Podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu u Hrvatskoj samo je pitanje vremena.

Takvu praksu, naime, već imaju mnoge zemlje Europske unije.

Prerano odlazimo u mirovinu

Dobna granica za odlazak u mirovinu u Hrvatskoj je 65 godina života, uz najmanje 15 godina staža.

U prijevremenu mirovinu možemo ići pet godina ranije, dakle sa 60 godina, ali s najmanje 35 godina radnog staža, piše mirovina.hr.

Žene mogu i u starosnu i u prijevremenu mirovinu ići ranije. Dob za mirovinu žena svake se godine povećava za tri mjeseca. Tako će biti sve do 2030. godine, kada će se uvjeti muškaraca i žena potpuno izjednačiti.

Svjetska banka traži da u mirovinu idemo tek sa 72 godine

Nije isključeno da će se upravo tada dobna granica za odlazak u mirovinu povećati, što je već praksa mnogih europskih zemalja. Postupno podizanje dobi za mirovinu jedna je od pet preporuka Europske komisije.

Vlada razmatra podizanje dobi za prijevremenu mirovinu s pet na tri godine ranije u odnosnu na starosnu, čemu se protivi Sindikat umirovljenika Hrvatske.

DVOSTUPAŠI U 2024. udvostručen broj penzionera koji biraju mirovinu iz oba stupa. Evo zašto

Svjetska banka traži od Hrvatske da dob za odlazak u mirovinu podigne na čak 72 godine, postupno na 66 i pol do 2030. godine. Ipak, to se ne bi trebalo dogoditi nadolazećom mirovinskom reformom.

Svi se još sjećaju i sindikalne referendumske inicijative “67 je previše”, kojom je zaustavljena odluka Vlade da mirovinskom reformom 2019. pomakne dobnu granicu za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina.

Mirovinska reforma uzrokovala masovne prosvjede u Francuskoj

Najranija dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj je 2023. povećana sa 62 na 64 godine, zbog čega su Francuzi masovno prosvjedovali. Povećana je ne samo starosna granica, nego i potrebne godine staža.

Prije reforme bilo je potrebno 41,5 godina, a sada će Francuzi morati raditi 43 godine kako bi ostvarili punu mirovinu. Tko to ne postigne, morat će produžiti radni vijek do 67. godine, objavio je ARD, a prenosi Deutsche Welle (DW).

Nijemci među Europljanima koji najduže rade

U Njemačkoj je za osiguranike rođene 1964. godine i kasnije granica pomaknuta na 67 godina. Za generacije rođene između 1947. i 1963. predviđeno je prijelazno razdoblje s postupnim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu. Da bi se ranije otišlo u punu mirovinu u Njemačkoj, potrebno je imati 45 godina radnog staža. Čak i tada, mirovina sa 63 godine bez umanjenja novčanog iznosa više nije moguća, piše DW, a prenosi mirovina.hr, prikazujući uvjete za odlazak u mirovinu u drugim europskim zemljama.

Prema analizi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Nijemci su među onima koji najduže rade u EU. U 2022. godini prosječna starosna dob za odlazak u mirovinu bila je blizu 66 godina.
U Nizozemskoj i Danskoj ta dob iznosi gotovo 67 godina, u Španjolskoj 65, dok je u Austriji za muškarce 65, a za žene trenutačno 61 godina.

U Francuskoj i Italiji je prag oko 64 godine. U Grčkoj i Luksemburgu radnici odlaze u mirovinu već sa 62 godine.

OECD-ova stručnjakinja za mirovine Monika Queisser ocijenila je da su mnoge zemlje slijedile Njemačku u podizanju starosne dobi za umirovljenje, ali da je njemačka kombinacija, po kojoj se tek nakon 45 godina staža može otići u mirovinu sa 65 godina, relativno stroga u usporedbi s drugim državama.

I Italija podigla dob za umirovljenje, ali…

Italija je također podigla starosnu granicu na 67 godina, ali u praksi mnogi odlaze u mirovinu već sa 62 godine i to često uz pune novčane iznose. Razne iznimke to omogućuju.

Političari sada žele ograničiti te iznimke pa je planirano da mlađe generacije rade i do 71. godine. Italija, inače, izdvaja najveći dio državnog proračuna za mirovine u cijeloj EU.

U Danskoj od 2040. u mirovinu sa 70 godina

U Danskoj, pak, mirovinska dob raste s prosječnim životnim vijekom. Sada iznosi 67 godina, ali će se dalje povećavati. Od 2040. godine starosna granica će iznositi 70 godina. Ako se životni vijek i dalje bude produžavao, ona će nastaviti rasti.

PENZIJE PREKO SUTLE Prosječna mirovina u Sloveniji 285 eura veća od one u Hrvatskoj

Inače, mirovine u Danskoj se financiraju iz poreza. Bez obzira na to jeste li bogati ili siromašni, zajamčen iznos je 965 eura mjesečno. Oni koji nemaju dodatnu privatnu ušteđevinu, dobivaju još toliko. Međutim, sve više ljudi, posebno fizički radnici, medicinske sestre i njegovatelji, traže da odu u prijevremenu mirovinu, jer ne mogu izdržati da rade do propisane starosne granice.

Austrija bez mirovinske reforme

U Austriji zasad nema planova da se starosna granica podigne na 67 godina. Za muškarce je propisana starosna granica 65 godina, a za žene sada 61 godina.

Međutim, do 2033. godine i za žene će granica biti 65 godina, piše DW.

MEDIJALNA MIROVINA Više od 600.000 penzionera u Hrvatskoj jedva preživljava s 504 eura ili manje