Viši sud u Beogradu oslobodio je bivšeg zapovjednika Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Milenka Živanovića optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Srebrenici u srpnju 1995. godine.
Sud je 1. jula Živanoviću izrekao prvostupanjsku presudu, i oslobodio ga optužbi da je naredio prisilno preseljenje bošnjačkog stanovništva iz zaštićene zone Srebrenica.
Sutkinja je u obrazloženju presude navela da je Živanović, kao zapovjednik, izdavao naredbe Drinskom korpusu, ali da nijedan od ovih zadataka nije bio usmjeren na prisilno iseljavanje civila, već “na borbene zadatke protiv jedinica suprotstavljene strane u oružanom sukobu”.
Tužiteljstvo, koje je u predmetu protiv Živanovića tražilo pet godina zatvora, što je zakonski minimum, najavilo je žalbu na presudu.
Jedinice Vojske RS su u napadu na Srebrenicu, koja je bila zaštićena zona Ujedinjenih naroda, u srpnju 1995. godine počinile genocid ubivši više od 8.000 Bošnjaka.
Tijekom sudskog procesa u Srbiji Milenko Živanović se branio sa slobode, a nakon izricanja presude nije davao izjave za medije.
Za što je Živanović bio optužen?
Optužnica Tužiteljstva za ratne zločine Srbije je Živanovića teretila da je u studenom 1992. godine donio odluku za dalje djelovanje koju je uputio komandi Zvorničke lake pješadijske brigade, a u kojoj se pored ostalog navodi – “neprijatelju nanositi što veće gubitke, iznurivati ga, razbijati i prisiliti na predaju, a muslimansko stanovništvo prisiliti da napusti prostor Cerske, Žepa, Srebrenica i Goražde”.
Po drugoj točki optužnice, Živanović je u ožujku 1995. izdao zapovijed kojom je, između ostalog, naredio da “svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima treba stvoriti uvjete totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi”.
Treća točka optužnice teretila ga je da je 12. srpnja 1995. godine izdao naređenje “da se osiguraju autobusi za evakuaciju iz enklave Srebrenica i molio Glavni štab VRS da odobri korištenje goriva za potrebe 50 autobusa koji će biti angažirani”.
Prema četvrtoj točki, Živanović je 13. srpnja 1995. godine izdao upozorenje, u kojem je naveo ultimatum Bošnjacima u Žepi da će se borbena djelovanja nastaviti “ukoliko ne prihvate naše uvjete za iseljenje”.
‘Tužiteljstvo nije napravilo svoj posao’
Jovana Kolarić iz nevladinog Fonda za humanitarno pravo rekla je za Radio Slobodna Evropa nakon izricanja presude da Tužiteljstvo sudu nije ponudilo adekvatne dokaze za tvrdnje na kojima je temeljilo optužnicu.
“Osim naređenja i odluka koje je donosio Živanović, odnosno njegovih potpisa na tim naređenjima i odlukama, Tužiteljstvo nije ponudilo, niti izvodilo dokaze kojima bi opisalo i pokazalo što se zaista događalo i što su bile posljedice tih naredbi, dok je sud zapravo prihvatio gotovo sve dokaze i svjedoke obrane”, rekla je.
“Također, Tužiteljstvo je u završnoj riječi tražilo kaznu zatvora u trajanju od pet godina, čime zapravo pokazalo da ne vjeruje u vlastitu optužnicu budući da je to minimalna kazna za ovo kazneno djelo”, dodala je Jovana Kolarić.
Optužnica i u Bosni i Hercegovini
Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije je optužnicu protiv Živanovića podiglo u prosincu 2021., svega dva tjedna nakon što ga je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine (BiH) optužilo za zločin protiv čovječnosti na području Srebrenice i Žepe.
“Nije postojala suradnja dva tužiteljstva nego je Tužitljstvo (Srbije), kako to često biva u srebreničkim predmetima, pokušalo spriječiti da dođe do toga da se ustupi predmet (iz BiH) gdje se Živanoviću stavljaju na teret i druge radnje, čak i radnje ubojstva“, rekla je Jovana Kolarić.
Optužnica BiH tereti ga da je “od ožujka 1995. pa do sredine srpnja te godine, u više navrata, izvršio blokiranje zaštićene zone Srebrenica, sprečavao snabdijevanje, kao i naredio artiljerijske napade na civilno stanovništvo i ciljeve na području Srebrenice kako bi se stvorili nepodnošljivi životni uvjeti i civilno stanovništvo prisilio da napusti svoje domove i imovinu”.
Tereti se i da je provodio mobilizaciju vozila s ciljem prisilnog progona civilnog stanovništva s područja Srebrenice, kao i transporta zarobljenih muškaraca i dječaka koji su prisilno odvojeni radi zarobljavanja i ubijanja.
Iako su međunarodni i regionalni sudovi zločin u Srebrenici kvalificirali kao genocid ili zločin protiv čovječnosti, Tužiteljstvo Srbije je Živanovića optužilo za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, uz obrazloženje da je “dokazivanje posebne namjere potrebne za genocid teško”.
Vlast u Srbiji ne priznaje da je u sprnju 1995. u Srebrenici počinjen genocid, a Živanović je jedan u nizu onih koji nisu dostupni pravosuđu BiH jer Srbija ne izručuje svoje državljane u postupcima za ratne zločine.
Pred Višim sudom u Beogradu vodi se još jedan postupak vezan za Srebrenicu.
Suđenje za ubojstvo 1.313 bošnjačkih civila u Kravici, koje je počelo krajem 2016., je nakon više od osam godina i dalje u fazi dokaznog postupka.
Tužiteljstvo osmoricu pripadnika Specijalne brigade policije RS također tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iako su sudovi u BiH i Haagu za isto djelo donieli presude o genocidu ili zločinu protiv čovječnosti.
Svi okrivljeni se brane sa slobode, piše Radio Slobodna Evropa.
Komentari