Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić odbacio je u utorak u Saboru tvrdnje oporbe da se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi donose brzopleto i bez konzultacija struke, najavivši daljnje kontinuirano povećavanje naknada u sustavu socijale skrbi.
U izradu izmjena zakona od početka su uključeni stručnjaci, akademska razina, udruge, ne donose se brzopleto, nepromišljeno i bez stručnjaka, naglasio je Piletić.
Pozvao se na Plenkovićeve najave od prije pet godina
Podsjetio je kako je Vlada premijera Andreja Plenkovića još 2020. kao reformski cilj najavila povećanje naknada u sustavu socijalne skrbi za obitelji, samohrane roditelje i obitelji s djecom.
“Upravo to činimo kroz ovaj prijedlog zakona”, naglasio je Piletić, govoreći o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, čije donošenje Vlada traži po hitnom postupku.
Od 1. siječnja ove godine povećana je osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu, a sada se povećava i koeficijent koji se množi s tom osnovicom, za 25 postotnih bodova za sve kategorije kućanstava s djecom.
“Na taj način, generiramo u ovoj godini povećanje naknada od 25 do 35 posto za te skupine”, kazao je Piletić.
Izmjenama zakona proširuje se i krug korisnika zajamčene minimalne naknade na studente bez odgovarajuće roditeljske skrbi u iznosu od 50 posto osnovice, te omogućava jednokratna novčana naknade u iznosu 1327 eura i za posvojitelje djece, kao što to dobivaju roditelji za novorođeno dijete.
Povećanje naknada i proširenje korisnika, kazao je Piletić, koštat će u ovoj godini nešto više od 50 milijuna eura.
Oporba upozorila na snažan rast životnih troškova i sporu administraciju
Uz vladajuće, i oporba hvali povećanje socijalnih naknada i proširenje kruga korisnika, ali ima i primjedbe.
Jelena Miloš (Možemo) kazala je da je zajamčena minimalna naknada ove godine rasla za samo 6,6 posto usred ogromne inflacije i visokih troškova života. Kaže i da se zakonom zaboravilo na starije osobe koji žive sami i često u siromaštvu a za koje, tvrdi, postotak osnovice nije uopće rastao. Pita također zašto se nije omogućilo da beskućnici koji odu u prihvatilište primaju punu socijalnu naknadu, umjesto pola kako je sada propisano.
Martina Vlašić Iljkić (SDP) ocijenila je da je administracija spora kod odobravanja inkluzivnog dodatka, a kritizirala je i smanjivanje prava za dio korisnika.
“Postoje i oni kojima je ukinuto pravo na doplatak za pomoć i njegu, a nije im ponovno utvrđen inkluzivni dodatak, 11.000 korisnika je odbijeno, dok za rješenje na inkluzivni dodatak ljudi čekaju preko godinu dana”, rekla je.
Dalibor Paus (IDS) hvali povećanje cenzusa za uslugu pomoći u kući, ali upozorava na nemogućnost ostvarenja tog prava u Istarskoj županiji jer ministarstvo nije potpisalo ugovor s licenciranim pružateljem te usluge.
“Na javni poziv ministarstava, pružatelj usluge se nije javio”, odgovorio mu je Piletić.
No, pojasnio je kako se ondje gdje nema licenciranih pružatelja, te usluge osiguravaju kroz program “Zaželi”.
Piletić najavio i dodatno povećanje socijalnih naknada
Program “Zaželi” posebno su pohvalili HDZ-ovi zastupnici.
Gotovo 60.000 starijih i nemoćnih putem tog programa koristi uslugu pomoći u kući, to je jedan odličan način skrbi za starija samačka domaćinstva, rekla je Anđelka Salopek (HDZ).
Piletić je najavio do kraja mandata i dodatna povećanja naknada u sustavu socijalne skrbi.
Osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu trebala bi nadmašiti iznos od 200 eura, rast će sigurno i jednokratna novčana naknada za dijete, kao i cenzusi za pravo na pomoć u kući, rekao je Piletić.
BIROKRATSKI LABIRINT Država zatrpana zahtjevima za inkluzivnim dodatkom. Evo gdje je ‘zapelo’
Komentari