Saborski zastupnici u srijedu nastavljaju rad raspravom o konačnom prijedlogu Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja kojim se do 2050. nastoji postići cilj smanjenja stakleničkih plinova, nakon čega će raspraviti i Izvješće o radu pravobranitelja za 2023. godinu.

Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja usklađuje se sa zakonodavstvom Europske unije kako bi se postigla klimatska neutralnosti do 2050. godine te emisije stakleničkih plinova u EU smanjile za 55 posto do 2030. godine.

Sektori izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova moraju smanjiti emisije za najmanje 16,7 posto, a propisuje se i fiskalna odgovornost nadležnim tijelima državne uprave za pojedine sektore koji moraju osigurati financijska sredstva za kupovinu jedinica nacionalne godišnje emisijske kvote.

Područje primjene postojećeg EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova proširuje se i na pomorski promet, uspostavlja se i novi zasebni sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova koji će se primjenjivati na goriva za izgaranje u sektorima zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnim sektorima koji odgovaraju industrijskim djelatnostima.

Donose se i nova pravila o smanjenju kvota za stavljanje tvari koji oštećuju ozonski sloj na tržište, određuje se nadležnost i namjena korištenja sredstava iz modernizacijskog fonda koji je na raspolaganju RH u iznosu jedne milijarde eura do 2030. godine.

Izvješće pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023.

Zastupnici će raspraviti i Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu – u kojoj je u rujnu na vlastiti zahtjev nakon 15 godina rada na vlastiti zahtjev razriješena pravobraniteljica Anka Slonjšak.

U Hrvatskoj gotovo 658.000 osoba ima neki oblik invaliditeta, a stanje u društvu ove najbrojnije manjinske skupine, nažalost, još je uvijek daleko od zadovoljavajućeg, navodi se u izvješću za 2023.

“Godinu 2023. obilježilo je donošenje dugo očekivanih zakona od izuzetne važnosti za osobe s invaliditetom koji će doprinijeti njihovom većem uključivanju u život zajednice i neovisnom življenju – zakona o osobnoj asistenciji, o inkluzivnom dodatku te o povlasticama u prometu. Institucionalizacija je, nažalost, unatoč poboljšanju pravnog okvira još uvijek rješenje kojem se najčešće pribjegava u pružanju podrške za osobe s invaliditetom”, stoji u izvješću.

Potrebno je uložiti i više napora za uspostavljanje rane razvojne podrške djeci s teškoćama u razvojnom riziku, dodaje se.

“Nedostaje referentna ustanova za psihosocijalni tretman djece s teškoćama ponašanja, djece s poremećajima iz spektra autizma, mentalnih i emocionalnih poteškoća, s mogućnošću intenzivnog tretmana, a nužno je razviti i uspostaviti učinkovitu palijativnu skrb”, upozorili su iz Ureda pravobranitelja.

Tijekom 2023. u odnosu na 2022. godinu došlo je do porasta od 20 posto obraćanja građana o povredama prava, najčešće u područjima pristupačnosti i mobilnosti, socijalne zaštite, zdravstva, zapošljavanja i rada te odgoja i obrazovanje. Najviše obraćanja građana stiglo je iz Grada Zagreba, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije.

IZMJENE ZAKONA U socijalnoj skrbi nedostaje 700 djelatnika; najavljuje se lakše zapošljavanje

Pritužbe i upiti u području socijalne skrbi odnosili su se na prepreke u ostvarivanju prava i dugotrajnost postupaka, naročito postupka vještačenja, kao i na nedostatnost kapaciteta izvaninstitucionalnih socijalnih i zdravstvenih usluga za djecu i odrasle osobe s invaliditetom.

Nedostatak usluga posebno je izražen u manjim sredinama, zaleđu i na otocima, ali je vrlo prisutan i u većim gradovima, naveli su iz Ureda pravobranitelja.

Tijekom 2023. iz Ureda pravobranitelja upućena je 241 preporuka i upozorenja tijelima državne vlasti, lokalnim jedinicama te različitim pravnim i fizičkim osobama u privatnom, javnom i državnom sektoru, od čega ih je prihvaćeno 126, a djelomično prihvaćeno 40.

Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi

Saborska oporba ocijenila je u utorak kako izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, koje predlaže Vlada po hitnom postupku, donose pozitivne pomake, ali se ne bave jednom važnom skupinom – starijim ljudima, dok HDZ-ovi zastupnici ističu kako Vlada radi na povećanju socijalne sigurnosti svih skupina.

Iz oporbe pozdravljaju što će jednokratnu naknadu za novorođeno dijete dobivati i posvojitelji, kao što ju dobivaju biološki roditelji, ali drže da joj nije mjesto u predmetnom, nego u zakonu koji uređuje rodiljne i roditeljske potpore.

Ante Kujudžić (Most) koji je nedavno tražio da se i posvojiteljima omogući jednokratna naknada za novorođenče, što je Vlada i učinila, ponovno je kritizirao Vladu za diskriminaciju.

PILETIĆ: ‘I posvojiteljima dajemo pravo na jednokratnu naknadu’

“Iz jedne kategorije smo iskočili u drugu – iz domene poluroditelja, koji sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim naknadama ne može koristiti naknadu ako ju je iskoristio neki drugi korisnik, po ovom prijedlogu Zakona smo skočili u kategoriju nadroditelja, što je diskriminatorno u odnosu na biološku djecu”, ustvrdio je.

Kujundžić: Tražili smo samo jednakost

Most je, pojasnio je, samo tražio jednakost, a ne da se posvojiteljima daje veći iznos naknade. Naime, biološki roditelji dobivat će 600 eura jednokratne naknade za novorođeno dijete, što za posvojitelje nije bilo predviđeno, no Vlada je odlučila i njima osigurati to pravo i to u iznosu 1327 eura.

“Ta naknada je svakako dobrodošla, ali to nije traženo, tražili smo 600 eura, tražena je jednakost“, kazao je zastupnik.

Više oporbenih klubova ocijenilo je da zakon zanemaruje starije osobe, među njima i Klub Možemo.

Starije osobe su i ovim zakonom zanemarene, nije podignuta osnovica za samce i starije osobe, kaže Jelena Miloš i dodaje kako je problem siromaštva najizraženiji kod starijih žena koje su same.

Zauzima se da se digne naknada za starije, ali i da se ispravi nepravda prema beskućnicima koji dolaze u prihvatilište, jer po predloženom zakonu takvi, kaže, gube polovicu naknade, a slično je i sa ženama žrtvama nasilja. Kako bi se smanjilo dječje siromaštvo, zagovara uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka.

“Po pitanju skrbi za starije ovaj Zakon ne daje nikakav odgovor. Slovenija, primjerice, osigurava vaučere starijima i snosi dio troškova dugotrajne skrbi, a dio troškova osigurava se kroz zdravstveni sustav“, rekao je Dalibor Paus (IDS).

Mrak Taritaš: Stvarnost nam je alarmantna i dramatična

Anka Mrak Taritaš (Glas) smatra da je zakon morao ići u dva čitanja, a ne u hitnom postupku. Vladu proziva da ne razumije koncept socijalne politike, da ju doživljava kao čin milosrđa kojim se nekom nešto dijeli.

Dragana Jeckov (SDSS) dodaje kako su u posebno teškom položaju starije osobe u ruralnim područjima u kojima živi i velik broj pripadnika srpske nacionalne manjine, ta su područja prometno izolirana, s lošom infrastrukturom, visokom nezaposlenošću. Predlaže mobilne timove za pomoć starijima koji žive u takvim područjima.

Kolarek: Vlada radi na povećanju socijalne sigurnosti

I Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina), koji je dio saborske većine, smatra da ima još puno prostora za poboljšanje Zakona, posebice kad je riječ o Romima, koji su socijalno najugroženija skupina u društvu.

Zauzeo se da se socijalni radnici specifično educiraju na Akademiji socijalne skrbi za rad s manjinskom zajednicom, a osobito romskom.

Ne slaže se uvjetovanjem socijalne pomoći radom bez naknade, a takav stav dijele i oporbene mu kolege.

Ljubomir Kolarek (HDZ) podsjetio je na sve što je Vlada posljednjih godina tijekom krize učinila za socijalno ugrožene građane paketima pomoći te naglasio kako i ovim izmjenama Vlada radi na povećanju socijalne sigurnosti, s posebnim naglaskom na najugroženijim skupinama društva.