Prilikom svog nastupa na ‘Supertalentu’ Ivona Dragičević oduševila je publiku, ali i žiri, svojim zaista nesvakidašnjem talentom. Riječ je o supermoći koju je imao i slavni Leonardo da Vinci.

Jeste li ikad pokušali četkati zube ili napisati poruku na mobitelu lijevom rukom? Ako ste se pri tom osjećali nespretno, niste sami. Većini je nas desna ruka dominantnu ruka pa je koristimo znatno više. S druge strane, otprilike svaka deseta osoba je ljevak, što znači da se dominantno koristi lijevom rukom, a desna je samo „pomoćna“.

No, postoji mala skupina onih koji obje ruke koriste jednako spretno. Oni su ambideksteri – rijetki pojedinci koji nas uvijek iznova intrigiraju. Kako to točno izgleda u praksi imali smo prilike vidjeti u popularnom showu ‘Supertalent’. Zlatnim gumbom nagrađen je zadivljujuć nastup 26-godišnje Ivone Dragičević.

Ova je mlada umjetnica iz Zagreba, poznatija kao Ivona Artem, koristila istovremeno obje ruke, ali i obje noge, za crtanje. Publika, kao i žiri, bili su potpuno oduševljeni kad su vidjeli krajnji rezultat. Naime, kad je Ivona svoja četiri crteža spojila u jedan, bilo je jasno da je riječ o vrlo uspješnom portretu voditelja showa.

Rijetkost koja fascinira

Ivonin talent je uistinu rijedak, procjenjuje se da je samo oko 1 posto svjetske populacije istinski ambideksterno. To znači da im je svejedno hoće li pisati, crtati ili otključavati vrata lijevom ili desnom rukom.

Češći su „djelomični ambideksteri“ – ljudi koji, primjerice, pišu desnom, a režu hranu ili udaraju loptu lijevom rukom. Ovaj je fenomen češći kod ljevaka, osobito prije kad je je nažalost bilo uobičajeno da se ljevoruke ljude u djetinjstvu prisiljava na korištenje desne ruke pa bi na kraju u tome postali prilično dobri.

U ovu kategoriju spada, na primjer, slavni glazbenik Paul McCartney. Ikona Beatlesa je ljevak, ali je otkrio da je morao naučiti svirati bas gitaru desnom rukom jer je u svojim ranim danima sviranja po barovima često bio prisiljen posuđivati gitaru od drugih glazbenika – a instrument je, naravno, bio za dešnjake.

Prednost ili smetnja

Iako zvuči kao supermoć, biti ambidekster nije baš uvijek prednost. Neka istraživanja pokazuju da djeca s ambideksternim sklonostima ponekad sporije usvajaju jezik ili čitanje jer im mozak nema jasno izraženu „dominantnu hemisferu“. S druge strane, ambideksteri često imaju bolje razvijene motoričke sposobnosti, veću fleksibilnost u učenju i bolju prilagodljivost u sportu i umjetnosti.

Poznati ambideksteri

Neki vrlo uspješni umjetnici, znanstvenici i sportaši imali su ovaj izuzetno rijedak talent, što im je definitivno pomoglo da se izdvoje iz mase. Među njima najpoznatija imena su:

• Leonardo da Vinci – možda najpoznatiji ambidekster u povijesti, mogao je istovremeno pisati jednom rukom i crtati drugom.

• Benjamin Franklin – američki državnik i izumitelj koristio je obje ruke podjednako vješto.

• Nikola Tesla – prema nekim izvorima, mogao je crtati i pisati tehničke skice s obje ruke.

• U sportu, ambidekstrija je dodatna prednost: tenisač Rafael Nadal prirodno je dešnjak, ali u tenisu igra lijevom rukom, dok u baseballu i boksačkom ringu ambideksteri mogu zbuniti protivnike prelaskom s jedne strane na drugu.

• U glazbi, Jimi Hendrix svirao je gitaru obrnuto jer je bio ljevoruk, ali je poznato da je mogao jednako dobro svirati i desnom rukom.

Može li se ambidekstrija trenirati

Iako genetika igra ključnu ulogu kad je ova fascinantna vještina u piranju, slabija ruka može se donekle „istrenirati“. Jednostavne vježbe, poput pisanja dnevnika lijevom rukom, crtanja simetričnih oblika ili korištenja kompjutorskog miša drugom rukom, potiču neuroplastičnost mozga.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Love Croatia (@volimhrvatsku)

„Možda će biti potrebno opsežno treniranje, ali nije nemoguće,“ za Reader’s Digest kaže neuroznanstvenica Alicia Walf, izvanredna profesorica na Rensselaer Polytechnic Institute u Troyu, New York. „U većini slučajeva ljudi mogu vješto koristiti obje ruke za određene zadatke, a ne za svaku pojedinu finu motoričku radnju koju izvodimo rukama”, dodaje.

Kada treniramo korištenje nedominantne ruke, „pretpostavka je da dolazi do promjena u plastičnosti mozga pa bismo mogli pomisliti da je takav trening dobar za mozak. Ali zapravo bi moglo biti korisno da je mozak lateraliziran – da se ista hemisfera koristi za slične zadatke, a druga hemisfera za različite zadatke”, objašnjava Walf.

No potpuna ambidekstrija, kakvu ima Ivona Artem, ostaje izuzetno rijetka pojava i zapravo ju je nemoguće „uvježbati“ jer je riječ o talentu s kojim se su se te nadarene osobe rodile.

Zašto nas fasciniraju

Sve što znatno odskače od prosjeka vrlo je upadljivo, a osobito kad je riječ o nekoj crti genijalnosti. Ambideksteri nas fasciniraju jer ruše sva naša očekivanja. U svijetu u kojem dominacija jedne ruke djeluje normalno, oni su podsjetnik da ljudsko tijelo i mozak imaju skrivene rezerve – tajne koje još nismo uspjeli dokučiti.

Njihova vještina u nama budi divljenje i znatiželju, na kraju krajeva, tko ne bi poželio istovremeno crtati portret i pisati pjesmu? Osim što je fascinantno, čini se kao vrlo praktična vještina koja štedi vrijeme.