RELEVANTNE RASPRAVE Nacionalovi Green Living okrugli stolovi nastavljaju se u listopadu

Autor:

11.06.2027., Zagreb - Tribina Urbani vrtovi. 
Photo Sasa ZinajaNFoto

Saša Zinaja/NFOTO

Na četvrtom susretu s eminentnim stručnjacima raspravljat će se o problematici odvojenog prikupljanja različitih vrsta otpada u kućanstvima

Serija okruglih stolova pod zajedničkim nazivom Green Living, koje je u travnju pokrenuo Nacional i tako potaknuo javnu raspravu o temama vezanima uz održivo stanovanje, energetsku tranziciju i zelene oblike energije, nastavlja se na jesen. Na dosadašnja tri okrugla stola obradili smo problematiku korištenja solarne energije i njezine budućnosti u Hrvatskoj, ali i svijetu, razgovarali smo o sve prisutnijoj temi razvoja pametnih zgrada kao zgrada budućnosti, a raspravljali smo i o fenomenu urbanih vrtova kao sve popularnijem načinu okretanja gradskog stanovništva prirodi i vlastitom uzgoju zdrave hrane. Na svim okruglim stolovima okupili smo niz stručnjaka, znanstvenika, investitora i predstavnika lokalne zajednice, državnih agencija i institucija koji su, svaki u svojem području, govorili o najvažnijim karakteristikama teme o kojoj se raspravljalo i o njezinom utjecaju na svakodnevni život čovjeka i zajednice u kojoj živi.

Na prvom u seriji okruglih stolova održanom u travnju, na kojem se raspravljalo o solarnoj energiji kao obnovljivom izvoru, gosti su bili ravnatelj agencije REGEA dr. Julije Domac, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu prof. dr. Tomislav Capuder, potom i Žarko Latković iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Darko Majhen, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i EU poslove Varaždinske županije. Sudionici rasprave upozorili su na još uvijek nedovoljnu zastupljenost solarne energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu, ukazali su na stvarne uzroke tog problema, predložili moguća rješenja te iznijeli brojne pozitivne primjere kojih ima i koji trebaju biti lučonoše u razvoju solarnih tehnologija u godinama koje dolaze.

U svibnju, na drugom okruglom stolu, razgovarali smo o pametnim zgradama kao novom standardu gradnje stambenih, industrijskih i zgrada javne namjene. Voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje dr. Tea Žakula, Margareta Zidar s Energetskog instituta „Hrvoje Požar“, Tomislav Ilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, voditelj odjela investicija iz agencije Opereta Invest Krunoslav Lisjak i direktor prodaje dizalica topline u tvrtki Bosch Hrvatska Denis Dobrotić govorili su, između ostaloga, što nas sve čeka u procesu reforme stanovanja i okretanju k održivom upravljanju zgradama, kolika je svijest vlasnika nekretnina o potrebi ulaganja u obnovu postojećih zgrada i njihovom pretvaranju u pametne zgrade i u kojoj mjeri su sustavi aktivnog upravljanja potrošnjom energije uključeni u projekte obnove zgrada nakon potresa u Zagrebu i Petrinji, ali i u projektima obnove u ostalim dijelovima Hrvatske. Pritom su iznijeli i primjere dobre prakse u kojima se gradnja po principu „pametnih zgrada“ pokazala kao isplativiji projekt od standardnog načina gradnje.

Treći okrugli stol, održan u lipnju, okupio je stručnjake koji su imali mnogo toga reći o fenomenu urbanih vrtova i razlozima koji motiviraju dio građana velikih gradova da krenu u avanturu uzgoja hrane na svojem komadiću zemlje dobivenom na korištenje od gradske samouprave. Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, zamjenica gradonačelnika Grada Karlovca Ivana Fočić, prof. dr. Tanja Gotlin Čuljak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dipl. ing. vrtlarstva i oblikovanja pejzaža Kornelija Benyovsky Šoštarić koja već 15 godina na HTV-u vodi vrlo popularnu emisiju “Vrtlarica“ te voditelj Odjela za poljoprivredu Grada Velike Gorice Marko Kos govorili su o tome što stoji u pozadini ovog novog urbanog fenomena, kakve prednosti on donosi stanovnicima gradova, ali i kako gradske vlasti, odnosno, predstavnici lokalne uprave gledaju na taj pokret.

U jesenskom dijelu serijala Green Living ugostit ćemo nove stručnjake i relevantne sugovornike koji će nam se pridružiti u raspravi o dvjema vrlo zanimljivim temama. U prvoj, koja će se održati u listopadu, razgovarat ćemo o problemu gospodarenja otpadom, s posebnim naglaskom na problematiku odvojenog prikupljanja različitih vrsta otpada u kućanstvima. A u studenome nas čeka i vrlo aktualna tema korištenja dizalica topline kao alternativnog načina osiguravanja energije za kućanstva, javne objekte i industrijske objekte, koje osiguravaju grijanje, hlađenje i potrošnu toplu vodu koristeći energiju iz okolnog zraka, zemlje ili vode. I te panel rasprave zasigurno će otvoriti neka nova pitanja i ponuditi kvalitetna rješenja. Stoga vas pozivamo da nas pratite i dalje u našem serijalu poticajnih rasprava čiji je cilj i zadatak objediniti inovativne tehnologije, praktične savjete i najbolje primjere iz prakse kako bismo svakom građaninu približili teme održivog stanovanja i olakšali pristup informacijama, a zainteresiranim investitorima otvorili nove mogućnosti ulaganja.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

mihaelp

prije 1 mjesec

Problem prikupljanja i reciklaže otpada moguće je riješiti automatskim razvrstavanjem svih materijala koji završavaju na odlagalištima i to tako da se svim materijalima i robama, od njihovog nastanka, pridijele njima svojstveni bar-kodovi, s odgovarajućim S/B brojem boscovicha (B), koji ih prate počevši od njihovog nastanka, preko njihove distribucije, pa preko prodaje i sve do njihovog odlaganja. Svi materijali završavali bi na zajedničkom odlagalištu, a njihovu selekciju prema namjeni budućeg korištenja obavljala bi automatska selektorska stanica. ... Ovaj način bi pojednostavnio prikupljanje i odvoz otpada i pridonio vrlo uspješnom razvrstavanju otpada, sve do posljednjeg atoma koji bi bio naznačen pri njihovoj proizvodnji (danas jedan segment takvog funkcioniranja postoji pri otkupu predmeta – boca i limenki – u trgovinama „Spar“).

mihaelp

prije 1 mjesec

Ovdje se radi u Integralnom Reciklažnom Sustavu, zasnovanom na vrstama tvari, koje vrste tvari je svojevremeno predlagao još Ruđer Bošković. To je temeljit pristup toj problematici, i taj pristup omogućava iskorištelje (reciklažu) svih materijala sve do njihovih početnih ili željenih dijelova.