Ako EU krene u konfiskaciju zamrznute ruske državne imovine, Rusija je spremna napraviti isto. “Zasad još ništa ne plijenimo. Europljani još ne najavljuju konfiskacije, pa to nećemo raditi ni mi, osim ako oni ne naprave prvi korak. Ako to ipak na kraju učine, onda ćemo i mi o tome razmisliti,” rekao je  Aleksej Mojsejev, zamjenik ruskog ministra financija novinarima na marginama ekonomske konferencije u Moskvi, a  kako prenosi Fnancije.hr.

Rusija bi, prema podacima Ruske državne agencije, mogla uzvratiti zapljenom najmanje 288 milijardi dolara zapadne imovine, uključujući 223 milijardi dolara imovine članica Europske unije.

Tu je i ubrzana privatizacija Rusije

Mojsejev je također rekao da nedavna uredba predsjednika Vladimira Putina izdana krajem rujna o ubrzanju privatizacije državne imovine nema nikakve veze s potencijalnim planovima za pljenidbu europske imovine. Privatne europske tvrtke i banke koje još uvijek posluju u Rusiji nije zaplijenila ruska država, pa stoga ni nisu predmet nove uredbe o privatizaciji.

No, stvarnost ga sama demantira. U uredbi je Putin imenovao Promsvjazbank (PSB banku), financijsku instituciju blisko povezanu s vojno-industrijskim kompleksom, koja će biti jedini organizator prodaje. Time Kremlj zadržava potpunu kontrolu nad tim tko će i po kojoj cijeni doći do imovine zapadnih kompanija.

Na popisu se, prema izvješćima, spominju i velike zapadnoeuropske tvrtke poput austrijskog Raiffeisena, talijanskog UniCredita i njemačkog Ritter Sporta.

Odgovor na neprijateljske korake SAD-a i saveznika

Uredbom je uveden i novi mehanizam ubrzane prodaje, koji zahtijeva obvezno vrednovanje imovine u roku od 10 dana od potpisivanja ugovora o takvoj evaluaciji, te bržu registraciju prava vlasništva.

U tekstu uredbe navodi se da su te mjere odgovor na “neprijateljske” korake SAD-a i njegovih saveznika, što je i potaknulo nagađanja da je Putin osmislio tu uredbu kako bi Rusija mogla uzvratiti brzom odmazdom u slučaju da Europa krene u zapljenu zamrznute ruske imovine.

Ruske vlasti su od početka rata u Ukrajini ipak zaplijenile imovinu u vrijednosti od oko 50 milijardi dolara, što u nekim slučajevima uključuje i imovinu kompanija iz zapadnih zemalja koje su prestale s poslovanjem u Rusiji. Brojne velike ruske domaće tvrtke također su promijenile vlasnika, često puta na temelju optužbi za korupciju, navodnih kršenja propisa o privatizaciji, ili zbog lošeg upravljanja.

AVDAGIĆ: Sankcije rade određene pomake, ali u Rusiji moraju prelomiti…