radnike, poslodavce i ulagače.
“Ipak, ako pogledate burzu i tečaj, čini se da su ulagači optimistični – vjerojatno očekuju skori kraj rata, uklanjanje iranske nuklearne prijetnje i oporavak gospodarstva”, kaže Ater.
Za investitore su kratkoročni rizici porasli, no stvarni učinak ovisi o tome koliko će vojni sukobi trajati i kako će završiti.
“Alternativni scenarij, u kojem ulazimo u dugotrajni iscrpljujući rat s Iranom, također je moguć”, upozorio je Ater.
“U tom slučaju izraelsko gospodarstvo vjerojatno neće napredovati”, zaključio je.
Izraelsko-palestinski sukob ostaje jedan od glavnih izazova
Gledajući unaprijed, Ater smatra da sigurnosna situacija općenito, a izraelsko-palestinski sukob posebno, ostaje jedan od najvećih dugoročnih ekonomskih izazova za zemlju.
Uz te napetosti, upozorava i na važnost praćenja unutarnjih društvenih podjela te reforme pravosuđa i njezina utjecaja na demokratske institucije, piše DW.
SEDMI DAN SUKOBA Izrael nastavio s udarima na Iran. SAD će za par dana napasti Teheran?
Komentari