Hoće li se zbog Mile Kekina i godišnje zarade od 130.000 eura mijenjati Zakonom o pravima samostalnih umjetnika?
Koliko od 1388 umjetnika kojima država plaća mirovinsko i zdravstveno osiguranje zarađuje više od financijskog cenzusa? Zašto je 2015. u vrijeme SDP-ove vlade uopće ukinuta financijska revizija toga prava?
Pitanja su to o kojima se u utorak ujutro razgovaralo u emisiji Hrvatskog radija, a prenosi portal HRT-a.
‘Mile Kekin po postojećim propisima ima pravo da mu se plaćaju na mirovinsko i zdravstveno’
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl kazao je kako je 2015. godine ukinuta financijska revizija umjetnika kojima država plaća mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što znači da jednom kada se uđe u sustav doprinosa postoji samo umjetnička revizija svakih pet godina.
“Dok je na snazi ovaj pravilnik i dok je Zakon ovakav, Mile Kekin ima zakonsko pravo da mu se plaćaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje“, kazao je Partl.
‘Samostalni umjetnici imaju projektne, a ne stalne poslove’
Na pitanje zašto država umjetnicima plaća doprinose, Partl je naglasio kako takve sustave imaju mnoge zemlje.
“Samostalni umjetnici imaju projektne poslove. Oni nisu zaposleni od 8 do 16, ne primaju plaću svakog 5. u mjesecu, nego svojim radom zarađuju svoju plaću i kada imaju angažman i kada ga nemaju. Ovaj sustav je zamišljen da im se na taj način pomogne kako bi ostvarili pravo na mirovinu“, rekao je.
Dodaje da se, kad se govori o 1388 umjetnika, stvorila priča tko koliko zarađuje. Naglašava da mu je drago da ima umjetnika koji mogu dobro zaraditi, ali od navedene brojke, malo je umjetnika koji zarađuju preko cenzusa, pa tako ta mjera uvelike pomaže umjetnicima.
‘Samostalni umjetnici nemaju prava koja imaju stalno zaposleni’
Saborska zastupnica Možemo Urša Raukar Gamulin kazala je kako Mile Kekin nije najslabija karika stranke.
“On je 30 godina na rock sceni, on je svojim talentom i kreativnošću napravio uspjeh koji mu nitko nije poklonio niti mu ga je kupio. On svojim talentom hrani ljude koji su s njim na sceni“, naglasila je.
Ističe da, kad se govori o gornjem cenzusu od 21.000 eura bruto zarade, a zbog prava na status da im država plaća doprinose, onda je to socijalna pomoć.
“Samostalne umjetnike bi trebalo poštivati jer oni, za razliku od drugih, nemaju sva prava koja zaposleni imaju, imaju pravo na bolovanje tek nakon 43 dana bolesti. Oni plaćaju poreze i oni doprinose državi ne samo kulturnim stvaralaštvom, već i identitetu države“, naglasila je.
Raukar smatra kako je Mile Kekin postao žrtveno janje te je istakla da on ima pravo na doprinose jer oni nisu samo socijalno pravo, već i priznanje za nečiji rad.
‘Umjetnost i kultura su identitet naroda’
Predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika Hrvoje Kovačević kazao je da koliko god Mile Kekin zaradio godišnje, on je u proračun donio nekoliko puta više plaćajući porez nego što je dobio od doprinosa.
“Umjetnost i kultura su identitet jednog naroda“, naglasio je.
Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika nema uvid u zarade svojih članova.
“Dok je postojala financijska revizija, princip je bio da vam nadležna uprava da potvrdu kolika vam je zarada i to ste priložili stručnoj službi. Povjerenstvo za prijem novih članova se nije bavilo time“, rekao je Kovačević.
‘Sličan sustav postoji i u sportu’
Partl je ponovio kako je bitno da se ne stvori hajka na umjetnike.
“Ovo je sustav gdje se pomaže najboljima. Slično je i u sportu gdje puno više novaca u igri, ali nitko za to ne pita. Kekin ima zakonsko pravo na doprinose države, ali on se mora zapitati je li to moralno“, rekao je.
Naglasio je kako je intencija za budućnost da Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika brine o svim samostalnim umjetnicima, a ne samo o onima kojima se plaćaju doprinosi.
‘Umjetnici u Hrvatskoj moraju biti siromašni’
Raukar, pak, smatra kako se Zakon mora mijenjati u suradnji sa zajednicom umjetnika, strukom, a ne samo od strane Ministarstva kulture.
“Što se tiče cenzusa, u Hrvatskoj je određeno da umjetnici moraju biti siromašni. Ne znam zašto je to tako. Honorari slobodnih umjetnika nisu sigurna stvar, oni ovise o kvaliteti umjetnika“, kazala je.
Dodala je da ono što se dogodilo u slučaju privođenja Mile Kekina pred brojnim kamerama sigurno će utjecati na njegov posao.
Kovačević je naglasio kako minimalnog cenzusa ne bi trebalo biti.
Partl je odbacio tvrdnje da je Ministarstvo kulture pokrenulo hajku na Milu Kekina.
“Cijela priča o doprinosima je krenula u medijima”, zaključio je Partl, a piše HRT.
PODRŠKA SUPRUGU Kekin: Hajka ima cijenu. Račun će se ispostaviti na dvije adrese…
Komentari