Otkako je u Hrvatskoj pokrenut program samozapošljavanja, posao je putem te mjere zapošljavanja našlo gotovo 50.000 nezaposlenih.

Pokazuju to podaci koje je nacional.hr dobio od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

U prvih sedam mjeseci ove godine gotovo 2700 ljudi pokrenulo biznis uz potpore

Prema tim podacima, u razdoblju od listopada 2016. do kraja srpnja ove godine u program potpora za samozapošljavanje uključeno je ukupno 49.596 osoba. Od toga, samo u prvih sedam mjeseci ove godine potpore za samozapošljavanje koristilo je 2687 ljudi.

Program samozapošljavanja jedna je od ključnih aktivnih mjera zapošljavanja koje provodi burza rada. U osnovi, radi se o davanju poticaja nezaposlenima da otvore obrt ili tvrtku, odnosno pokrenu vlastiti biznis.

Ako odluče pokrenuti paušalni obrt, ostvaruju pravo na subvenciju do 7000 eura, neovisno o djelatnosti u kojoj će pokrenuti posao. Ako, pak, odluče pokrenuti “klasičan” obrt ili tvrtku, mogu ostvariti potporu i do 15.000 eura, ovisno o djelatnosti kojom će se baviti i skupini korisnika u koju će ući.

Slamka spasa uz pomoć EU

Državne potpore za samozapošljavanje za mnoge su se pokazale ključnima za pokretanje vlastitog biznisa. Naime, mnogi nezaposleni imaju veliko znanje i iskustvo te poslovne ideje, no nedostaje im inicijalni kapital za pokretanje posla. Mogućnosti financiranja posla koji kreće od nule kod banaka i drugih institucija vrlo su male, pa su mnogi ranije ovisili o financijskoj pomoći obitelji ili prijatelja. Ako takvu podršku nisu imali, poslovne ideje su im uglavnom padale u vodu.

Stoga im se mogućnost pokretanja posla uz poticaje države pokazalo kao slamka spasa. Ili, preciznije, uz poticaje države i Europske unije, jer se program samozapošljavanja u većoj mjeri sufinancira upravo iz fondova EU, i to Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Za samozapošljavanje od 2016. godine više od 450 milijuna eura

Podaci HZZ-a pokazuju da je za potpore za samozapošljavanje od listopada 2016. do kraja srpnja ove godine ukupno isplaćeno nešto više od 451,8 milijuna eura. Samo u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci u te je svrhe usmjereno više od 24,5 milijuna eura, od čega je oko tri milijuna iz državnog proračuna, 17,2 milijuna iz fonda ESF+ i 4,3 milijuna eura iz NPOO-a.

Vrijedi spomenuti i da se većina, čak dvije trećine korisnika potpora, odlučuje na otvaranje obrta. Ostali pokreću tvrtku ili samostalnu djelatnost.

Popularnost obrta, posebno paušalnih, stručnjaci objašnjavaju time što se taj oblik poslovanja razmjerno brzo i lako otvara, ali i zatvara. S druge strane, iako je otvaranje tvrtke posljednjih godina pojednostavljeno i ubrzano, njeno zatvaranje je, u pravilu, i dalje dugotrajno.

Osim toga, kod paušalnih su obrta i manja davanja nego kod tvrtki, a i samo poslovanje je jednostavnije, o čemu je nacional.hr već pisao. Ne čudi stoga da mnoge put u svijet vlastitog biznisa vodi preko otvaranja obrta.

Najviše novopokrenutih biznisa u građevini

Ako u obzir uzmemo samo ovu godinu, odnosno njenih prvih sedam mjeseci, vidjet ćemo da je većina biznisa koji su otvoreni uz potpore pokrenuta u građevinarstvu. Takvih je od početka godine do 31. srpnja bilo 752, što predstavlja 28 posto novopokrenutih tvrtki i obrta uz pomoć države i EU.

Slijede ostale uslužne djelatnosti, što je naziv za široki spektar poslova. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u tu kategoriju ulaze, primjerice, servisi za popravak i održavanje računala i ostale komunikacijske opreme, kao i kućnih uređaja, zatim frizerski saloni i praonice rublja, ali i servisi za skrb o kućnim ljubimcima. U segmentu ostalih uslužnih djelatnosti u prvih je sedam mjeseci 2025. godine putem programa samozapošljavanja pokrenuto 624 biznisa.

Na trećem su mjestu biznisi iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti. U tu skupinu ulaze, primjerice, javni bilježnici, arhitekti i dizajneri, ali i knjigovođe, konzultanti, prevoditelji i odnosi s javnošću. U toj su skupini u prvih sedam mjeseci uz potpore pokrenuta 402 biznisa.

KOJE BIZNISE POKREĆU HRVATI? Sve manje proizvodnje, dominiraju usluge. Neki poslovni pothvati iznenađuju…

I ta struktura, inače, pokazuje da je naglasak u Hrvatskoj na pokretanju biznisa iz sektora usluga. Ipak, ohrabruju podaci da se vraćaju i majstorska zanimanja, kojih posljednjih desetljeća kronično nedostaje.

Mjere utjecale na smanjenje nezaposlenosti

Mjere aktivne politike zapošljavanja, pa tako i program samozapošljavanja, nisu hrvatski izum. One, naime, u zapadnoeuropskim zemljama postoje i koriste se već desetljećima. Može se čak reći da je Hrvatska razmjerno kasno počela koristiti. Ipak, utjecale su, uz masovno iseljavanje i brisanje onih koji aktivno ne traže posao, na smanjenje nezaposlenosti, koja je u Hrvatskoj danas na rekordno niskim granama.

Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u studenom 2016. godine, odnosno u vrijeme početka provedbe programa samozapošljavanja, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 16,1 posto. U srpnju ove godine pala je, prema istim podacima, na samo četiri posto.

Kotačić u složenom mehanizmu smanjenja nezaposlenosti

Neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković kaže da na smanjenje stope nezaposlenosti utječe niz faktora – od cijene rada, preko iseljavanja, pa do ekonomskog ciklusa, a time i potražnje za radnicima. Aktivne mjere zapošljavanja tu su samo jedan od kotačića u složenom mehanizmu i njihov utjecaj ne treba precjenjivati.

Ipak, dodaje, takve su se mjere pokazale učinkovitima kod smanjenja nezaposlenosti kod pojedinih skupina. To se posebno odnosi na dugotrajno nezaposlene, od kojih su mnogi već izgubili nadu da će ikad više raditi, kao i na teže zapošljive skupine. U oba slučaja došlo je značajnog smanjenja broja nezaposlenih, objašnjava naš sugovornik.

Predrag Bejaković, FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

“Aktivne mjere zapošljavanja, pa tako i program samozapošljavanja, mogu potaknuti zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih i onih skupina koje iz raznih razloga imaju slabu zapošljivost. Ako ostvaruju te ciljeve, onda se mogu smatrati uspješnima“, ističe Bejaković za nacional.hr.

‘Ljudi se često precjenjuju i ne poznaju tržište’

Upozorava, međutim, da poduzetništvo nije za svakoga i da bi onaj tko se odluči na pokretanje biznisa uz subvencije trebao znati u što se točno upušta.

“Ljudi često precjenjuju svoje sposobnosti, a mnogi dobro ni ne poznaju tržište koje je nemilosrdno”, ocjenjuje Bejaković.

‘Potrebni jasni i postojani kriteriji’

I mnogi korisnici aktivnih mjera zapošljavanja često se na društvenim mrežama žale da prilikom pokretanja vlastitog biznisa nisu točno znali što ih sve čeka na njihovom poduzetničkom putu. No, žale se i na nedostatak savjetodavne i druge podrške nakon što su pokrenuli vlastiti posao.

Osim toga, nisu rijetki ni slučajevi da se žale na voluntarizam prilikom ocjene poslovnog plana kojeg moraju predati HZZ-u kako bi ostvarili potreban broj bodova za dobivanje potpora.

“Kriteriji moraju biti jasni i postojani, a diskrecijsko pravo službenika ne bi smjelo postojati“, upozorava Bejaković.

Unatoč tome, naš sugovornik smatra da je program samozapošljavanja dobar.

“S njim bi trebalo nastaviti, ali nakon evaluacije možda bi ga trebalo promijeniti u nekim dijelovima. Taj program bi svakako trebalo targetirati prema dugotrajno nezaposlenima i teže zapošljivim skupinama“, zaključuje Bejaković.

OBRT ILI TVRTKA Pokrećete vlastiti biznis? Prije odluke o ovom morate voditi računa