RAZINA SIROMAŠTVA U EU Oko 20 posto Hrvata smatra se siromašnima

Autor:

09.06.2022., Zagreb - Trg bana Josipa Jelacica. Iako bas nije bila raspolozena za fotografiranje baka Ljubica bila je raspolozena za razgovor. Skrila se medju kante za smece ne bi li se zastitila od vjetra i kise, medju smecem niti je policijski sluzbenici u prolazu nisu zamijetili a njezino stanje prikazuje kako je zivot nije mazio. Tako nam se pohvalila da nakon dvije godine sada ponovo normalno vidi jer su joj dobri ljudi iz bolnice Sveti Duh pomogli i operacijom omogucili da progleda. Inace vrlo skromna i uvijek nasmijana iako zivi u teskim uvjetima svaki put spomene dobre ljude iz crkve Sv. Josipa na Tresnjevci. Oni joj naime cesto pomognu a i nagovorili su je na operaciju ociju. Danas kao i svaki put kada dodje u centar grada ceka svoju prijateljicu, zagrnuta i s mnostvom stvari, kao da citav zivot nosi u tim svojim vrecama, s komadicem hrane u rukama na trenutak je i usnula. A nadamo se da sanja jedan san koji ce se pretvoriti u stvarnost, san o boljem i sretnijem zivotu.  Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Hrvatska se po razini subjektivnog osjećaja siromaštva svrstava gotovo u EU prosjek i nalazi se na 11 mjestu od 27 članica. Prema najnovijim podacima Eurostata objavljenim 23. listopada, europski je prosjek lani bio 17,4 posto, a hrvatski 19,8 posto.

Indeks subjektivnog siromaštva je statistički pokazatelj koji mjeri kako pojedinci percipiraju vlastitu financijsku i materijalnu situaciju, a izračunava se iz anketa i statističkih podataka o prihodima i životnom standardu u svim članicama EU, EFTA-e, kao zemljama kandidatima za članstvo.

Rekorderi Grčka i Bugarska

Grčka je i dalje rekorder sa 66,8 posto građana koji sebe subjektivno doživljavaju kao siromašne. Slijedi Bugarska sa 37,4 posto i Slovačka sa 28,7 posto.

Na drugom kraju ljestvice, najniže stope su zabilježene u Nizozemskoj i Njemačkoj, po 7,3 posto, te u Luksemburgu gdje se 8,5 posto smatra siromašnim.

U pet godina od 2020. do 2024. stopa subjektivno siromašnih najviše je pala u Hrvatskoj, s 33,5 na 19,8 posto. Pad bilježe i druge zemlje. Tako je u Rumunjskoj smanjena sa 35,8 na 23,8 posto, a u Mađarskoj s 27,3 na 19,8 posto.

Rast i u najrazvijenijim zemljama

Zanimljivo je da siromaštvo raste i u najrazvijenijim zemljama. U Danskoj je taj rast u pet godina bio sa 8,5 na 12,8 posto, a u Austriji sa 9,3 na 13,2 posto. Najveći porast zabilježen je u socijalno naprednoj Francuskoj sa 18,5 na 21,8 posto.

Posljedice siromaštva u svim zemljama najviše osjećaju mladi do 18 godina, njih petina ili 20,6 posto. Među osobama u dobi od 18 do 64 godina njih 17,3 posto se smatralo siromašnima, dok je to bio slučaj kod 14,9 posto ljudi starijih od 65 godina.

Po obrazovnoj strukturi, najviša stopa je među nisko obrazovanim Europljanima –  27 posto, zatim onima sa srednjom stručnom spremom – 16,5 posto, dok je kod visokoobrazovanih tek 8,5 posto.

U gotovo svim zemljama EU stopa subjektivnog siromaštva je prošle godine bila viša kod žena nego kod muškaraca. Na  razini cijele EU stopa je bila 17,0 za muškarce i 17,8 posto za žene. Jedina iznimka su Njemačka i Nizozemska, gdje su stope iste za oba spola po  7,3 posto.

NEVIDLJIVI TROŠKOVI Stručnjakinja savjetuje kako izbjeći zamke nekontroliranog trošenja

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.