REFORMA ILI IZRABLJIVANJE? Umirovljenici će moći raditi puno radno vrijeme – za pola mirovine

Autor:

04.03.2025., Zagreb - HZMO je objavio da u petak 7. ožujka 2025. počinje isplata mirovina za veljacu 2025. korisnicima racuna otvorenih u poslovnim bankama. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

Mirovinska reforma koja će zaživjeti u srpnju donosi i veća prava rada u mirovini. Ipak, na te ćemo izmjene morati pričekati s primjenom do siječnja 2026. godine, piše mirovina.hr. Umirovljenici stariji od 65 godina tada će moći birati i opciju rada na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, uz ostale izmjene. Rad u mirovini iz nekog je razloga sve popularniji, a umirovljenika koji su radili do polovine radnog vremena uz isplatu cijele mirovine krajem ožujka bilo je 33.904, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Gotovo 500 radnika je to više nego u veljači.

Tako je krajem ožujka bilo 33.904 umirovljenika koji rade u mirovini. Najveći skok događa se u najvećoj branši u kojoj umirovljenici rade, a to je trgovina koja ima više od 5.700 zaposlenih korisnika mirovina. Blagi rast bilježe i druge dvije najbrojnije djelatnosti kada je riječ o radu u mirovini, prerađivačka industrija te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti koje okupljaju svaka više od 4.300 zaposlenih umirovljenika.

Sve više umirovljenika zaposleno je u administraciji, gdje ih radi više od 3.700, dok je na petom mjestu po popularnosti rada u mirovini građevina s više od 3.600 zaposlenih umirovljenika. Dodatno, gotovo 3.000 umirovljenika radi u prijevozu i skladištenju, a više od 2.000 u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je veliki deficit radne snage. Raste i broj umirovljenika koji rade u obrazovanju do polovine radnog vremena, a sada ih je gotovo tisuću.

U djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane zaposleno je nešto manje od 2.000 umirovljenika do polovine radnog vremena. Za očekivati je da će ta brojka rasti dolaskom turističke predsezone, a posebno u špici sezone, kako se uostalom i događa svake godine. Ipak, na zapošljavanje umirovljenika na sezonskim poslovima utjecaj imaju i strani radnici koji su za poslodavce povoljnija opcija, jer mogu raditi puno radno vrijeme.

NOVI ZOMO Godišnji dodatak neće biti puna 13. mirovina

Zavod za zapošljavanje dio oglasa stavlja i na stranicu za zapošljavanje umirovljenika. Tako se na burzi rada njima trenutačno nudi više od 500 oglasa. Gotovo polovina njih namijenjena je prodavačima, odnosno onima koji žele raditi u trgovini kao generalno najtraženijoj branši. Uz više od 200 prodavača, traži se i 70-ak čistača te više od 40 kuhara, konobara, ali i medicinskih sestara, odnosno njegovatelja. Traženi su i vozači, dostavljači te zaštitari.

Hrvatska ima rastući trend sve starijih radnika. Trenutačno je oko 147.000 zaposlenih starijih od 60 godina, od kojih je više od 36.000 starije od 65 godina. Prije pet godina bilo ih je gotovo 50.000 manje, a brojka je u odnosu na prošlo godinu skočila za 10.000. Stariji radnici najtraženiji su kao stručnjaci, a umirovljenika koji su radili do polovine radnog vremena uz isplatu cijele mirovine krajem ožujka bilo je 33.904, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Gotovo 500 radnika je to više nego u veljači.

Dok se u javnosti govori o stotinama tisuća stranih radnika, moguće je da ćemo uskoro pričati i o 100.000 zaposlenih umirovljenika. Naime, nedavno predloženom mirovinskom reformom, nastoji se, između ostalog, omogućiti svi umirovljenicima i rad na puno radno vrijeme uz primanje pola iznosa mirovine. Riječ je o mjeri koju su dosad mogle koristiti samo pojedine skupine umirovljenika po posebnim propisima.

Predstavnici umirovljeničkih udruga ističu kako starije osobe u Hrvatskoj rade uglavnom zbog vrlo teške materijalne situacije. Doduše, kažu i kako je udio zaposlenih umirovljenika puno manji nego u zemljama zapadne Europe ili Skandinavije, ali da oni, za razliku od naših umirovljenika, ne rade iz nužde, nego iz osjećaja društvene korisnosti.

NA DNU Austrijske mirovine veće od hrvatskih plaća. Evo kako stojimo u usporedbi s okolnim članicama EU

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.