Prošloga tjedna američki predsjednik Trump, nakon „dugog i produktivnog razgovora“ s Putinom, najavio je trenutačni početak mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije. Vijest je izazvala burne reakcije među saveznicima, koji se protive nametnutom miru nauštrb Ukrajine. Održana je i Minhenska sigurnosna konferencija na kojoj je sudjelovalo šezdesetak šefova država i vlada, ali ne i Rusije, a jedna od glavnih tema bio je upravo sukob u Ukrajini. Kao izaslanike iz redova američke administracije Trump je poslao državnog tajnika Marka Rubija i svog potpredsjednika J. D. Vancea koji je šokirao saveznike konstatacijom da sigurnosne ugroze EU-u dolaze iznutra, a ne od Rusije i Kine. Posebni Trumpov izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg jasno je obznanio da EU neće imati mjesto za pregovaračkim stolom o postizanju mira u Ukrajini, o čemu već u Rijadu razgovaraju ruska i američka izaslanstva.

Izvanredna vremena traže i izvanredne mjere pa je tako na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u prosincu 2024. Odbor za sigurnost i obranu (SEDE) dobio status punopravnog stalnog radnog tijela Parlamenta. Konstituirajuća sjednica Odbora održana je 27. siječnja 2025. Za predsjednicu je izabrana njemačka zastupnica Marie-Agnes Strack-Zimmermann iz redova liberala (Renew), dok je potpredsjednik Estonac Riho Terras iz redova europskih pučana (EPP), bivši zapovjednik Estonskih obrambenih snaga. Odbor ima 43 punopravna i 42 zamjenska člana, a među njima su i hrvatski eurozastupnici Stephen Nikola Bartulica iz stranke Dom i nacionalno okupljanje, Željana Zovko iz HDZ-a i Tonino Picula iz SDP-a.

Jedan je od ciljeva Europske komisije u 2025. takozvana Bijela knjiga o budućnosti europske obrane, koja će poslužiti kao smjernica za sigurnost i jačanje europskog stupa obrane unutar NATO-a. Inače, neformalnom summitu šefova država i vlada koji se nedavno održao u Bruxellesu, nazočio je i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, a glavna tema razgovora bila je budućnost europske obrane u svjetlu nove administracije Donalda Trumpa i njegovih zahtjeva da saveznici povise davanja za obranu na pet posto BDP-a.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Rihom Terrasom, potpredsjednikom Odbora za sigurnost i obranu. Riho Terras estonski je političar i bivši vojni časnik, a član je Europskog parlamenta od 1. veljače 2020. godine. Bio je zapovjednik Estonskih obrambenih snaga od 2011. do 2018., a 2017. unaprijeđen je u generala.

NACIONAL: Kako komentirate telefonski razgovor Trumpa i Putina i najave hitnih mirovnih pregovora?

Trump je najgore moguće započeo pregovore. Sve svoje asove otkrio je i prije nego što se sastao s Putinom. Ratni zločinac sada je izašao iz izolacije. Osim toga, sam predsjednik SAD-a pruža ruku pomoći sankcioniranoj i okovanoj ekonomiji Rusije. Najgore od svega je to što EU nije uključen u razgovore. EU se sada mora ujediniti i zauzeti za sebe, ne možemo se više oslanjati na Amerikance. Imamo sposobnosti, sredstva i prije svega zajednički interes za zaštitu svojih granica. Ali to treba provesti u političku praksu. Ako se uopće može vidjeti nešto dobro u Trumpovoj izjavi, onda je da je to posljednji alarm koji, nadamo se, ima mobilizirajući učinak na cijelu Europu.

NACIONAL: Iako se očekivalo, J.D.Vance nije predstavio obrise američkog plana za postizanje mira u Ukrajini na Munchenskoj sigurnosnoj konferenciji, ali je zato šokirao saveznike konstatacijom kako najveća ugroza europskoj sigurnosti dolazi iznutra, zbog nedostatka demokracije, a ne od Rusije i Kine. Prema onome što je iscurilo predlaže se „zamrznuti mir“, koji će značiti gubitak kontrole nad teritorijima koje je osvojila Rusija. Mislite li da će Zelenski na to pristati i kako EU gleda na te ideje?

Što se tiče navodnog plana o zamrznutom miru, na predsjedniku Zelenskom je i njegovoj vladi da odluče mogu li se nastaviti boriti i je li im to prihvatljivo. Jer u ovom trenutku Ukrajina ne gubi rat, to je ruski narativ, ali ga niti ne dobiva. U posljednjih godinu dana linija fronte se neznatno pomaknula. S druge strane, Rusija tvrdi da može pobijediti Ukrajinu, ali ovom brzinom za to će joj trebati stoljeća. U svakom slučaju, Ukrajini treba više pomoći, a mi smo predložili da se izdvajanje za Ukrajinu poveća na 0,25 posto BDP-a svake članice. To je zaista minimalno. A što se tiče Trumpa, on je obećao puno stvari, a malo toga je do sada ostvario. Tvrdio je da će uspostaviti mir u Ukrajini za 24 sata, a sada vidimo da se to nije dogodilo. Siguran sam da će on uspjeti okupiti zaraćene strane oko stola, no i Europska unija mora biti dio tih pregovora. A to se može dogoditi jedino i ako Ukrajina bude za tim stolom,

NACIONAL: Hoće li u pregovorima sudjelovati Zelenski?

Ne znam hoće li to biti Zelenski jer se sve više govori o održavanju izbora. No budući da ukrajinski ustav ne dopušta održavanje izbora dok je zemlja u ratu, to se neće dogoditi. Zato nisam previše optimističan oko tih mirovnih pregovora, no SAD ima u sredstva da to ostvari. Trump može reći Rusima – ako ne želite sjesti za stol, povećat ćemo vojnu pomoć Ukrajini do razine da ćete izgubiti rat. A Ukrajincima može reći – ako ne odustanete od određenog dijela teritorija, prestat ćemo vam slati pomoć. No Ukrajina je pokazala da se čak i kada je prestala stizati američka pomoć, nastavila boriti. Zato ne mislim da će biti lako postići mir. Prekid vatre je moguć, ali ne vidim stvaran i pravedan mirovni sporazum u skoroj budućnosti. Zapravo, tu se radi o klasičnom kolonijalnom ratu oko vrijednih prirodnih resursa. Trump to jako dobro razumije jer je biznismen. Ako to prepusti Putinu, onda će on izgubiti pristup tim resursima, a Kina će ga dobiti. To je velika politika, a za EU je najvažnije postati dio rješenja. Moramo pričekati na njemačke izbore, a nakon toga početi davati stvarnu podršku Ukrajini i povećati izdvajanja za obranu.

NACIONAL: Kad smo već kod Njemačke, Trump se preko svog posebnog savjetnika Elona Muska miješa i u unutarnju politiku i izbore u europskim zemljama, dajući podršku krajnje desnom AfD-u. Koliko je to opasno?

Kada taj ludi čovjek Elon Musk radi takve lude stvari, mi se ne smijemo prepasti. Čak ne mislim ni da se AfD-u sviđa da ga patronizira netko iz Amerike. Kao drugo, AfD neće pobijediti na izborima, bit će to CDU/CSU. AfD sasvim sigurno neće postati dio vladajuće većine jer nijedna demokratska proeuropska stranka ne želi s njima u koaliciju. Dakle, oni i dalje mogu imati svoje proruske ideje, no neće moći upravljati državom. Ali mi trebamo shvatiti zašto ljudi za njih glasaju. U prvom redu zbog ilegalnih migranata i straha za sigurnost njemačkih ljudi, kao i zbog katastrofalne ekonomije. A AfD ne nudi rješenja ni za jedan od tih problema. Nadam se da će Friedrich Merz pobijediti na izborima, brzo formirati vladu i onda će Europa dobiti vođu kako bi se mogla nositi sa svim sigurnosnim izazovima. Trump neće nestati, ali on će se najviše koncentrirati na Ameriku

NACIONAL: Kakve će biti ovlasti novog Odbora za sigurnost i obranu i koliko će njegove odluke moći utjecati na europsku sigurnost?

Budući da Odbor još uvijek nije unutar Lisabonskog ugovora, postoji problem s određenim restrikcijama oko zajedničke sigurnosne i vanjske politike, koje će ostati unutar odgovornosti AFET-a odnosno Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta. Zato će se Odbor za obranu i sigurnost više fokusirati na vojnu industriju i na tom planu surađivat ćemo s novoimenovanim povjerenikom Europske komisije za obranu i svemir Andriusom Kubiliusom. Do sada nismo imali previše sastanaka, razgovarali smo s NATO-om, a razgovarali smo i o sigurnosti svemira. A mislim da će upravo ta sigurnost u svemiru znatno dobiti na važnosti zato što utrku u naoružanju u svemiru na dnevnoj bazi ne primjećujemo, ali će sasvim sigurno promijeniti način ratovanja u budućnosti.

‘Viktor Orbán je idiot. On se voli igrati s velikim državnicima poput Putina. A onda će na kraju ovisiti o Europskoj uniji jer mu Putin neće doći pomoći’, rekao je Riho Terras. FOTO: M. LAHOUSS

NACIONAL: Što će vam biti prioritet?

Prioritet je podrška Ukrajini. Izuzetno je važno da EU, koji nije investirao u obranu desetljećima, započne investirati. Naravno, ostaje pitanje gdje će se pronaći novac i kakve su obrambene sposobnosti potrebne. I one konvencionalne, ali i one visoke tehnologije, kakve vidimo da su promijenile tijek rata u Ukrajini. Trebamo se složiti oko toga kako će se EU kao kolektivno tijelo, kao individualne države, ali i Europska komisija ubuduće odnositi prema obrani, pronaći izvore financiranja i kako ćemo povećati izdvajanja za obranu. U EU-u ona su u prosjeku ispod dva posto i to je veliki problem. Dok EU izdvaja za obranu ukupno 485 milijardi dolara, SAD izdvaja gotovo 900 milijardi. Dakle, postoji veliki jaz.

NACIONAL: Koliko zemlje članice EU-a zabrinjavaju zahtjevi Donalda Trumpa za povećanjem davanja za obranu na pet posto i njegove prijetnje da će se u suprotnom SAD povući iz NATO-a?

Kao prvo, nisam čuo od Donalda Trumpa, nakon što je preuzeo predsjedničku dužnost, da će se SAD povući iz NATO-a. Mislim da je njegova namjera iza tih izjava bila prisiliti europske saveznike na veća izdvajanja za obranu. I u svom prvom mandatu pokušao nas je pogurati u tom smjeru, odnosno, prije njega to je zahtijevao i Barack Obama, a današnja globalna sigurnosna kriza pokazuje zašto je to bilo nužno. No najvažnije je pitanje razumiju li europski građani da se u ratu koji se vodi u Ukrajini ne radi samo o Ukrajini, već o vrijednostima Europske unije. Ukrajina je napadnuta još prije deset godina, točnije, 2014. upravo zato što se željela priključiti EU-u. Važno je da ljudi to razumiju, a nakon toga će razumjeti i političari. Deklarativno, EU potpuno podržava Ukrajinu i retorički smo napravili puno. Velika većina od preko pet stotina zastupnika u Europskom parlamentu usvojila je brojne rezolucije o Ukrajini. No problem je u tome što svaki europski građanin plaća vrijednost jedne i pol šalice kave mjesečno za pomoć Ukrajini. Kada bi se ta svota povećala na tri šalice kave mjesečno, Ukrajina bi bez problema pobijedila u ovom ratu. Isto se odnosi i na izdvajanja za obranu. No kada dođe do pitanja želimo li povećavati mirovine ili investirati u obranu, onda je to jako teško odlučiti. Zemlje bliže ruskoj granici puno bolje razumiju to pitanje.

NACIONAL: Koliko Estonija izdvaja za obranu?

Mi smo drugi po izdvajanju unutar NATO-a po glavi stanovnika, 3,6 posto, a sadašnja vlada najavila je da želimo dostići pet posto BDP-a. No za Estoniju je problem što bi i 100 posto bilo premalo. Zato što je naš proračun nizak s obzirom na to da smo mala zemlja, s nešto preko milijun stanovnika.

NACIONAL: Estonija je jedna od najugroženijih baltičkih zemalja uslijed ruske agresije na Ukrajinu. Treba li EU takvim članicama dodatno pomoći?

Tu se ne radi o pomoći baltičkim zemljama, već Europskoj uniji u cjelini. Kako to opravdati članicama EU-a koje su daleko od ratne zone i Rusije, poput, na primjer, Irske, čija su izdvajanja za obranu otprilike 0,5 posto, ili Austrije koja je okružena prijateljskim državama? Ili Španjolske, koja je daleko od prve linije fronte? Finska ima tisuću kilometara granice s Rusijom, Estonija nešto više od 300, kao što i Latvija ima dio granice. Povećati sigurnost na europskom istočnom frontu je ključno. Vrijeme je da EU počne djelovati zajedno, kao i da sve države članice počnu dijeliti troškove obrane onih na prvoj liniji fronte kao što svi mi dijelimo troškove čuvanja južnog fronta od ilegalnih migranata. Irska će morati plaćati i za jedno i za drugo ako želi biti dio rješenja. Ali ne želi.

NACIONAL: Mađarska i Slovačka odbijaju sankcije Rusiji i surađuju s Putinom. Kako se onda može govoriti o jedinstvu i solidarnosti unutar EU-a?

Orbán je idiot. On se voli igrati s velikim državnicima poput Putina. A onda će na kraju ovisiti o Europskoj uniji jer mu Putin neće doći pomoći. Mislim da će Fico, Orbán i njima slični vrlo brzo shvatiti da narodi njihovih zemalja ne prihvaćaju biti potpuno ovisni o Rusiji, jer Rusija nije pouzdan partner. No čini mi se da su na posljednjim summitima Europskog vijeća Orbán i Fico igrali s ostalima. U svakoj obitelji imate dobre i loše dečke i morate se znati nositi sa svojom zločestom djecom. Morate ih poslati u kut i nadati se da će promijeniti svoje ponašanje. Slovačka i Mađarska članice su EU-a, njihovi su ih narodi izabrali i mi moramo poštovati tu činjenicu. Ali ako pogledate sve velike odluke koje smo donijeli – ipak smo uspjeli. Orbán puno priča, a onda na kraju pristane na ono za što glasa većina. EU je zajednica 27 zemalja koje su jako različite i nije uvijek lako postići dogovore. Mislim da Orbán sam ne shvaća da Putin nije dobar za Mađarsku. Ali ne mogu razumjeti da mađarski narod, koji ima povijesno iskustvo pod ruskom čizmom, sada podržava Orbánovu proputinovsku agendu. Doista to ne razumijem.

NACIONAL: Više od 30 godina nakon stjecanja neovisnosti od Sovjetskog Saveza, Estonija, Latvija i Litva isključile su se s ruske električne mreže. Koliko je to bila kompleksna akcija i što to znači za energetsku sigurnost tih zemalja?

To je bila velika proslava. Dugo je trajala tehnička rasprava, no mislim da je poriv da se to učini bio prvenstveno politički. Prije svega zato što Kalinjingrad isto tako ovisi o toj mreži. Činjenica je da Rusi to nikada nisu upotrijebili protiv nas. Ali za neovisne države koje su dio Europske unije ima smisla biti povezan sa zapadnoeuropskom mrežom. To je važno prije svega na simboličnoj razini. A još je važnije kako proizvodimo svoju energiju i koji su naši energetski izvori. Tehnički, to je bilo vrlo kompleksno pitanje koje je, srećom, riješeno prilično bezbolno, bez značajnijih problema. Green Deal je uzrokovao puno problema europskoj energetskoj sigurnosti. Predugo smo ovisili o jeftinom ruskom plinu. A sada moramo pronaći neka druga rješenja.

NACIONAL: Članovi Odbora iz Hrvatske su Stephen Bartulica, Željana Zovko i Tonino Picula. Kakav je njihov doprinos?

Kao i obično u takvim tijelima – EU je prvi, a nakon toga interesi individualnih zemalja. Mislim da su dobri i ravnopravni članovi Odbora.

NACIONAL: Gospodin Bartulica, kao i svi zastupnici iz krajnje desnih stranaka, veliki je podržavatelj Donalda Trumpa. Kako europski pučani gledaju na njegove prve poteze?

Iskreno, nisam bio veliki obožavatelj ni predsjednika Bidena, koji je uzrokovao mnogo problema za Ukrajinu, povukao se iz Afganistana i slično. On sigurno nije bio dobar vođa slobodnog svijeta. A Trump se još uvijek nije pokazao. Trebamo pričekati njegova djela na planu vanjske politike. On je puno toga najavio, ali još nismo vidjeli neke akcije. Ja, naprimjer, još ne bih kupio nekretninu za odmor u resortu koji namjerava izgraditi u Pojasu Gaze.