Dok EU tek čeka odobrenje svih 27 država članica svog 19. paketa sankcija protiv Rusije, Velika Britanija je ovaj tjedan najavila nove ciljane sankcije. Usmjerene su direktno prema dvije najveće ruske naftne kompanije – Lukoil i Rosneft. Sankcije se odnose, po pisanju agencije Reuters, na zamrzavanje imovine, diskvalifikaciju menadžmenta, ograničenje prijevoza i zabranu usluga britanskih trust kompanija.
„Dvije tvrtke smatraju se strateški značajnima za Rusiju jer doprinose državnim prihodima i financiranju rata u Ukrajini. Istodobno, pojačavamo pritisak na tvrtke u trećim zemljama, uključujući Indiju i Kinu, koje nastavljaju olakšavati dolazak ruske nafte na globalna tržišta“, naglasila je britanska ministrica financija Rachel Reeves, a prenosi Reuters.
Nove sankcije usmjerene su i na 51 brod, uključujući 44 unutar takozvane „flote u sjeni“, kao i na pojedince i tvrtke u različitim sektorima, uključujući energetiku i obranu. „Flotu u sjeni“ čine stari tankeri, koje Rusija koristi kako bi izbjegla sankcije, navodi Reuters. Uključeno je i sedam tankera za ukapljeni prirodni plin i kineski LNG terminal Beihai, koji je uvozio teret iz sankcioniranog ruskog postrojenja Arctic LNG2, kao i Nayara, ruska rafinerija sa sjedištem u Mumbaju u Indiji, ističe London.
Efikasne bi sankcije ugrozile Lukoil u Hrvatskoj
Rosneft je, podsjetimo, vodeći ruski proizvođač nafte koji čini oko 40% ukupne proizvodnje zemlje. Lukoil je jedna od najvećih međunarodnih tvrtki za proizvodnju nafte i zemnog plina. Bavi se i preradom nafte i plasmanom naftnih derivata, a posluje u više od 40 država. Rosneft je za Hrvatsku pokazao interes 2016. godine za vrijeme Vlade Zorana Milanovića, no sporazum nije nikad realiziran.
FOTO: Richard B. Levine/NEWSCOM
Lukoil, pak, posluje u Hrvatskoj od 2007. godine i sada ima mrežu od 45 benzinskih crpki. Prošlu je godinu završio sa 339 milijuna eura prihoda i neto dobiti od 6,15 milijuna eura što je povećanje od čak 126,13 posto u odnosu na godinu ranije. Zapošljavao je 372 djelatnika. Ugovor s Janafom na snazi je do kraja iduće godine, a riječ je o skladištenju naftnih derivata u Omišlju.
Direktor Lukoila Denis Ryupin nije želio komentirati za Nacional.hr britanske sankcije njihovoj matičnoj kompaniji, no kako neformalno saznajemo, njihovo poslovanje mogu ugroziti jedino sveobuhvatne i efikasne EU sankcije.
„Riječ je o selektivnim mjerama koje će samo izazvati drugačiju reakciju i premještanje ruta prijevoza nafte i plina. Jedino bi sankcije UN-a, poput onih uvedenih šezdesetih godina prošlog stoljeća protiv Južnoafričke Republike doista bile efikasne – naglasio je Davor Štern, energetski stručnjak, bivši ministar gospodarstva i generalni direktor Ine za Nacional.hr.
Prema njegovim riječima,“ u slučaju sveobuhvatnih i efikasnih sankcija, hrvatski Lukoil bi zadesila sudbina NIS-a iz Srbije“. Podsjetimo da srbijanski NIS više ne može uvoziti naftu putem Janafa, a Rafinerija nafte u Pančevu će 1. studenoga morati staviti ključ u bravu.
Rusija i dalje 20 posto prihoda ostvaruje od nafte i plina
U srpnju je Međunarodna energetska agencija (IEA) priopćila da su prihodi Rusije od prodaje nafte i naftnih proizvoda u lipnju pali na nešto manje od 13,6 milijardi dolara. Ruska proizvodnja je stagnirala na 9,2 milijuna barela dnevno što je najniža razina u proteklih pet godina.
Tome su doprinijele i sankcije Europske unije i zapadnih zemalja nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. Prihodi od prodaje ruske nafte u Europi pali su, prema podacima Europske komisije, ipak za više od 90 posto.
Ruskoj su državi usprkos tome nafta i plin glavni izvor sredstava, a do 2021. činili su i 45 posto ruskog budžeta. Po planu za ovu godinu, na njih se računa za pokriće 22 posto proračunskih prihoda.
EU i dalje razjedinjena
Dok optimisti vjeruju da bi zemlje članice EU mogle usvojiti 19. paket sankcija Rusiji do kraja godine, pesimisti misle da do toga nikad neće doći. Mađarskoj koja je uvijek protiv, ovih se dana pridružio i 
Slovački premijer Robert Fico koji je pozvao političke i privredne aktere u Slovačkoj da se pripreme za buduće obnavljanje odnosa sa Rusijom, jer će, kako je naveo, “nakon završetka rata biti neophodno tragati za poslovnim prilikama upravo u toj zemlji”.
EU sankcije bi nadopunile Britanske. Paket uključuje sankcioniranje još 118 ruskih brodova iz tzv. “Flote u sjeni” čime bi se broj sankcioniranih brodova popeo na preko 560. Pored toga, predložena je potpuna zabrana transakcija s velikim ruskim tvrtkama za trgovinu energijom Rosneftom i Gazpromom kao i sankcije protiv rafinerija, trgovaca naftom, petrokemijskih poduzeća i trećih zemalja, uključujući Kinu, “koje podržavaju ruski rat kupujući naftu i kršeći sankcije”, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije na predstavljanju novog paketa.
Razjedinjenost EU očekivana je jer dio država, kao Italija, Portugal i Španjolska, niti ne ovisi o ruskoj nafti. Davor Štern se slaže i sa slovačkim premijerom jer je činjenica da će i Hrvatska nakon završetka rata u Ukrajini morati uspostaviti nove odnose sa Rusijom u svom ekonomskom i strateškom interesu.
Komentari