EPPO je podigao optužnicu protiv devet osoba i jednog trgovačkog društva, ali među njima nema bivše ministrice poljoprivrede niti njenih suradnika koji su korigirali pravilnike kako bi pomogli tvrtkama u sastavu Grupe Pivac

Ured Europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj tijekom prošlog tjedna pobudio je ozbiljnu sumnju da svom poslu pristupa selektivno, a to se može tvrditi zato što je jednu ozbiljnu istragu malverzacija s europskim fondovima u poljoprivredi vodio tako da se čini kako uopće nije bio zainteresiran primjereno istražiti kakvu su ulogu u njoj imali Marija Vučković, aktualna ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, odnosno bivša ministrica poljoprivrede i njeni suradnici.

EPPO je prošlog tjedna podigao optužnicu protiv devet osoba i jednog trgovačkog društva zbog subvencijske prijevare i krivotvorenja isprave u vezi financijskih sredstava Unije za poljoprivredu namijenjenih poboljšanju dobrobiti životinja u svinjogojstvu. Među tih devet osoba su Miljenko Pivac koji je u vrijeme inkriminirano optužnicom bio dopredsjednik NO-a Vajde, Igor Miljak koji je bio predsjednik NO-a Vajde te Alan Kajmović i Vilim Simon koji su, u različito vrijeme, bili predsjednici i Uprave Vajde. Svi oni optuženi su za prevaru povezanu s Mjerom 14 iz Fonda za ruralni razvoj koja je poznata i pod nazivom – Dobrobit životinja. O toj je aferi prvi sredinom 2022. pisao Nacional te se za cijeli slučaj, nakon što smo otkrili da je tvrtkama u sklopu Grupe Pivac u 2021. isplaćeno više od 30 milijuna kuna za tu mjeru, zainteresirao i Ured europskog javnog tužitelja. Međutim, nakon istrage, optužnica je podignuta samo protiv odgovornih iz tvrtki koje rade u sklopu konzorcija iz Vrgorca.

Takva je odluka EPPO-a indikativna i krajnje dvojbena jer je Nacional otkrio da su tvrtke iz Grupe Pivac po svemu sudeći morale imati pomoć utjecajne osobe iz sustava državne uprave koja je prilagodila uvjete kako bi Vajda i druge tvrtke dobile velike iznose iz europskih fondova na koje nisu imale pravo. Nacional je koncem prošlog tjedna poslao upit EPPO-u je li istraga u ovom slučaju okončana i planiraju li možda podizanje novih optužnica u ovom slučaju. No iz EPPO-a su Nacionalu samo kratko odgovorili da ne mogu ništa više dodati od onoga što su napisali u priopćenju koje su objavili prošlog tjedna prilikom podizanja optužnice. U tom priopćenju EPPO je između ostalog napisao i sljedeće:

“Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu (Hrvatska) podignuo je optužnicu protiv devet osoba i jednog trgovačkog društva zbog subvencijske prijevare i krivotvorenja isprave u vezi financijskih sredstava Unije za poljoprivredu namijenjenih poboljšanju dobrobiti životinja u svinjogojstvu. Kako je ranije objavljeno, rezultati istrage pokazali su da su, u razdoblju od ožujka 2018. do lipnja 2023., bivši i tada aktualni predsjednik Uprave, u koordinaciji s predsjednikom i članom Nadzornog odbora, podnijeli više zahtjeva za financiranjem u ukupnom iznosu od preko 9 milijuna eura, u sklopu hrvatskog Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014 – 2020. Potporom sufinanciranom sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (85%) i državnog proračuna Republike Hrvatske (15%) nadoknađuju se korisnicima izgubljeni prihod i dodatni troškovi nastali ispunjavanjem obveza koje nadilaze osnovne zakonske propise ili uobičajenu praksu u uzgoju i tovu svinja. Okrivljenici su podnijeli krivotvorene prijave za gospodarstva svojih kooperanata iako su znali da njihova tvrtka ne ispunjava potrebne uvjete. Tijekom godina, pet voditelja i kontrolora odjela kooperacije navedenoga društva, na zahtjev ranije spomenutih predsjednika Uprave, te predsjednika i člana Nadzornog odbora, sačinjavali su dokumentaciju u kojoj su neistinito prikazivali da kooperanti društva primjenjuju propisane obveze iz mjere vezane uz uzgoj i držanje svinja za tov, pa da stoga društvo ispunjava tražene uvjete za dodjelu potpore. Od ukupno traženih preko 9 milijuna eura, tvrtki je isplaćeno više od 5,4 milijuna eura potpora Unije, a od toga iznosa 4,7 milijuna eura dobiveno je prijevarom. Kada je utvrdila nepravilnosti u postupanju tvrtke, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uskratila je plaćanje tražene potpore za 2022. godinu u iznosu od 3,6 milijuna eura, te je izdala nalog za vraćanje dijela nezakonito primljenih sredstava, što je rezultiralo vraćanjem približno 1,5 milijuna eura. Prije podizanja optužnice, osumnjičena tvrtka vratila je preostali iznos neosnovano pribavljene imovinske koristi u iznosu od 3.220.637,54 eura. Ako im se utvrdi krivnja, optuženicima prijeti od šest mjeseci do deset godina zatvora.”

Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi i Tamara Laptoš, šefica Ureda EPPO-a u Hrvatskoj koji stoji iza istrage u kojoj je podignuta optužnica protiv vodećih ljudi tvrtke Vajda iz Čakovca koja je dio Grupe Pivac Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Iako je naizgled riječ o klasičnom priopćenju, u njemu se nalazi jedna ključna stvar koja daje naslutiti da EPPO nema namjeru podići optužnicu protiv odgovornih osoba u Ministarstvu poljoprivrede ili Agenciji za plaćanja u poljoprivredi. Naime, EPPO tvrdi da je baš Agencija za plaćanja utvrdila nepravilnosti u ovom slučaju, no zaboravlja napomenuti da su te nepravilnosti utvrđene tek nakon što je Nacional nizom tekstova upozorio na njih i otkrio da je tvrtkama iz Grupe Pivac 2021. isplaćeno nerazmjerno mnogo novca više nego što je to bio slučaj godinu prije.

Dakle, ne samo da EPPO nije odlučio kazniti odgovorne u državnom aparatu, već tvrdi da su oni zaslužni što je prevara uopće i otkrivena, što je u najmanju ruku vrlo upitno te se može doći do zaključka da nakon slučaja Gabrijele Žalac, EPPO u još jednom slučaju štiti odgovorne iz samog vrha vlasti, a to je u ovom slučaju Marija Vučković.

Naime, kako što je Nacional pisao, baš je bivša ministrica insistirala na promjeni kriterija natječaja za Mjeru 14, što su njeni suradnici i proveli te je zbog tih promjena tvrtkama Vajda, Karlovačka mesna industrija – PPK i Mesna industrija braća Pivac omogućeno da steknu velika sredstva iz tog europskog fonda na koja nisu imali pravo. Iz priopćenja EPPO-a sada ispada da su vodeći ljudi tih tvrtki sami, na vlastitu inicijativu, počinili prevaru i da u tome nisu imali nikakvu pomoć ni iz Ministarstva poljoprivrede niti iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, a to je zbog okolnosti cijelog slučaja i načina na koji je prevara počinjena gotovo pa nemoguće.

Nacional je još u listopadu 2022. otkrio kako je jedna od najvećih hrvatskih prehrambenih tvrtki 2021. godine iz Mjere 14 Fonda za ruralni razvoj povukla čak 33,5 milijuna tadašnjih kuna više nego godinu dana ranije, iako su ta sredstva trebala završiti na računu kooperanata Grupe Pivac. To je bio rast od 27,5 milijuna kuna u odnosu na 2020. godinu. Takva odluka pokazala se skandaloznom i zato što novac iz ove mjere nije završio na računima kooperanata, koji su smatrali da su oni kao posjednici životinja zapravo trebali dobiti sredstva iz europskih fondova. Umjesto na njihovu računu, novac je završio na računu triju tvrtki iz Grupe Pivac, od kojih je najviše dobila međimurska tvrtka Vajda, i to čak 29 milijuna kuna.

‘Bivša je ministrica poljoprivrede insistirala na promjeni kriterija natječaja za Mjeru 14, što su njeni suradnici i proveli te je zbog tih promjena tvrtkama omogućeno da steknu velika sredstva’

Tri tvrtke koje su dobile velike poticaje iz Mjere 14 su međimurska Vajda, Karlovačka mesna industrija – PPK i Mesna industrija braća Pivac iz Vrgorca. Te tri tvrtke zajedno su dobile više od deset posto od ukupnih sredstava koje su prošle godine bile namijenjene za Mjeru 14, za koju je isplaćeno 257 milijuna kuna, od kojih je 33,5 milijuna otišlo na račune triju tvrtki Pivac Grupe. Mjera 14 dodjeljuje se korisnicima za provođenje propisanih dodatnih zahtjeva i obveza u uzgoju i držanju domaćih životinja s ciljem nadoknade izgubljenog prihoda ili povećanih troškova koji proizlaze iz propisanih obveza, odnosno Mjera M14 – Dobrobit životinja zapravo uključuje primjenu nadstandarda u dobrobiti životinja. Upravo zbog tih uvjeta ova je mjera jedna od mjera na koju je Europska komisija najosjetljivija te se ona posebno kontrolira, a jedan od izvora iz Ministarstva poljoprivrede za Nacional je otkrio da je uputa Europske komisije da se ta mjera čak i ne provodi u onim državama koje za to nemaju uvjete. Baš zbog te pojačane kontrole česti su i penali državama koje ne provode pravilno ovu mjeru, pa se tako među tim državama našla čak i Austrija.

Ono što je u isplati 33,5 milijuna kuna tvrtkama u sklopu Grupe Pivac sporno jest činjenica da je do velikog rasta došlo jer je prvi put isplaćen novac za svinje koje tvrtke Grupe Pivac samostalno ne drže na svojim farmama. Naime, novac u ovoj mjeri se isplaćuje za životinje koje pojedina tvrtka ili obiteljska farma uzgajaju te ih drže u uvjetima koji nadilaze propisane standarde, pa ih se za te poboljšane uvjete u kojima drže životinje nagrađuje isplatom sredstava iz europskih fondova. Problem u slučaju tvrtki u vlasništvu braće Pivac je taj što one posjeduju samo farme stoke, za što su proteklih godina i povukle sredstva iz ove mjere, dok su ove godine dobile i sredstva za svinje. No tvrtke Vajda, PPK Karlovac i Mesna industrija braće Pivac samostalno ne uzgajaju svinje, već ih dobavljaju preko kooperanta te se postavlja pitanje zašto novac iz Mjere 14 onda nije isplaćen tim kooperantima, već direktno braći Pivac.

Zbog ovog slučaja Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi našli su se na udaru europskih revizora kojima su posebno zanimljive bile okolnosti pod kojima su mijenjana pravila za Mjeru 14 i pod kojima su tvrtke Vajda, KPK i Braća Pivac dobile 15 posto od ukupnih sredstava za tu mjeru. Pod lupom revizora prije svega su bila sredstva dodijeljena međimurskoj tvrtki Vajda kojoj je u proljeće 2022. isplaćeno nešto više od 29 milijuna kuna iz Mjere 14 za 2021. godinu. Revizorima je bilo sumnjivo što su se Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Agencija za plaćanja u poljoprivredi odlučili na povećanje Mjere 14 s 90 milijuna kuna u 2020. godini, na čak 260 milijuna kuna u 2021. Od tih 260 milijuna kuna, nešto manje od 15 posto iz Mjere 14 isplaćeno je tvrtkama Grupe Pivac, a najviše oko 29 milijuna kuna tvrtki Vajda.

Miljenko Pivac jedan je od devetorice optužnih u slučaju malverzacija s Mjerom 14 iz Fonda za ruralni razvoj Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

U tome je ključnu ulogu odigrala baš Marija Vučković koja je, po tvrdnjama Nacionalovih izvora, inzistirala na promjeni pravilnika kako bi se više novca isplatilo tvrtkama Grupe Pivac. Nedugo nakon što je cijela afera otkrivena, Nacional je dobio na uvid i kaznenu prijavu koju su protiv Marije Vučković i njenih najbližih suradnika podnijeli kooperanti međimurske tvrtke Vajda, u kojoj tvrde da je ona u suradnji s braćom Pivac počinila subvencijsku prevaru. Kaznenu prijavu protiv tadašnje ministrice poljoprivrede te njenih bliskih suradnika, tadašnjeg ravnatelja Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antuna Vujića i ravnatelja Uprave za stočarstvo Zdravka Baraća, podnijeli su kooperanti tvrtke Vajda. Osim Marije Vučković i njenih suradnika iz Ministarstva poljoprivrede, kaznena prijava podnesena je i protiv odgovornih osoba iz međimurske tvrtke Vajda, među kojima su i prokurist Neven Pivac i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Miljenko Pivac, a uz njih su prijavljeni predsjednik Uprave Vajde Vilim Simon, predsjednik Nadzornog odbora Igor Miljak te član Uprave Igor Polanec. Svi oni prijavljeni su jer dio kooperanta tvrtke Vajde smatra da su počinili subvencijsku prevaru, a Mariju Vučković su prijavili i zbog nezakonitog pogodovanja te zlouporabe položaja. Kaznenu prijavu kooperanti tvrtke Vajda, koja je od 2015. u vlasništvu Grupe Pivac, podnijeli su jer su smatrali da je ministrica u suradnji s braćom Pivac počinila subvencijsku prevaru na Mjeri 14 – Dobrobit životinja u svinjogojstvu, a u prijavi se navodi da je zbog te prevare ostvarena i protupravna korist od 13 milijuna eura.

U kaznenoj prijavi kooperanti navode razloge zašto ministricu Mariju Vučković sumnjiče da je u ovom slučaju prekršila 292. i 295. članak Kaznenog zakona koji se odnose na trgovanje utjecajem i nezakonito pogodovanje:

“Kazneno djelo Marija Vučković počinila je tako da spriječi obavljanje kontrola nad Mjerama za dobrobit životinja u svinjogojstvu na odgovarajući način za tvrtku Vajda d.d. Navedene kontrole prema uputama Marije Vučković nisu obavljane ili su obavljene na nedostatan način s ciljem da se spriječi utvrđivanje kršenje za Mjeru 14 za navedeno društvo.”

Samo je tvrtka Vajda tijekom 2021. godine za Mjeru 14 – Dobrobit životinja dobila oko 29 milijuna tadašnjih kuna Photo: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL

U nastavku kaznene prijave se i navodi da su Marija Vučković i ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi Antun Vujić, kako bi prikrili činjenicu da tvrtka Vajda nema niti jednu farmu svinja u svojem vlasništvu, što znači i da ne postoje uvjeti za isplatu kompenzacijskih mjera za dobrobit životinja, u uputama za korisnike, a ne u pravilniku, dodali rečenicu da je organizator tova svinja korisnik potpore u slučaju uslužnog tova, iako prethodni tekst uputa kaže da se potpora dodjeljuje za povećane troškove posjedniku stoke.

Osim toga, kooperanti tvrtke u vlasništvu braće Pivac ministricu Mariju Vučković optužuju i da je počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti i to zato što je u suradnji s ravnateljem Uprave za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede Zdravkom Baraćem provela odluku kojom su kao stvarnog posjednika životinja upisivali organizatora tova, a ne stvarnog posjednika koji je odgovoran za zdravlje i dobrobit životinja. U zaključku kaznene prijave protiv Marije Vučković zaključuje se sljedeće: “Ovim postupcima omogućena je protupravna imovinska korist društvu Vajda d.d. u iznosu od 13,2 milijuna eura, a kako je ovaj sustav ključan i u osiguravanju zdravlja životinja, rušenjem sustava sljedivosti ugrožena je i sigurnost hrane.”

Iako je kaznena prijava podignuta još 2022. godine, a u međuvremenu je i EPPO zaključio da je u ovom slučaju doista i došlo do malverzacija s europskim fondovima, zasad se čini da istraga u ovom slučaju još nije stigla do aktualne ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije u vladi Andreja Plenkovića, a po svemu sudeći to se neće ni dogoditi jer ni EPPO ni DORH ne pokazuju interes da se uopće angažirano uključe u rad po kaznenoj prijavi koja bi mogla dovesti do podizanja optužnice protiv Marije Vučković.